SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

depolicija_dnhr240611

Dužnosnici će i dalje ostati politički organizirani, a trendovi u državnoj upravi pokazuju da se čak i nestranački članovi Vlade ubrzo nakon imenovanja odlučuju ući u “majčinski zagrljaj” i članstvo političke stranke kojoj duguju imenovanje – komentirao je za Dnevno.hr glavni tajnik Sindikata državnih službenika Siniša Kuhar.

dnevnoHR2– Policijski službenik ne smije biti član političke stranke, politički djelovati u Ministarstvu, niti se kandidirati na državnim i lokalnim izborima – stoji u članku 38. novog Zakona o policiji koji je stupio na snagu 31. ožujka ove godine.

No, osim te dugoočekivane nedvosmislene zakonske odredbe za depolitizaciju policije, prijelaznim i završnim odredbama tog istog zakona svim policijskim službenicima dan je svojevrsni završni ljetni ispitni rok da reguliraju svoje eventualne stranačke obaveze. Točnije, da se do 1. srpnja politički deaktiviraju – podnesu zahtjev za brisanjem iz stranke.

– Policijski službenici Ministarstva, zatečeni u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, koji su članovi političke stranke dužni su u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, podnijeti zahtjev za brisanje iz članstva političke stranke – stoji u zakonu. Rok policajcima za stranačku deaktivaciju ističe za manje od sedam dana, a propuste li taj ljetni ispit lojalnosti MUP-u, riskiraju gubitak statusa policijskog službenika. Dakle, stvar je ozbiljna – što potvrđuje i ovotjedni proglas Sindikata policije na službenim web stranicama kojeg potpisuje Dubravko Jagić, predsjednik tog prvog policijskog sindikata.

karamarko_dnhr240611_220– Obzirom na navedeno, ovim putem podsjećamo sve policijske službenike koji žele zadržati status policijskog službenika, a koji do sada nisu tražili brisanje iz članstva političke stranke, da isto učine, obzirom da se bliži kraj prijelaznog razdoblja od tri mjeseca. Naravno, osobno pravo svakog policijskog službenika je da ostane član ili se učlani u političku stranku, no u tom slučaju sukladno zakonskoj odredbi svaki policijski službenik za kojeg se utvrdi da je član političke stranke, tj. da nije u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu Zakona o policiji podnio zahtjev za brisanjem iz članstva iz političke stranke, bit će premješten na slobodno radno mjesto državnog službenika. Ukoliko nema slobodnih radnih mjesta državnog službenika stavit će se na raspolaganje Vladi RH sukladno zakonskim odredbama – stoji u proglasu. Drugim riječima, svaki policajac ili policijski službenik, član političke stranke, riskira neumitnu (i upitnu) prekvalifikaciju u “običnog” državnog službenika i gubitak svih beneficija, dodataka na poseban rad, uvjeta za mirovinu, ali i značke MUP-a, prava na nošenje službenog oružja i sve ono što policajca, valjda, čini policajcem. No, i tu je kvaka – jer propusti li napustiti političku stranku, policijski službenik može postati državnim službenikom ako bude slobodnih radnih mjesta u “Ministarstvu za koje ispunjava uvjete” ili stavit će se na raspolaganje Vladi – što znači i manju plaću i eventualno, po nekima i vrlo izvjesno, stavljanje na listu viška zaposlenih u najavljenim rezanjima u državnoj upravi.

Tipičan primjer nedorečenosti hrvatskih zakona i propisa

Osim toga, upitan je i način kontrole je li policajac podnio zahtjev za brisanjem iz stranke, a i sam način procedure brisanja članova i provjere je li to učinjeno u strankama. Na to, pak, upozorava Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih službenika.

– Ovo je tipičan primjer nedorečenosti hrvatskih zakona i propisa, odnosno zakonskog rješenja koje ostavlja niz pitanja i terminoloških nedoumica. Prije svega, odluku o brisanju iz članstva neke političke stranke u pravilu donose tijela stranaka s takvim ovlastima, a najčešće se radi o sankciji do koje dolazi kad član neke stranke svojim ponašanjem našteti političkim interesima i ugledu stranke.

kuhar_dnhr240611_220Ako, npr., pogledate Statut HDZ-a, on razlikuje čak osam razloga prestanka članstva, a brisanje iz članstva je tek jedan od njih, ističe Kuhar što nas je nagnalo i da proučimo statut te stranke vjerujući, a mnogi nam daju za pravo, da je u njoj nemali broj policajaca. Da se iz HDZ nije lako “izbrisati” pa čak i policajcu – vidljivo je iz odgovarajućih odredbi njihovog statuta.

– Odluku o brisanju iz članstva donosi nadležno tijelo organizacije HDZ-a kojoj član pripada odnosno nadležno tijelo više razine gdje član obnaša određenu dužnost većinom glasova svih članova…Tijelo koje donesi odluku o prestanku članstva brisanjem, dužno je u roku od 8 dana od dana donošenja odluke, dostaviti pisano obrazloženje odluke neposredno višem tijelu. Više tijelo može u roku od 15 dana osporiti odluku o brisanju čime ona postaje ništetna. Postupak brisanja iz članstva ne može se ponoviti prije isteka 6 mjeseci od donošenja odluke o brisanju. Središnja tijela HDZ-a na zahtjev brisanog člana mogu osporiti brisanje iz članstva čime odluka o brisanju postaje ništetna – stoji u statutu HDZ-a koji može zbuniti sve, pa i policajce.

To znači da Zakon od policajaca koji su članovi političkih stranaka traži da sami podnesu zahtjev za “nečasni otpust” iz stranke kojoj pripadaju. Osim toga, ako takav policijski službenik i član stranke nije svojim ponašanjem “zaslužio” brisanje iz članstva nadležno stranačko takvo tijelo brisanje može odbiti ili ga čak ne razmatrati. Postavlja se i pitanje kako će se kontrolirati stvarni status glede članstva u nekoj političkoj stranki, budući da popisi članova političkih stranaka nisu javni, niti dostupni policiji, a Zakon o zaštiti osobnih podataka, izričito zabranjuje prikupljanje podataka o političkim stajalištima, ističe Kuhar.

Mi, pak, podsjećamo na dosadašnje brojne navode kritičara koji su tvrdili da se posao u policiji za vrijeme stvaranja države i Domovinskog rata lakše dobivao ukoliko se radilo o provjerenim stranačkim kadrovima, a tako je bilo i poslije, pa će se eventualnim formalnim brisanjem, odnosno istupanjem iz članstva političkih stranaka, aktivni članovi pretvoriti u stranačke “spavače”. Oni formalno više neće biti članovi stranke, ali koji znaju kome su i koliko dužni. Stoga je i upitno postiže li se time svrha Zakona – depolitizacija i profesionalizacija policije. Ili kako Kuhar zaključuje:

– Dužnosnici će i dalje ostati politički organizirani, a trendovi u državnoj upravi pokazuju da se čak i nestranački članovi Vlade ubrzo nakon imenovanja odlučuju ući u “majčinski zagrljaj” i članstvo političke stranke kojoj duguju imenovanje – zaključuje glavni tajnik Sindikata državnih službenika.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu