SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

podaciPU_dnHR150611

Porezna uprava prekršila je zakon i zabranjuje joj se prikupljanje i daljnja obrada osobnih podataka zaposlenika o etničkoj pripadnost i sindikalnom članstvu – rješenje je Agencije za zaštitu osobnih podataka, a ujedno i pobjeda Sindikata državnih lokalnih službenika i namještenika koji je taj potez ne baš popularne državne institucije odmah proglasio alarmantnim kršenjem Ustava i zakona.

dnevnoHR2Podsjećamo, Porezna uprava je dopisom potpisanim od ravnatelja Ivice Mladinea od 19. svibnja tražila ispunjenje tzv. očevidnika na temelju obveza iz Zakona o registru u javnom sektoru. Šefovi poreznika tražili su od svojih podređenih da u na određenom obrascu, bez njihove privole, odgovore i koje su nacionalnosti i jesu li članovi sindikata. A to je, kako su sindikalci isticali, u suprotnosti s pravnim odredbama. Ne baš beznačajnim, primjerice, Ustavom i Zakonom o zaštiti osobnih podataka.

Naime, članak 37. Ustava uređuje da:

“Svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti uz uvjete određene zakonom.” S druge strane, pak, Zakon o zaštiti osobnih podataka, člankom 8., stavkom 1. utvrđuje sljedeće:

“Zabranjeno je prikupljanje i daljnja obrada osobnih podataka koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život i osobnih podataka o kaznenom i prekršajnom postupku.”

Upravo je i taj članak naveden u obrazloženju rješenja kojom se Poreznoj upravi, bez prava na žalbu, nalaže zabrana prikupljanja tih spornih podataka od zaposlenika. No, kako ističe Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih službenika, rješenje Agencije je samo djelomična pobjeda jer su odbačene pritužbe zaposlenika na, njima sporno, prikupljanje podataka i o broju zdravstvene iskaznice i datumu njezina izdavanja, stupu mirovinskog osiguranja i nazivu mirovinskog fonda, te podataka o uzdržavanim članovima obitelji.

“Slobodna volja”

– Iako u rješenju piše da je zahtjev djelomično osnovan, dio koji je ocijenjen kao neosnovan odnosi se na e-mail s prigovorom djelatnika Porezne uprave koji je također proslijeđen AZOP-u. Dakle, Agencija u cijelosti uvažila prijedlog Sindikata, ali se istovremeno i očitovala na prigovor anonimnog djelatnika Porezne uprave. Međutim, ono što i nadalje ostaje sporno je to da Zakon o zaštiti osobnih podataka i sama Agencija kroz svoja stajališta i rješenja, omogućavaju da se osobni podaci o građanima prikupljaju u svim situacijama u kojima postoji privola “ispitanika”, što de facto znači da sve na što građanin pristane svojom “slobodnom voljom” može biti predmetom prikupljanja i obrade iako je dvojbeno u kojoj mjeri je takav dragovoljni pristanak akt slobodne volje, a koliko posljedica straha od poslodavca ili naprosto konformizma, poručuje Kuhar.

Za Sindikat je dvojbeno i tumačenje AZOP-a o tome da se podaci o sindikalnom članstvu mogu prikupljati uz pristanak zaposlenika, budući da takve podatke može prikupljati jedino Gospodarsko-socijalno vijeće tijekom utvrđivanja broja članova za potrebe formiranja pregovaračkog odbora sindikata na području za koje se sklapa kolektivni ugovor, ali ni tada se ne radi o poimeničnim, već zbirnim podacima.

S druge strane, Kuhar ističe da će nastaviti borbu protiv Porezne uprave nastavi li kršenje prava službenika i namještenika. Pritom nije jedini, jer i Agencija za zaštitu osobnih podataka ima Poreznu upravu “na piku”.

– Od osnutka i djelovanja Agencije utvrđeno je kršenje Zakona o zaštiti osobnih podataka od strane dvije ispostave Ministarstva financije – Porezne uprave kao voditelja zbirke osobnih podataka i tona način da su se prikupljali biometrijski podaci (skeniranje prsta na ulazu u tvrtku) bez privole zaposlenika, piše u priopćenju Agencije kojeg je potpisao ravnatelj Franjo Lacko. Prema tom dopisu, to su u Agenciji brzo sredili, a i sada prijete odgovornima u Poreznoj upravi ne “srede” li protuzakonito prikupljanje osobnih podataka svojih zaposlenika. Kazne su, pritom, definirane i ne baš zastrašujuće. Barem ne za moćnu Poreznu upravu.

– Sukladno kaznenim odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka, voditelj zbirke osobnih podataka, korisnik ili izvršitelj obrade koji ne postupi po naredbi ili zabrani Agencije kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 20.000 do 40.000 kuna – zaključuje ravnatelj Lacko.

podaci_PU_vj150611

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu