SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Porezna reforma: Vraća li Ivan Šuker naknadu za topli obrok ukinutu prije deset godina

Topli obrok povećao bi plaće od 120 do 350 kuna

Autor LJUBICA GATARIĆ

vl_logo(14. listopada) Otkako je prije deset godina topli obrok prestao biti porezno priznati trošak poslodavca, samo je jedna tvrtka u Hrvatskoj, Saponija iz Osijeka, sagradila novi radnički restoran u kojemu osigurava prehranu radnika. Ostalim su tvrtkama radnički restorani postali teret, pa su ih zatvorili ih ili dali u najam. Radnici se uglavnom ne hrane nigdje, kupe kakav sendvič ili ponesu od kuće špek i čvarke ako imaju, kaže Ivan Tomac, šef industrijskog sindikata u djelatnosti energetike, kemije i nemetala. Vlado Brkanić, savjetnik u RRIF-u i jedan od članova Vladine radne skupine za poreznu reformu, kaže da su stručnjaci predložili Vladi neka poslodavcima prizna izdatke za topli obrok kao porezno priznati trošak.

Do 700 kuna bruto

Cilj je prijedloga da poduzetnici napokon legalno i javno iskažu taj izdatak koji predstavlja golem problem u industriji, graditeljstvu i drugim djelatnostima s obzirom na to da je zbog tehnološke discipline i zadovoljstva radnika vrlo bitno kada poslodavac organizira topli obrok  kaže Brkanić koji predlaže Vladi da utvrdi svotu na koju se neće plaćati porez.

Topli_obrokOtkako je HDZ-ova vlada 1994. uvela plaćanje poreza i doprinosa na naknadu za topli obrok i tvrtkama ukinula porezne olakšice za taj izdatak, topli se obrok zadržao samo u poduzećima s kolektivnim ugovorima, i to kao oporezivi dodatak na plaću. U sindikatima tvrde da je taj dodatak od 360 do 700 kuna bruto i ugovara se u pregovorima s poslodavcem. Procjenjuje se da dodatak za topli obrok prima oko 800 tisuća zaposlenih u velikim tvrtkama, javnom sektoru i državnoj upravi. Kad bi naknada za topli obrok postala neoporeziva, država bi se odrekla poreza i doprinosa od 120 do 350 kuna po osobnom dohotku, što bi ostalo radniku ili poslodavcu.

Olakšice ili veći odbici

Godinama tražimo od Vlade da tu naknadu oslobodi obveze plaćanja poreza i doprinosa kako bi se što većem broju radnika osigurao kuhani obrok. Ima poslodavaca koji žele sufinancirati prehranu radnika, ali kako na sve moraju platiti poreze, prisiljeni su te izdatke podvoditi pod druge troškove  tvrdi Dušanka Marinković-Drača, pravna savjetnica SSSH-a.
Radna skupina za poreznu reformu još radi i razmatra najbolja rješenja. Dok ne završi posao, neće se moći govoriti o detaljima, kaže Sanja Bach, glasnogovornica Ministarstva financija. Inače, osiguravatelji tvrde da im je u Vladi obećano kako se neće ukinuti olakšice za životna i dodatna mirovinska osiguranja, a slično govore i predstavnici područja od posebne državne skrbi jer je u prvoj varijanti Ministarstvo financija izašlo s prijedlogom da se maknu sve olakšice iz sustava poreza na dohodak. Neslužbeno se može čuti da Vlada još važe hoće li zadržati većinu olakšica, ali u tom slučaju ne bi znatnije povećavala osobne odbitke.
Međutim, nedavno je u intervjuu Večernjem listu i novi predstavnik MMF-a za Hrvatsku Athanasios Vamvakidis naglasio da je “reduciranje poreznih olakšica zapisano u ekonomskom programu Vlade, što podrazumijeva da ona procjenjuje kako ima dovoljno političke hrabrosti za takvu odluku”.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu