SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Povjerenstvo za izradu Zakona o plaćama državnih službenika nastavilo s “radom”

minuli_film2

(SDLSN, 10. listopada 2008.) Jučer je na Markovom trgu održana druga sjednica novog sastava Povjerenstva za izradu Zakona o plaćama državnih službenika, na kojoj su predstavnici sindikata državnih službi, po sistemu toplo-hladno, shvatili da je dojam kojem su podlegli nakon posljednjeg sastanka o približavanju stajališta po pitanju vrednovanja radnog iskustva kad se radi o promicanju u plaći državnih službenika varljiv, a oni, po tko zna koji put, ispali naivni.

sdlsn_www220U uvodnom sastavku koji je Povjerenstvu pročitao njegov nikad službeno imenovani predsjednik, Vitomir se Begović okomio na sindikalnu stranu koja se javno drznula dovesti u pitanje sastav, legitimitet i integritet Povjerenstva i njegovih članova, nadugo i naširoko raspisao o svijetlim ciljevima Zakona i boljem sutra koje donosi i u nastavku konstatirao da primjedbe sindikata koje su dostavili nakon posljednjeg sastanka nisu konzistentne te da Povjerenstvu ne preostaje ništa drugo negoli da Vladu obavijesti gdje je Povjerenstvo zapelo s radom.
Kao iskusni majstor formuliranja zaključaka za koje ni oni koji su u njihovom navodnom donošenju sudjelovali nisu bili svjesni da su ih donijeli, Begović će Vladu izvijestiti da je većina članova Povjerenstva za to da u sustav plaća uđu policijski službenici, ali ne i da je većina članova Povjerenstva za to da se promicanje u plaći u Zakonu riješi tako da se pored ocjene učinkovitosti rada i stjecanja višeg stupnja obrazovanja službenici promiču u plaći i temeljem radnog iskustva, premda je iz zabilješke sa zadnjeg sastanka razvidno da su se sa sindikalnim prijedlogom kao prihvatljivim složili državni tajnik Antun Palarić i predstojnica Ureda za zakonodavstvo Zdenka Pogarčić.
Tako se pokazalo da rad Povjerenstva ovisi o interpretaciji zaključaka njegovog predsjednika, što je možda i razlog njegovog imenovanja na čelo Povjerenstva, jer je prethodni predsjednik Zoran Pičuljan naivno povjerovao u to da je zadaća Povjerenstva stvarna izrada Zakona, barem u dijelu Zakona za koji je nadležan Središnji državni ured za upravu kao središnje tijelo državne uprave.

Bilješka sa sastanka Povjerenstva za izradu Zakona o plaćama državnih službenika najbolje pokazuje u kojoj mjeri "rad" Povjerenstva ovisi o kreativnoj interpretaciji diskusija članova

Bilješka sa sastanka Povjerenstva za izradu Zakona o plaćama državnih službenika najbolje pokazuje u kojoj mjeri “rad” Povjerenstva ovisi o kreativnoj interpretaciji diskusija članova

Iz gornje diskusije Vitomir Begović zaključio je u ime Povjerenstva, da većna njegovih članova smatra kako policijski službenici trebaju biti obuhvaćeni Zakonom o plaćama državnih službenika, ali je istovremeno iz doljnje rasprave zaključio kako Povjerenstvo ne podržava prijedlog sindikata da se promicanje u plaći vrši i temeljem radnog iskustva - svakih 5 godina, premda su takav prijedlog ocijenili razumnim i prihvatljivim rješenjem i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu i predstojnica Ureda za zakonodavstvo. Treba li ovome komentara?

Iz gornje diskusije Vitomir Begović zaključio je u ime Povjerenstva, da većna njegovih članova smatra kako policijski službenici trebaju biti obuhvaćeni Zakonom o plaćama državnih službenika, ali je istovremeno iz doljnje rasprave zaključio kako Povjerenstvo ne podržava prijedlog sindikata da se promicanje u plaći vrši i temeljem radnog iskustva – svakih 5 godina, premda su takav prijedlog ocijenili razumnim i prihvatljivim rješenjem i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu i predstojnica Ureda za zakonodavstvo. Treba li ovome komentara?

zpds_minuli_300908

Pri tome Vladina strana uporno ponavlja to kako je cilj Zakona kroz sustav ocjenjivanja nagraditi one koji dobro rade, koji cilj sindikati valjda žele srušiti svojim inzistiranjem na očuvanju instituta minulog rada, ali im se povremeno omakne i to da bi to trebali biti isključivo nositelji posla u državnoj upravi, a to su po njihovom mišljenju isključivo službenici s VSS.
Kao da 70 posto zaposlenih sa SSS u državnoj upravi ne radi konkretan, koristan i neophodan posao?

minuli_argumenti2Badave sindikalni argumenti kako činjenica da će neki službenik koji svojim radom zaslužuje zadovoljavajuće ocjene i temeljem radnog iskustva bude promaknut nakon pet godina rada, kako predlažu sindikati, imati plaću veću svega 3 posto, a nakon deset godina rada 6 posto, a njegov kolega ocijenjen ocjenom “izvanredan” 15, odnosno 30 posto veću plaću.
Čak i takav sindikalni prijedlog Vladini predstavnici kvalificiraju kao socijalističku uravnilovku.
Sindikalnu primjedbu kako je protekom vremena početni koeficijent koji predlaže Vlada sve manji i trenutno iznosi za većinu službenika sa SSS već dostignutih 0,88 posto, premda je Sindikatima već predložen koeficijent od 0,90 i 0,95 posto, Vladina strana takvo stanje objašnjava “realnim” fiskalnim pokazateljima i mogućnostima.
Na tvrdnje sindikata kako se izgleda u proračunu uvijek iznova može pronaći dovoljno novca za povećanje plaća zaposlenih u javnim službama i kako se prema zakonu spojenih posuda takvo stanje izravno reflektira na smanjenje početnog koeficijenta državnih službenika, predstavnici Vlade samo nemoćno sliježu ramenima, kao da povećanje plaća u javnim službama dogovaraju ministri vlade Zimbabvea.
Na sindikatima državnih službi je sada da razmotre ima li sudjelovanje u radu Povjerenstva za izradu Zakona o plaćama državnih službenika smisla ili je ono samo paravan za jednostrano nametanje rješenja i izigravanje stvarnog smisla socijalnog partnerstva, a to je dogovaranje i postizanje minimuma konsenzusa o pitanjima važnim za gospodarski i socijalni položaj zaposlenih, u ovom slučaju državnih službenika.
Stalno ponavljanje sindikata državnih službi da ne mogu preuzeti odgovornost za nestanak instituta minulog rada prvo iz državnih, a zatim i iz javnih službi i gospodarstva te podsjećanje na sličan nestanak naknade za topli obrok kao stečenog prava, koji je pretvorbom u stalni dodatak kasnije u potpunosti nestao kao pravo službenika i namještenika, te kako u praksi dvojbeni sustav ocjenjivanja ne može odgovarajuće nadomjestiti akumulirano radno iskustvo, Vlada uporno ignorira, kao što ignorira i činjenicu da je 68.000 službenika i namještenika potpisalo peticiju za očuvanje instituta minulog rada u Zakonu o plaćama državnih službenika.
Kako prizvati pozornost nekoga tko vas uporno ignorira, a kad ga javno prozovete zbog toga ne libi se tvrditi kako su navodi sindikata potpunoma neutemeljeni te da Vlada uopće ne razmišlja o ukidanju instituta minulog rada, kao što je to učinila potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor?

Stoga sindikatima preostaje da razmisle na koji način će kod Vlade probuditi odgovarajući senzibilitet kakav ima kad su u pitanju javne službe.

Pročitajte još…

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu