SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Vukovarsko-srijemska županija

povjerenik_26     Povjerenik: Zlatko Maslaj
Tel: 032/826-386
Fax: 032/826-386
Mobitel: 099/2129-090

SINDIKAT SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA:
Gradonačelnica Marina Budimir preuzela je ulogu DORH-a i policije

 


Iz Sindikata su oštro reagirali i poručili Iločanima da korupciju prijave policiji

 

(GLAS SLAVONIJE, 25. siječnja 2019.) ILOK - Nakon što je gradonačelnica Iloka Marina Budimir na službenoj web-stranici Grada Iloka pozvala građane da joj se jave ako imaju saznanja da je netko od službenika i zaposlenika gradske uprave Iloka tražio novac od građana za određene protuusluge te dodala kako će, bude li pritužbi koje ukazuju na nečije protuzakonito djelovanje, poduzeti odgovarajuće mjere, priopćenjem je reagirao Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.

Ukazali su kako je Budimir u pozivu objavila i broj svog mobitela te adresu elektroničke pošte kako bi joj se sugrađani mogli javiti.

"Sindikat upozorava građane Iloka da gradonačelnica koja je na sebe preuzela ulogu državnog odvjetništva i policije, koji se u pravnoj državi bave problemima mita i korupcije, pod ‘odgovarajućim mjerama‘ možda podrazumijeva i donošenje presude i izvršavanje sankcije nad službenicima i ‘zaposlenicima‘ koje joj prijave te da prije nego što joj se obrate zbog toga što je od njih netko tražio mito, možda ipak odu na policiju umjesto u ured ‘super gradonačelnice‘, budući da žive u Iloku i Hrvatskoj, a ne u Gotham Cityju", stoji u priopćenju, koje je potpisao glavni tajnik ovoga sindikata Siniša Kuhar.

Također poručuju građanima kako na stranicama Središnjeg državnog portala, pod poveznicom "prijava korupcije", mogu pogledati kojim se tijelima u RH prijavljuje ovo kazneno djelo i sami se uvjeriti kako gradonačelnica Iloka nije među njima.

Čelnik iločkog HDZ-a Vlado Rotim rekao nam je kako njihov Gradski odbor nije raspravljao o pozivu gradonačelnice, a sastat će se idućeg tjedna.

- Ne mogu ništa komentirati dok GO HDZ-a Ilok ne zauzme stav, no pitanje je hoćemo li o tome uopće raspravljati, jer držim kako Ilok u ovom trenutku ima puno većih problema koje žurno treba rješavati - izjavio je Rotim, naglasivši kako je zakonom definirano koje su institucije nadležne za pitanje koje je Budimir navela u pozivu građanima.

Dragana Korpoš

... za uvećanje klikni na sliku

HRVATSKA ČLANICA JUSTICE LEAGUE

Iločka gradonačelnica se (pre)bacila na borbu protiv korupcije

Državna tijela nadležna za borbu protiv korupcije Sindikat upućuje na dogovor oko stvarne i mjesne nadležnosti s Iločkom gradonačelnicom, kako im se poslovi ne bi preklapali


(SDLSN, 23. siječnja 2019.) Gradonačelnica Grada Iloka Marina Budimir objavila je ovih dana svojim sugrađanima poziv da joj se osobno obrate ukoliko ih je netko od gradskih službenika i „zaposlenika“ (to bi valjda bili namještenici, ali nismo sigurni na koga je gradonačelnica mislila) tražio novac za određene protuusluge.

U „pozivu“ je objavila broj svog mobitela, adresu elektroničke pošte i obećala poduzimanje odgovarajućih mjera.

S time u svezi Sindikat upozorava građane Iloka da gradonačelnica koja je na sebe preuzela ulogu državnog odvjetništva i policije, koji se u pravnoj državi bave problemima mita i korupcije, pod „odgovarajućim mjerama“ možda podrazumijeva i donošenje presude i izvršavanje sankcije nad službenicima i „zaposlenicima“ koje joj prijave, te da prije nego što joj se obrate zbog toga što je od njih netko tražio mito, možda ipak odu na policiju umjesto u ured „super gradonačelnice“, budući da žive u Iloku i Hrvatskoj, a ne u Gotham Cityju.

Ako ne vjeruju Sindikatu, na stranicama Središnjeg državnog portala, pod poveznicom "prijava korupcije", mogu pogledati kojim se tijelima u Republici Hrvatskoj prijavljuje ovo kazneno djelo i sami se uvjeriti da gradonačelnica Iloka nije među njima. 

Državna tijela nadležna za borbu protiv korupcije Sindikat upućuje na dogovor oko stvarne i mjesne nadležnosti s Iločkom gradonačelnicom, kako im se poslovi ne bi preklapali. S. Kuhar

 

Pročitajte još...

 

SLUŽBENICI IZ HRVATSKOG PODUNAVLJA

Ministarstvo otpisuje kamate i smanjuje dug


(GLAS SLAVONIJE, 28. studenoga 2017.) Ministarstvo financija započelo je izdavanje rješenja službenicima hrvatskog Podunavlja o otpisu duga s osnove kamata i obročnoj otplati glavnice duga koji su u sudskim postupcima prvo ostvarili pravo na povećanje plaće zbog rada na području od posebne državne skrbi, a zatim ga izgubili u postupcima protuovrhe koje je protiv njih provela Republika Hrvatska.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Siniša Kuhar podsjeća da nakon donošenja Zakona o područjima posebne državne skrbi 1996. godine, Vlada RH hrvatsko Podunavlje nije razvrstala u jednu od dvije skupine područja od posebne državne skrbi, već je to učinila tek u srpnju 2000. godine. Međutim, Vrhovni sud zauzeo je stajalište kako zaposlenima u državnim tijelima i javnim službama u hrvatskom Podunavlju svejedno pripada pravo na povećanje plaće od 50 posto u tom razdoblju, na temelju čega su brojni službenici u sudskim postupcima ostvarili pravo na povećanje plaće. No, nakon što je Ustavni sud 2004. godine zauzeo stajalište kako Vlada nerazvrstavanjem nije učinila propust, svoje stajalište je promijenio i Vrhovni sud, što je za posljedicu imalo pokretanje protuovrhe prema službenicima koji su dobili sudske sporove na temelju ranijeg stajališta Vrhovnog suda.

Naravno, ističe Kuhar, službenici koji su sporove dobili, taj novac nisu držali ni u čarapi ni na računima u švicarskim bankama, već su ga utrošili na poboljšanje životnog standarda, što je Vlada u prijedlogu Odluke i priznala. "Slijedom zakonodavnih i pravosudnih dilema, spomenuti tužitelji zaposleni na području hrvatskog Podunavlja našli su se u situaciji da prema Republici Hrvatskoj duguju iznos povećan za zakonske zatezne kamate i sudske troškove koji je osobama u sredinama posebne državne skrbi i u današnjim ekonomskim uvjetima gotovo nemoguće isplatiti. Naime, iznos dosuđen na temelju pravomoćnih i ovršnih sudskih presuda uložen je u poboljšanje veoma loših životnih uvjeta i danas je naplativ jedino uz direktno ugrožavanje tih istih osnovnih životnih i egzistencijalnih uvjeta i standarda", ističe Ministarstvo financija.

Jednoj od službenica, kaže Kuhar, koja je na svojoj koži osjetila kako je to kad ti država nešto prizna, a potom uzme s kamatama, Ministarstvo financija otpisalo je na temelju Odluke o otpisu zakonskih zateznih kamata na potraživanja koja je Republika Hrvatska ostvarila prema zaposlenima na području Hrvatskog Podunavlja temeljem pravomoćnih rješenja o protuovrsi radi povrata stečenog bez osnove iz 2015. godine, gotovo 50.000 kuna kamata na glavnicu od 45.000 kuna, omogućivši joj pri tome obročnu otplatu glavnice u 60 jednakih mjesečnih rata od 750 kuna.
- Otpisom kamata Ministarstvo financija olakšalo je tešku financijsku situaciju službenika nad kojima je protuovrha provođena pljenidbom jedne trećine plaće, jer im je dug smanjen za više od pola iznosa, budući da su zakonske zatezne kamate premašivale iznos glavnice i konačno će moći status blokiranih građana zamijeniti kakvom-takvom financijskom slobodom i neovisnošću - kaže Kuhar.
Maja MUŠKIĆ

 

SINDIKAT UPOZORAVA OD 2008.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, kaže Siniša Kuhar, pozdravlja provedbu odluke kojom se olakšava dužnička situacija službenika u hrvatskom Podunavlju, na koju upozorava od 2008. godine i nada se da se ovakve situacije više nikad neće ponoviti.

Jednoj od službenica otpisano je gotovo 50.000 kuna kamata na glavnicu od 45.000 kuna


...za čitanje klikni na sliku

FINANCIJSKI PROBLEMI
Sindikat se pučkoj pravobraniteljici žali na diskriminaciju državnih službenika u Hrvatskom podunavlju

podunavlje_politika+_310517

Sindikat svojim podneskom ne osporava pravomoćne presude temeljem kojih se provodi ovrha nad plaćama već ukazuje na okolnost različitog postupanja države po pitanju pokretanja protuovrha kada su u pitanju državni službenici i namještenici i pravosudni dužnosnici - suci, tražeći od prvih povrat sredstava "stečenih bez osnove", a od drugih ne.

(PolitikaPlus/Hina, 31. svibnja 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u srijedu intervenciju pučke pravobraniteljice Lore Vidović zbog diskriminacije državnih službenika i namještenika Hrvatskog podunavlja.

politika_plus_logo310517Sindikat u priopćenju podsjeća da se u više navrata obraćao različitim državnim i pravosudnim tijelima zbog ovrhe plaća i mirovina državnih službenika i namještenika u Podunavlju, od kojih Hrvatska temeljem protuovrhe zbog "stečenog bez osnove" potražuje sredstva koja su im isplaćena na ime uvećanja plaće zbog rada na području od posebne državne skrbi.

Međutim, kada su u pitanju pravosudni dužnosnici - suci, kojima je kao i državnim službenicima i namještenicima temeljem pravomoćnih sudskih presuda isplaćeno uvećanje plaća od 50 posto zbog rada na području od posebne državne skrbi, Hrvatska nije pokrenula postupak protuovrhe zbog "stečenog bez osnove". Time je, smatra sindikat, službenike i namještenike diskriminirala na osnovi društvenog položaja.

Sindikat svojim podneskom ne osporava pravomoćne presude temeljem kojih se provodi ovrha nad plaćama već ukazuje na okolnost različitog postupanja države po pitanju pokretanja protuovrha kada su u pitanju državni službenici i namještenici i pravosudni dužnosnici - suci, tražeći od prvih povrat sredstava "stečenih bez osnove", a od drugih ne.

Sindikat posebno naglašava činjenicu da su sredstva koja su državni službenici pojedinačno ostvarili kudikamo manja od sredstava koja su u istovrsnim sudskim postupcima stekli suci, ali država je svejedno pokazala interes za pokretanje protuovrhe samo protiv službenika i namještenika.

Kao posebno dojmljivu manifestaciju posljedica takvog postupanja sindikat navodi slučaj Petra Lapoša, kojem se od nevelike mirovine od oko 1500 kuna ovrhom uzima trećina, odnosno 500 kuna, dok se pravosudnim dužnosnicima ne uzima ništa.

Pročitajte još...

VIŠEGODIŠNJA NEPRAVDA
Država ih dovela do ruba: "Pokrali su me ko lopovi, nisam imao novca ni da ženu sahranim..."

lapos_dnevnikhr190517

Državnim službenicima iz Podunavlja, koji su se na posao vratili još za vrijeme okupacije, i dalje stižu ovrhe zbog uvećanih plaća na koje su najprije imali pravo, a onda im je to pravo naknadno poništeno.

Piše Marina Bešić Đukarić/D.B.

dnevnikhr_logo041114(Dnevnik.hr, 19. svibnja 2017.) Iako je Vlada još prije dvije godine priznala da se radi o svojevrsnoj nepravdi, zbog čega je i donijela odluku o otpisu kamata, Ministarstvo financija tek sada se sprema - provesti je u djelo.

Deset godina ovrhe umirovljenog državnog službenika Petra Lapoša dovele su do ruba života. "Nemojte me pitati, nemojte. Pokrali su me ko lopovi, žena mi je umrla, da ne kažem - nisam imao novaca da je sahranim, sramota..."

Hrvatska je bila u postupku mirne reintegracije kad se u Ilok vratio na posao dostavljača. "Došao sam 1997., s policijom, jer sam morao početi raditi." Zakonom o područjima od posebne državne skrbi iz 1996. državnim službenicima plaće su uvećane za 50 odnosno 25 posto. U Podunavlju su do novca došli tek četiri godine kasnije, nakon tužbi.

kustura_dnevnikhr190517

Da državni službenici imaju pravo na uvećane plaće potvrdili su i općinski i županijski, a potom i Vrhovni sud. No, godinama kasnije Ustavni sud odlučuje suprotno pa odluku mijenja i Vrhovni sud. Sud je smatrao da se pravo nije steklo povratkom na posao, nego tek 2000. godine, nakon podjele Podunavlja u 1. i 2. skupinu. Novac su morali vratiti, i to s kamatama, a ovrhe stižu i danas.

Josip Kustura, član Sindikata državnih službenika, kaže: "Mi vraćamo, ne znamo što vraćamo. Ne znamo jesu li to kamate, je li to glavnica, ne znamo koliko još". Dvije godine staru odluku Vlade o otpisu kamata Ministarstvo financija konačno je stavilo na stol.

ovrhe_dnevnikhr190517

"Ministarstvo financija je od nadležnih državnih odvjetništava zaprimilo dokumentaciju vezanu za odlučivanje po pojedinačnim zahtjevima te će najkasnije do lipnja 2017. godine donijeti rješenja temeljem Odluke o otpisu zakonskih zateznih kamata."

Ostaju vrtoglave glavnice te sudski i troškovi odvjetnika. Petar Lapoš, koji u lipnju puni 80 godina, morat će poživjeti još barem 10 godina da vrati nagradu koju mu je država dala, a sud uzeo.

Pročitajte još...

Dovedeni su na rub egzistencije: Država povratnicima dala, a sud im oduzeo

podunavlje_dnevnikhr160217

Autor: Marina Bešić Đukarić
Država im dala, a sud uzeo. Tako bi se ukratko mogao opisati slučaj s državnim službenicima iz hrvatskog Podunavlja, koji su najprije dobili veće plaće zbog rada u nekad ratnom području, a sada sve moraju vratiti i to s kamatama.

dnevnikhr_logo041114(Dnevnik.hr, 16. veljače 2017.) Ovrhe prevarenim povratnicima stižu zbog različitog tumačenja Zakona o područjima od posebne državne skrbi, a najviše je slučajeva u Vukovaru i Iloku.
Zakonom o Područjima od posebne državne skrbi iz 96. godine državni službenici dobili su pravo na 50, odnosno 25 posto veće plaće. Četiri godine čekali su službeno razvrstavanje područja, a do novca došli tek tužbama.

podunavlje_kustura_dnevnikhr160217

"Iznos koji sam dobio je 95.000 kuna, odvjetnik je uzeo proviziju od 11.000", kaže Josip Kustura, državni službenik.
Da je to njihovo pravo tvrdili su općinski, županijski, pa i Vrhovni sud, a onda, godinama naknadno, Ustavni, a potom i Vrhovni sud odlučuju suprotno. Sve moraju vratiti, i to sa zateznim kamatama. Iznos je višemilijunski.
"Po mom izračunu ja to sa jednom trećinom mirovine ne mogu vratiti do smrti", ističe Zlatko Badovinac, umirovljeni državni službenik.

podunavlje_kojic_dnevnikhr160217

Dovedeni su na rub egzistencije, matičarki Mirjani već je skinuto 60.000 kn, a nitko ne zna koliko mora vratiti. Isto su prošli i Vukovarci. Nekima novac nije ni isplaćen, ali im sjedaju sudski i odvjetnički troškovi.
Sindikat ipak nudi rješenje. "Najbolje rješenje bi bilo da država ne traži od tih ljudi povrat tih sredstava, odnosno parnični trošak i zakonske zatezne kamate, već da jednostavno odobri da se to njima više ne usteže", poručuje Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

podunavlje_kuhar_dnevnikhr160217

Umjesto da su nagrađeni, državni službenici u hrvatskom Podunavlju, kažnjeni su što su se vratili.

Pročitajte još...

PREVARENI SLUŽBENICI
Država je povratnike uvela u dužničko ropstvo

podunavci_gs160217

Ljudima koji su otišli u mirovinu još prije su počeli uskraćivati dio mirovine

(GLAS SLAVONIJE, 16. veljače 2017.) U dužničko ropstvo uplela je hrvatska država nešto više od sedamdeset državnih i javnih službenika u hrvatskom Podunavlju.

gs_logo290509Oni su, upozorava Sindikat državnih i lokalnih službenika RH, izloženi pravosudnom progonu od strane vlasti, koji se sastoji u nemilosrdnom potraživanju troškova parničnih postupaka i zateznih kamata, odnosno glavnice u postupcima protuovrhe zbog "stečenog bez osnove", odnosno uvećanja plaće za rad na području posebne državne skrbi. Naime, službenici i namještenici su na temelju stajališta općinskih i županijskih sudova te Vrhovnog suda dovedeni u zabludu kako, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na uvećanje plaće od 50 posto, jer su se vratili i radili na području posebne državne skrbi u hrvatskom Podunavlju i to odmah nakon mirne reintegracije, odnosno prije nego što je Vlada to područje razvrstala u skupinu područja na kojima službenici i namještenici ostvaruju 50 posto uvećanja plaće. Međutim, stajalište Ustavnog suda, prema kojem pravo na uvećanje plaće od 50 posto za rad na području posebne državne skrbi nastaje tek s nadnevkom razvrstavanja hrvatskog Podunavlja u jednu od skupina područja posebne državne skrbi, do kojeg je došlo tek 29. srpnja 2000. godine, izazvalo je i promjenu stajališta Vrhovnog suda i sudsku praksu općinskih i županijskih sudova te dovelo do pokretanja protuovrha zbog "stečenog bez osnove", na temelju kojih su sredstva koja su u sudskim postupcima zaposlenici na području hrvatskog Podunavlja ostvarili i utrošili u podizanje kvalitete života na tom području, sada morali vratiti uvećana za pripadajuće kamate i troškove sudskih postupaka, koja sredstava mnogi neće otplatiti za života.
Što vraćam - ne znam
- Do sada sam vratio oko 60 tisuća kuna, a što vraćam - ne znam. Ljudima koji su otišli u mirovinu još prije su počeli uskraćivati dio mirovine. Imamo čovjeka koji ima 1700 kuna mirovine i već sedam-osam godina uzimaju mu trećinu. U dom ne može, jer mu je kuća pod hipotekom, od čega da živi - pita jedan od zaposlenika kojemu je, na nesreću, isplaćen traženi iznos, a sada mora vratiti više nego dvostruko.
- Priča je počela još 1995., a sada je 2017. godina. Otkako je Hrvatski sabor donio odluku da se proglašavaju područja od posebne državne skrbi, gdje su nabrojani gradovi Ilok, Vukovar, Knin..., međutim Vladi RH naloženo je da odredi tko je u prvoj, a tko u drugoj kategoriji. Prva kategorija je nosila 50 posto uvećanja plaće, a druga 25 posto. Znači, rečeno je kako pravo imamo svakako, samo je trebalo vidjeti u kojoj smo kategoriji. Vlada je to očito propustila provesti četiri godine. Nismo dobivali ništa, a vratili smo se ovdje, pojašnjava naš sugovornik (podaci poznati redakciji). Sindikat je, kaže, išao s tužbama.
- Neki su sudovi bili manje opterećeni i brže su rješavali predmete pa je od nas ukupno 72, koliko je podnijelo tužbu, dvadeset i dvoje dobilo novac, a ostali su bili pred isplatom. Stiglo je to i do Vrhovnog suda koji je potvrdio odluke nižih instanci, međutim, Ustavni sud tada daje negativno mišljenje, Vrhovni sud ponovno presudi da imamo pravo, no kada je drugi put presuđeno u našu korist, oni su se sastali kao sudbeno vijeće Vrhovnog suda i donijeli odluku da će od tada negativno suditi. Došlo je do toga da mi, kojima je novac isplaćen, nakon dvije godine moramo vratiti taj novac, a to vam je bilo negdje 2006. godine, dok ga ostali nisu niti dobili. Kako je postupak bio nejasan, čekalo se još šest godina da bi pokrenuli ovrhu - priča zaposlenik.

Nismo lihvari

- U mom slučaju tužba je iznosila 46 tisuća kuna, koje sam trebao dobiti. Dobio sam 96 tisuća kuna plus 11 tisuća kuna za odvjetnika. Međutim, presuda u kojoj kažu da novac moram vratiti, gdje nema točnog izračuna, kaže da moram vratiti više od 200 tisuća kuna. To vam je 46 tisuća kuna uvećanja za zatezne kamate! Zamislite kolike su to godine i kolike zatezne kamate - priča naš sugovornik.
Pokušali su, kaže, pojasniti da nisu lihvari koji su taj novac oplodili, nego da su se vratili u ratom razrušeno područje, kuće je trebalo renovirati.
- Išli smo i do Vrhovnog suda, sve institucije, od predsjednice ondašnje vlade Jadranke Kosor, do predsjednika Vrhovnog suda koji nam je obećao da će to probati ispraviti, tada je Šuker bio ministar financija. Od toga nije bilo ništa, vlast se mijenjala, problem ostaje - kaže ogorčeni povratnik.
Vlada Zorana Milanovića, priča nas sugovornik, donijela je odluku koja kaže da se oslobađaju zakonskih zateznih kamata, što je trebalo biti riješeno putem Ministarstva financija.
- Događa se to da Ministarstvo financija to ne rješava godinu i pol dana, jer novac koji smo dobili pravno se naziva "stjecanje bez osnove", što znači da smo mi novac - ukrali iz proračuna! Možete li vjerovati? U Ministarstvu financija rekli su nam kako će o našem slučaju odlučivati u siječnju, navodno su u ponedjeljak imali sastanak gdje su nešto odlučili. Što, ne znamo još, ali su nam u tom ministarstvu rekli da će ubuduće o našem problemu s nama raspravljati Državno odvjetništvo - ogorčeno prepričava naš čitatelj.
Upit o ovome uputili smo Vladi RH, Ministarstvu uprave i Ministarstvu financija. Odgovor smo dobili jedino iz Ministarstva uprave, gdje su nam pojasnili kako je "prema Odluci o otpisu zakonskih zateznih kamata na potraživanje koja je Republika Hrvatska ostvarila prema zaposlenima na području hrvatskog Podunavlja na temelju pravomoćnih rješenja o protuovrsi radi povrata stečenog bez osnove (Narodne novine, broj 65/2015), za provedbu navedene Odluke nadležno je Ministarstvo financija".
Maja MUŠKIĆ

Suci ne moraju vratiti ništa?!

- "Pravna država", koja je u hrvatskom Podunavlju od svojih zaposlenika napravila "magarce" i brojne od njih odvela u dužničko ropstvo, pokazala je da i u svojoj nemilosti ima različita i diskriminirajuća mjerila. Naime, prema saznanjima Sindikata, protuovrhe nisu pokrenute u svim slučajevima "stečenog bez osnove", a među onima koji su ih pošteđeni nalaze se i pravosudni dužnosnici, suci, upozoravaju u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika. Da je tome tako potvrđuje i naš sugovornik iz hrvatskog Podunavlja. "Suci koji su tužili državu dobili su po 250 tisuća kuna, nakon revizije njima nije naloženo da vrate novac. Do tada je mogla ići revizija samo na iznos iznad sto tisuća kuna. S druge strane, ljudi koji su dobili 80 tisuća kuna, dobili su nalog da vrate novac. To su slučajevi apsolutno suprotnog postupanja", upozorava naš sugovornik.

Novac nisu dobili, ali moraju vratiti novac za odvjetnika

- Imamo slučaj zaposlenika u Vukovaru gdje njih 50 nije dobilo novac, ali je od njih usmenim putem zamjenica državne odvjetnice zatražila da vrate iznos za odvjetnika. Naime, naš odvjetnik dobio je 500 tisuća kuna za troškove vođenja postupka. To je isplaćeno iz Proračuna RH, a ona je tražila da se taj iznos vrati. On iznosi oko 6000 kuna za svakog pojedinačno u startu, plus zatezne kamate. Jednako kao i mi koji smo dobili novac pa ga sad moramo vraćati, tako i oni koji ga još nisu dobili trebaju vratiti oko dvije tisuće eura, možete li to vjerovati - kaže povratnik u hrvatsko Podunavlje.
Očitovanje Vlade RH zatražili smo prije tjedan dana, osim što su potvrdili da su dobili naš upit, drugi odgovor od njih nije stigao

lihvarenje
ZATEZNE KAMATE VIŠE SU I OD 40.000 KUNA

podunavlje800_naslov_gs160217

...za čitanje klikni na sliku

ZAHTJEV
Sindikat traži zaustavljanje ovrha nad službenicima u Podunavlju

Sindikat traži da Vlada utvrdi stvarno stanje glede sudskih postupaka koji su vođeni na području hrvatskog Podunavlja

podunavlje_direktnohr020217

(Direktno.hr, 2. veljače 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je u četvrtak da Vlada zaustavi ovrhe nad državnim i javnim službenicima i namještenicima u hrvatskom Podunavlju, od kojih država potražuje troškove parničnih postupaka i zateznih kamata, odnosno glavnice u postupcima zbog "stečenog bez osnove", tj. uvećanja plaća za rad na području posebne državne skrbi.

direktnohr_logo2015Sindikat u priopćenju predlaže da Vlada "razmotri posljedice nemilosrdnog pravosudnog postupanja prema službenicima i namještenicima hrvatskog Podunavlja, koji su povjerovali u bajku o radu na području posebne državne skrbi i pripadajućem pravu na uvećanje plaće, i razmisli o tome ne prazni li se Slavonija i zbog postupaka Vlade, a ne samo zbog recesije".

Sindikat tvrdi da su službenici i namještenici temeljem stajališta općinskih i županijskih sudova, te Vrhovnog suda dovedeni u zabludu kako, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na uvećanje plaće od 50 posto jer su se vratili i radili na području posebne državne skrbi, i to odmah nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, odnosno prije nego što je Vlada to područje razvrstala u skupinu područja na kojima službenici i namještenici ostvaruju 50 posto uvećanja plaće.

Međutim, stajalište Ustavnog suda da pravo na uvećanje plaće od 50 posto nastaje tek s nadnevkom razvrstavanja hrvatskog Podunavlja u jednu od skupina područja posebne državne skrbi, do kojeg je došlo tek 29. srpnja 2000. godine, uzrokovalo je i promjenu stajališta Vrhovnog suda i sudsku praksu općinskih i županijskih sudova, te dovelo do pokretanja protuovrha zbog "stečenog bez osnove".

"Pravna država" koja je u hrvatskom Podunavlju od svojih zaposlenika napravila magarce i brojne od njih odvela u dužničko ropstvo pokazala je da i u svojoj nemilosti ima različita i diskriminirajuća mjerila jer protuovrhe nisu pokrenute u svim slučajevima "stečenog bez osnove", a među onima koji su ih pošteđeni su i pravosudni dužnosnici - suci, tvrdi sindikat.

Sindikat traži da Vlada utvrdi stvarno stanje glede sudskih postupaka koji su vođeni na području hrvatskog Podunavlja zbog ostvarivanja prava na uvećanje plaće, i to u pogledu njihova ishoda i posljedica koje su imali po osobe koje su ih pokrenule, a posebice glede okolnosti protiv koga jest, a protiv koga nije pokrenut postupak protuovrhe.

Jedna od mogućih mjera je i oprost dugova, odnosno parničnih troškova i kamata nastalih u sporovima s Hrvatskom, za koje najveću odgovornost snosi upravo ona sama, kaže se u priopćenju.

OVRHE SLUŽBENIČKIH PLAĆA
SDLSN traži zaustavljanje ovrha u Hrvatskom Podunavlju

SDLSN predlaže da Vlada Republike Hrvatske razmotri posljedice nemilosrdnog pravosudnog postupanja prema građanima - službenicima i namještenicima Hrvatskog Podunavlja, koji su povjerovali u bajku o radu na području posebne državne skrbi i pripadajućem pravu na uvećanje plaće i razmisli o tome ne prazni li se Slavonija i zbog postupaka Vlade, a ne samo zbog recesije kojoj je izložena

susa_zemlja

(SDLSN, 2. veljače 2017.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske od 2008. godine ukazuje na nezavidan položaj hrvatskih građana - državnih i javnih službenika i namještenika u Hrvatskom Podunavlju, koji su pored činjenice da žive na prostoru na kojem niska gospodarska aktivnost ne osigurava novo zapošljavanje i ostanak mladih u ovom dijelu Hrvatske, izloženi pravosudnom "progonu" od strane vlasti, koji se sastoji u nemilosrdnom potraživanju troškova parničnih sdlsn_www220postupaka i zateznih kamata odnosno glavnice u postupcima protuovrhe zbog "stečenog bez osnove", tj. uvećanja plaće za rad na području posebne državne skrbi.
Podsjećamo, službenici i namještenici su temeljem stajališta općinskih i županijskih sudova te Vrhovnog suda dovedeni u zabludu kako, sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na uvećanje plaće od 50 posto jer su se vratili i radili na području posebne državne skrbi - u Hrvatskom Podunavlju i to odmah nakon mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja odnosno prije nego što je Vlada to područje razvrstala u skupinu područja na kojima službenici i namještenici ostvaruju 50 posto uvećanja plaće.
Međutim, stajalište Ustavnog suda, prema kojem pravo na uvećanje plaće od 50 posto za rad na području posebne državne skrbi nastaje tek s nadnevkom razvrstavanja Hrvatskog Podunavlja u jednu od skupina područja posebne državne skrbi, do kojeg je došlo tek 29. srpnja 2000. godine, uzrokovalo je i promjenu stajališta Vrhovnog suda i sudsku praksu općinskih i županijskih sudova te dovelo do pokretanja protuovrha zbog "stečenog bez osnove", temeljem kojih su sredstva koja su u sudskim postupcima zaposlenici na području Hrvatskog Podunavlja ostvarili i utrošili u podizanje kvalitete života na tom području, sada morali vratiti uvećana za pripadajuće kamate i troškove sudskih postupaka, koja sredstava mnogi neće otplatiti za života.

podunavlje_vladahr201008

...za uvećanje klikni na sliku

No, "pravna država" koja je u Hrvatskom Podunavlju od svojih zaposlenika napravila "magarce" i brojne od njih odvela u dužničko ropstvo pokazala je da i u svojoj nemilosti ima različita i diskriminirajuća mjerila.
Naime, prema saznanjima Sindikata, protuovrhe nisu pokrenute u svim slučajevima "stečenog bez osnove", a među onima koji su ih pošteđeni nalaze se i pravosudni dužnosnici - suci.
Čak i u onim situacijama u kojima je Vlada, na inzistiranje Sindikata, odlučila poduzeti mjere u cilju olakšavanja odnosno otpisa zakonskih zateznih kamata, takve se mjere ne provode pa je tako Odluka o otpisu zakonskih zateznih kamata na potraživanja koja je Republika Hrvatska ostvarila prema zaposlenima na području Hrvatskog Podunavlja temeljem pravomoćnih rješenja o protuovrsi radi povrata stečenog bez osnove (NN 65/15) do danas ostala mrtvo slovo na papiru odnosno temeljem nje dosad nitko nije ostvario pravo na otpis kamata.
S time u svezi, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika od Vlade Republike Hrvatske traži da utvrdi stvarno stanje glede sudskih postupaka koji su vođeni na području Hrvatskog Podunavlja zbog ostvarivanja prava na uvećanje plaće zbog rada na području posebne državne skrbi i to u pogledu njihovog ishoda i posljedica koje su imali po osobe koje su ih pokrenule, a posebice glede okolnosti protiv koga jest, a protiv koga nije pokrenut postupak protuovrhe.
Također, SDLSN predlaže da Vlada Republike Hrvatske razmotri posljedice nemilosrdnog pravosudnog postupanja prema građanima - službenicima i namještenicima Hrvatskog Podunavlja, koji su povjerovali u bajku o radu na području posebne državne skrbi i pripadajućem pravu na uvećanje plaće i razmisli o tome ne prazni li se Slavonija i zbog postupaka Vlade, a ne samo zbog recesije kojoj je izložena.
Jedna od mogućih mjera je i oprost dugova odnosno parničnih troškova i kamata nastalih u sporovima s Republikom Hrvatskom, za koje najveću odgovornost snosi upravo ona sama. S. Kuhar

Pročitajte još...

INTERVJU s prof. dr. sc. Gordanom Marčetić o istraživanju isplate dodataka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave

Nagrađivanje službenika za natprosječne rezultate rada u županijama, gradovima i općinama - problematično

marcetic_gordana_naslovnica_sdlsn200117

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima

(SDLSN - SINDIKALNI LIST, 20. siječnja 2017.) U prvoj polovini 2016. godine Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta iz Zagreba proveli su zajedničko istraživanje o isplati dodatka za uspješnost u radu u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLPRS).

sl_logo250Ovaj dodatak se prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi može isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika. Sindikat je službenim putem poslao zahtjev za pristup informacijama svim hrvatskim županijama i odabranim gradovima u svakoj županiji koji su prikazani u tablici.

ŽUPANIJE GRAD I. GRAD II.
I. Zagrebačka Velika Gorica Jastrebarsko
II. Krapinsko - zagorska Krapina Zabok
III. Sisačko - moslavačka Sisak Petrinja
IV. Karlovačka Karlovac Ogulin
V. Varaždinska Varaždin Lepoglava
VI. Koprivničko - križevačka Koprivnica Križevci
VII. Bjelovarsko - bilogorska Bjelovar Daruvar
VIII. Primorsko - goranska Rijeka Opatija
IX. Ličko - senjska Gospić Senj
X. Virovitičko - podravska Virovitica Slatina
XI. Požeško - slavonska Požega Kutjevo
XII. Brodsko - posavska Slavonski Brod Nova Gradiška
XIII. Zadarska Zadar Pag
XIV. Osječko - baranjska Osijek Đakovo
XV. Šibensko - kninska Šibenik Knin
XVI. Vukovarsko - srijemska Vukovar Županja
XVII. Splitsko - dalmatinska Makarska -
XVIII. Istarska Pazin Pula
XIX. Dubrovačko - neretvanska Dubrovnik Ploče
XX. Međimurska Čakovec Prelog
XXI. Grad Zagreb Zagreb -

 

Zatraženi su odgovori na šest pitanja:

P 1. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 2. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pravilnikom utvrdio kriterije utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate dodatka za uspješnost na radu?
P 2. Je li župan/gradonačelnik, sukladno članku 13. stavak 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrdio masu sredstava za dodatke za uspješnost na radu u pojedinim upravnim odjelima i službama, sukladno osiguranim proračunskim sredstvima?
P 3. Koliko je sredstava do sada osigurano za isplatu dodatka za uspješnost na radu u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini?
P 4. Koliko službenika i namještenika je zaposleno u upravnim tijelima županije/grada?
P 5. Koliko je zaposlenika do sada nagrađeno temeljem navedenog pravilnika u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015. i 2016. godini (molimo prikaz po godinama) i to:
- Koliko službenika od ukupnog broja službenika (npr. 8/24), a koliko namještenika od ukupnog broja namještenika (npr. 2/6)?
- U kojem ukupnom iznosu?
- Koliko ih je od toga nagrađeno više puta, odnosno, koliko je nagrada isplaćeno?
- Koji je najniži, a koji najviši iznos isplaćene pojedinačne nagrade u novčanom iznosu?
P 6. Koji su prema vašem mišljenju učinci isplate dodatka za uspješnost na radu, pozitivni ili negativni. Molimo da objasnite.

marcetic_gordana1_sdlsn200117

Podatke koje su dostavile JLPRS obradila je i analizirala prof. dr. sc. Gordana Marčetić te smo ju zamolili da protumači pojedine odgovore i ukratko prikaže rezultate istraživanja.

Jesu li župani i gradonačelnici u svim anketiranim jedinicama donijeli pravilnike o kriterijima i utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost?

Ne. U dvije županije (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska) te šest gradova (Đakovo, Kutjevo, Makarska, Petrinja, Šibenik i Županja) župani i gradonačelnici nisu donijeli pravilnike niti su utvrdili masu sredstava za dodatke na uspješnost. No, u tim jedinicama dodaci na uspješnost nisu ni isplaćivani.
Iako su u velikom broju jedinica donijeti pravilnici, među njima 24 JLPRS nije utvrdilo masu sredstava za dodatke. Unatoč tomu, neke su tijekom godina isplaćivale dodatke na uspješnost. Sveukupno je oko polovine anketiranih jedinica isplaćivalo dodatke u razdoblju od 2010. do 2016.

Postoji li veća razlika u ukupnoj masi isplaćenih sredstava za dodatak na uspješnost u promatranim godinama između pojedinih lokalnih jedinica?

Da, razlika je vrlo velika između pojedinih lokalnih i regionalnih jedinica što se ne može povezati s brojem zaposlenih. Primjerice, u gradu s 468 zaposlenih, najveći iznos sredstava za dodatke u 2013. je iznosio 72.417 kuna, dok je, s druge strane, u županiji koja ima 110 zaposlenih u 2015. izdvojeno čak 2.424.000 kuna. To je ujedno i najveći godišnji iznos koji je u promatranim godinama izdvojen na ime dodatka u svim JLPRS, s time da je već premašen u prvoj četvrtini 2016. Pitanje je može li se to opravdati isključivo jakim financijskim kapacitetom, osobito ako ovu županiju usporedimo s gradom - sjedištem te županije, koji ima duplo više zaposlenih (221) i nesumnjivo izvrstan prihod od turizma, a najviši iznos sredstava koji je izdvojio u godini 2012. bio je 318.448 kuna.
I obrnuto, najmanji iznos od 1.348 kuna u 2010. godini je isplaćen u gradu Daruvaru koji broji 26 zaposlenih, dok su neke JLPRS sa sličnim ili manjim brojem zaposlenih odvojile znatno veće novčane svote na ime dodatka (npr. Ploče, Zabok) ili pak uopće nisu isplaćivale dodatke (Knin, Krapina, Križevci, Pag, Prelog, Senj).

Postoji li razlika u iznosu isplaćenih sredstava unutar istog grada ili županije u pojedinim godinama?

marcetic_gordana2_sdlsn200117

Da, iznenađujuće su velike razlike. Više je pravilo nego iznimka da su u pojedinim godinama isplaćivani veći iznosi, a u drugim godinama nije uopće bilo isplata ili su iznosi bili znatno manji. Primjerice, u Zagrebačkoj županiji je od 2010. do 2013. isplaćivano između milijun i milijun i pol kuna godišnje, a u 2014. i 2015. nije isplaćen nikakav iznos na ime dodatka. U Velikoj Gorici je bilo obrnuto, pa se tek počelo isplaćivati nakon 2014. Slično je i u Rijeci, koja u 2010., 2012. i 2015. nije izdvojila niti jednu kunu, dok je ostalih godina isplatila između 125.000 i 263.000 kuna godišnje. U Sisačko-moslavačkoj županiji je 2010. isplaćeno 382.000 kuna, a u 2014. 1.380.000 kuna, u Karlovcu je pak 2010. isplaćeno 180.895 kuna, a 2013. 20.438 kuna. Nadalje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2010. isplaćeno samo 2.090 kuna, da bi godinu dana kasnije svota narasla na 79.382 kuna, a sličan nerazmjer je i u Zadru, gdje je 2013. isplaćeno 72.417 kuna, a dvije godine kasnije samo 3.103 kn. I tako dalje. Teško je povjerovati da su tako velike razlike u kvaliteti i rezultatima rada službenika i namještenika unutar iste jedinice LRSG u vremenskom razdoblju od godinu ili dvije.

Kakva je situacija u pogledu broja nagrađenih službenika i namještenika i koliko su puta nagrađivani unutar iste godine?

I ovdje je također primjetna ogromna razlika i između pojedinih JLRSG i unutar iste jedinice pa brojka varira od minimalno jednog nagrađenog namještenika i niti jednog službenika do čak 90% nagrađenih službenika i 90-100% nagrađenih namještenika (u nekoliko jedinica). U pojedinim jedinicama samo je jedan zaposlenik ili službenik dobio jednu nagradu. Na drugoj strani ljestvice je opet županija gdje je u 2015. nagrađeno 87 od ukupno 88 službenika i sva 4 namještenika s ukupno 181 nagradom, od kojih je najniža bila 7.470, a najviša 22.500 kuna. Dakako da cijeli koncept dodatka na uspješnost s time gubi svoj smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima.
No, ipak u većem broju jedinica nisu nagrađeni svi zaposleni već određeni, veći ili manji postotak službenika i namještenika. Nagrade variraju, od najmanjeg individualnog iznosa 323 kune koji je isplaćen u Zaboku 2012. i 10% od bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u svim godinama, pa sve do iznosa od 33.631 kuna koji je isplaćen 2011. u Dubrovniku ili iznosa od tri plaće u Rijeci koji je isplaćivan malom broju službenika u godinama 2011., 2013. i 2014.

Koji je prevladavajući stav o učincima isplate dodatka na uspješnost u JLPRS?

Na pitanje o učincima isplate dodatka na uspješnost na radu većina ispitanih jedinica nije odgovorila jer smatraju da se ne radi o informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Koji bi bio sažeti zaključak dobivenih rezultata istraživanja?

marcetic_gordana3_sdlsn200117

Nedosljednost u primjeni, nedostatak objektivnih i standardiziranih kriterija te nejednaki pristup zaposlenicima ozbiljno dovode u pitanje ispravnost, svrhovitost i pravednost ovog modela u hrvatskim okolnostima.

Kakva su komparativna regionalna, EU i svjetska iskustva?

Različite varijante modela plaća ili dodataka na plaću koje se temelje na kvaliteti radnog izvršenja (Performance-related pay - PRP) rezultat su uvođenja menadžerskih metoda u javnu upravu pod utjecajem doktrine Novog javnog menadžmenta. Za razliku od klasičnih platnih sustava koji su se dugo vremena fokusirali na karijeru, stabilnost, iskustvo u službi, posljednjih desetljeća se promijenila priroda rada i radne snage, traži se specijalizirano znanje i posebne vještine, pa se i javni službenik više ne promatra kao dio skupine već kao pojedinac čije doprinose treba prepoznati i nagraditi. Sveopći proces fleksibilizacije, decentralizacije i individualizacije odgovornosti odrazio se i na sustavima plaća, ali ne svugdje u istom opsegu. Dok je u većini anglosaksonskih, skandinavskih i nekih drugih zemalja koje su provodile menadžerske reforme individualni i decentralizirani pristup plaćama bio naglašeniji, na kontinentu Europe taj proces teče sporije. U zemljama EU osnovna plaća je u pravilu povezana sa stupnjevanjem radnog mjesta pojedinog zaposlenika na platnoj ljestvici, dok se drugi dio plaće temelji na različitim kriterijima. No, iako su još uvijek tradicionalni i opći kriteriji vezani za godine provedene u službi, raste broj bonusa koji se vežu za radnu ocjenu. Često se takvi modeli uvode samo za vodeće osoblje ili vrijede na razini pojedinih ministarstava odnosno agencija dok je manji broj zemalja uveo ekstenzivan i formaliziran sustav plaća prema radu. Unatoč propulzivnosti i svojevrsnoj pomodnosti modela PRP-a, vrlo je malo komparativnih i empirijskih istraživanja o njegovoj uspješnosti ili neuspješnosti u praksi. Jedino veće istraživanje na koje se brojni autori referiraju je ono koje je proveo OECD, no pokušaji da se izmjeri opseg u kojem su službenički sustavi u praksi usmjereni na izvršenje nisu bili osobito uspješni.

Je li nagrađivanje za natprosječne rezultate rada čarobni štapić kojim se mogu riješiti svi problemi javne uprave?

Sasvim sigurno nije riječ o čarobnom štapiću, štoviše, ovaj koncept može proizvesti brojne negativne efekte u upravnim sustavima koji nemaju objektivan sustav ocjenjivanja. Iako nema formule koja će jamčiti uspješnost uvođenja modela PRP-a, mnogi stručnjaci ističu da je potrebno zadovoljiti neke nužne uvjete kako bi njihovo djelovanje bilo efektivno. Među njima su: povjerenje u vodstvo, izostanak primoravanja na izvršenje, dobar sustav mjerenja i relevantni kriteriji ocjenjivanja, sposobnost da se plati dobar rad, valjana procjena poslova, otvorena politika plaća, usklađenost s prevladavajućom kulturom, itd. Menadžere i osobe koje nadziru rad treba osposobiti u vještinama postupka ocjenjivanja i prevladavanja subjektivnosti u ocjenjivanju, motivirati ih da vode brigu o ocjenjivanju rada, pa i kažnjavati ako to ne čine kako treba. I zaposlenici i menadžeri trebaju pokazati interes za ocjenjivanje rada te ostvariti dobru komunikaciju.

marcetic_gordana4_sdlsn200117

Svi koji su zaposleni u hrvatskoj upravi znaju da ovi uvjeti uglavnom nisu ostvareni te da ne postoji dosljedan i jedinstven sustav ocjenjivanja s razrađenim i valjanim kriterijima ocjene i objektivnim ocjenjivačima. Nekoliko istraživanja koje sam provodila u tijelima državne uprave i Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina uvijek pokazuju iste rezultate - nerealno visoki postotak iznimno uspješnih i uspješnih ocjena (od 90-98%!) i minoran postotak zadovoljavajućih ocjena. Apsurdno je pomisliti da su te ocjene istinski pokazatelj kvalitetno obavljenog posla, jer iz njih proizlazi da su hrvatski službenici najbolji na svijetu. Takva situacija pogoduje neradnicima, a omalovažava i frustrira ljude koji uistinu kvalitetno i predano rade svoj posao. S druge strane, upravo činjenica da ocjene nikada nisu ni utjecale na visinu plaće, pokazuje da se njih ne smatra suviše bitnim faktorom jer u praksi djeluju sasvim drugi neformalni kriteriji, kao što su političke i prijateljske veze. O tome dovoljno govori i okolnost da Vlada do danas nije donijela uredbu o kriterijima za određivanje natprosječnih rezultata i načinima njegova isplaćivanja. No, ovo istraživanje u JLPRSG pokazuje da se i u slučaju kada su donijeti pravilnici o nagrađivanju nastavlja s dosadašnjom praksom nejedinstvenosti, nedosljednosti i neobjektivnosti.

Koji su pozitivni i negativni učinci diferencijacije zaposlenika s obzirom na uspješnost u radu - kakvo ponašanje potiče?

Na teorijskoj razini mnogi autori argumentiraju u prilog PRP-a naglašavajući jednostavnost formule plaćanja prema radu - zaposlenici koji žele veću plaću radit će više i kvalitetnije će ispunjavati svoje radne zadatke, a menadžeri trebaju kreirati vrijednosni sustav nagrada (koje su uobičajeno novčane) i povezati ih s očekivanom razinom izvršenja. Oni ističu da ovaj model pridonosi zdravom natjecanju koje omogućava više plaće agresivnijim i produktivnijim zaposlenicima, dok prosječni dobivaju niže plaće koje i zaslužuju, pa je krajnji rezultat - ravnomjerna pravednost. Iako povezivanje novčanih ili drugih poticaja s motivacijom zvuči teorijski logično, u stvarnosti se ova pretpostavka pokazala upitnom. Naime, često se događa da zaposlenici na koje se primjenjuju modeli PRP-a ne rade više i kvalitetnije, pa protivnici ovog pristupa ističu da takvi načini plaćanja uopće nisu motivirajući. Tu je riječ o vrlo nezdravom natjecanju između zaposlenika jer su u takvom kompetitivnom okruženju pobjednici na cijeni, dobivaju status, počasti i novčane nagrade, dok gubitnici postaju ljuti, frustrirani ili demotivirani.

marcetic_gordana5_sdlsn200117

Novija istraživanja u organizacijama javnog sektora (npr. Studija o motivaciji danskog Ministarstva financija ili studija o reformi platnog sustava u američkoj državi Georgiji) pokazuju da većina službenika načelno podržava PRP smatrajući ga pravednijim od modela plaća koji se temelje na godinama provedenim u službi ili prema zvanju. Međutim, problemi se pojavljuju u trenutku njegove implementacije u praksi. U mnogo slučajeva do sada ljudi su bili više demotivirani i frustrirani nakon uvođenja plaćanja prema učinku. Uspoređujući neprekidno svoj doprinos s ostalim kolegama, zaposlenici tendiraju vjerovanju da oni koji su dobili bonuse to nisu zaslužili, osobito ako ih oni sami nikada ne dobivaju. Oni osjećaju da su nepošteno tretirani zbog neprofesionalnih ili nepoštenih odluka o plaćama svojih nadređenih.
Rezultati nekih ranijih istraživanja pokazuju da je ono što se najviše vrednuje - pravednost u plaći, odnosno, da ljude uglavnom ne zanima rade li osobe na drugim poslovima više, ali su vrlo zainteresirani da li za isti posao dobivaju veću plaću. Ljudi su obično nezadovoljni kad vide da je njihova plaća manja od plaća onih koje rade na istim poslovima. Štoviše, ako je produktivan i učinkovit zaposlenik na određenom poslu plaćen jednako kao i onaj koji je manje produktivan i kvalitetan na istom takvom poslu, može se dogoditi da će on smanjiti svoju produktivnost do točke koju smatra pravednom.

Razgovarao: Siniša Kuhar
Fotografije: arhiva SDLSN

VLADA SE ODREKLA KAMATA
Čudan slučaj konačno riješen nakon deset godina

vlada_vl120615

Koliko je cijeli slučaj čudan, govori i niz različitih primjera konzumiranja mogućnosti 50-postotnog uvećanja plaće što je bilo regulirano i zakonom u Podunavlju

AUTOR: Branimir Bradarić

(VEČERNJI LIST, 12. lipnja 2015.) Poslije gotovo deset godina dio zaposlenika državnih institucija na Području posebne državne skrbi (PPDS) riješio je dio svojih problema s kojima se suočavaju.

vl_logo170214Naime, ovotjednom odlukom Vlade RH donesena je Odluka o otpisu zakonskih zateznih kamata na potraživanja koja je Republika Hrvatska ostvarila prema zaposlenima na području hrvatskog Podunavlja temeljem pravomoćnih rješenja o protuovrhi radi povrata stečenog bez osnove. Naime, radi se o zahtjevu radnika, koje je ostvario niz zaposlenih u državnim institucijama, a koji su prema važećim zakonima imali pravo na 50-postotno uvećanje plaće na ime rada na PPDS.

Nakon što je dijelu radnika onemogućeno korištenje tih prava, reguliranih zakonom, radnici su tužili državu i dobili presudu na Županijskom sudu. Poslije toga su im isplaćeni novci zajedno sa kamatama. Vrhovni sud prvo donosi odluku u korist radnika da bi dvije godine poslije njihova presuda bila suprotna i prema njoj isti ti djelatnici bili su dužni državi vratiti isplaćena sredstva zajedno sa kamatama. Uslijedili su brojni razgovori i pregovori koji su konačno u četvrtak završeni.

Prema odluci Vlade otplata glavnice duga može se odobriti osobama u vidu jednokratne otplate ili otplate u obrocima za razdoblje do najduže pet godina. Otpis zakonskih zateznih kamata i otplata glavnice duga odobrit će se na temelju pojedinačno podnesenih zahtjeva, stoji u odluci Vlade RH. Država se ovom odlukom odrekla oko 1,5 milijuna kuna na ime kamata.

- Možemo reći da smo djelom zadovoljni jer ipak nećemo morati plaćati dalje zakonske kamate. Dobili smo i rok tijekom kojega trebamo vraćati taj dobiveni iznos. Sada konačno možemo početi normalno živjeti jer znamo na čemu smo te dugovanje vraćati od svoje plaće, kaže Josip Kustura iz Iloka. Dodaje da su neki, sukladno prvoj presudi, dobili i do 250.000 kuna koje će sada morati vraćati. Koliko je cijeli ovaj slučaj čudan govori i to da je u Podunavlju niz različitih primjera konzumiranja mogućnosti 50-postotnog uvećanja plaće što je bilo regulirano i zakonom.

Naime, niz je primjera da u jednom te istom uredu sjedi djelatnik koji je godinama dobivao plaću uvećanu za 50 posto i ne mora državi ništa vraćati, djelatnik koji mora državi vratiti kompletan iznos kao i treći koji niti danas ne znaju što će i kako će.

Pročitajte još...

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu