SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

PLOČE Potpisan Kolektivni ugovor za zaposlene u upravnim tijelima grada

Ploce_KU231008-007

(SDLSN, 24. listopada 2008.) PLOČE – Jučer je u Gradskom poglavarstvu Grada Ploča potpisan Kolektivni ugovor za zaposlene u upravnim tijelima Grada Ploča, kojim je gradskim službenicima i namještenicima na rok od četiri godine zagarantirana viša razina prava.

sdlsn_www220Ovim činom gradske su vlasti kao poslodavac pokazale visok stupanj socijalne odgovornosti, jer su sklapanjem kolektivnog ugovora omogućile rad zaposlenika gradske uprave u ozračju sigurnosti prava i radnih mjesta s obzirom na predstojeće lokalne izbore.
Govoreći o Kolektivnom ugovoru gradonačelnik Ploča Ante Karamtić rekao je kako je uvijek za to da se zaposlenicima omogući što viša razina prava, ali i istaknuo nezadovoljstvo radom pojedinih službenika.
Karamtić smatra kako pored prava službenici trebaju imati i obveze te je tom prigodom naveo nekoliko slučajeva u kojima je Grad zbog nemara službenika pretrpio štetu, kao i činjenicu da se neki službenici nalaze na dugogodišnjem bolovanju.
Ploce_KU231008-001Predsjednik Sindikata Boris Pleša čestitao je gradonačelniku Karamatiću na potpisanom ugovoru i dodao kako su u pogledu službeničkih obveza mjerodavne odredbe Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji detaljno razrađuje kako obvezu prisutnosti na radnom mjestu, tako i odgovornost za povredu službene dužnosti.
Sindikat ne štiti neradnike“, rekao je Boris Pleša i dodao kako je gradonačelniku na raspolaganju zakonski instrumentarij koji opisuje lake i teže povrede službene dužnosti, kao i sankcije za takvo ponašanje.
To je posvjedočio i sindikalni povjerenik Ignacio Karamtić, dodavši kako Sindikat u slučaju opravdanih sankcija zbog povrede službene dužnosti ne reagira, bez obzira radi li se o članu Sindikata ili ne.
Ovakvom razmišljanju poslodavca predstavnici Sindikata često svjedoče pri potpisivanju kolektivnih ugovora na svim razinama, premda ti isti poslodavci tijekom kolektivnih pregovora nisu predložili propisivanje obveza iz rada u samom kolektivnom ugovoru. Slična je stvar s paušalnim prozivanjem službenika za nerad, za koji postoje propisane sankcije, kao uostalom i mogućnost nagrađivanja službenika koji postižu natprosječne rezultate rada.
No, da se na tome u Pločama radi potvrdio je pročelnik Julijano Dropulić, koji je najavio skoro donošenje pravilnika o nagrađivanju.

Ploce_KU231008-008

Nažalost, ovakva prozivka službenika za nerad i dugotrajna bolovanja od strane gradonačelnika Karamtića bacila je sjenu na čin potpisivanja kolektivnog ugovora, a imala je i odgovarajući, treba li reći, negativni medijski odjek, pothranjujući u javnosti sliku o službenicima na svim razinama kao lijenim i neodgovornim birokratima.
Stoga Sindikat postavlja pitanje odgovornosti za javnu riječ čelnika na svim razinama i upozorava ih na to da u slučaju sumnje u opravdanost bolovanja svojih zaposlenika o tome mogu obavijestiti mjerodavna inspekcijska tijela u sustavu zdravstva, ali i da svoje sumnje nemaju pravo javno iznositi dok se ne utvrdi kako se radi o zlouporabi bolovanja.
Jednako tako i za propust sankcioniranja povrede službene dužnosti krivicu ne snosi Sindikat već poslodavac.

Paušalno prozivanje službenika za nerad i dugotrajna bolovanja odmah je naišlo na odjek u medijima (vidi članak iz Slobodne Dalmacije gore). No, je li se tko zapitao radi li se o opravdanim ili neopravdanim slučajevima bolovanja? Je li poslodavac što poduzeo da provjeri svoje sumnje u sustav zdravstva koji, po njegovom mišljenju, olako odobrava bolovanja? Ako nije, ima li prava prozivati službenike koji su, a radi se o presumpciji dok se ne dokaže suprotno, bolesni? Je li poslodavac doista nemoćan kad su u pitanju službenici koji ne rade odgovorno ili je propustio poduzeti mjere kako bi sankcionirao njihove propuste u radu? I na kraju, treba li radi pojedinačnih slučajeva baciti mrlju na rad ostalih službenika koje, uostalom, poslodavac uskoro kani i nagrađivati za natprosječne rezultate rada?

Paušalno prozivanje službenika za nerad i dugotrajna bolovanja odmah je naišlo na odjek u medijima (vidi članak iz Slobodne Dalmacije gore). No, je li se tko zapitao radi li se o opravdanim ili neopravdanim slučajevima bolovanja? Je li poslodavac što poduzeo da provjeri svoje sumnje u sustav zdravstva koji, po njegovom mišljenju, olako odobrava bolovanja? Ako nije, ima li prava prozivati službenike koji su, a radi se o presumpciji dok se ne dokaže suprotno, bolesni? Je li poslodavac doista nemoćan kad su u pitanju službenici koji ne rade odgovorno ili je propustio poduzeti mjere kako bi sankcionirao njihove propuste u radu? I na kraju, treba li radi pojedinačnih slučajeva baciti mrlju na rad ostalih službenika koje, uostalom, poslodavac uskoro kani i nagrađivati za natprosječne rezultate rada?

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu