SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 
… za čitanje klikni na sliku

 

Je li prosječna plaća od tisuću eura realna?


(RADIO1, 7. ožujka 2019.) Prosječna plaća od 7500 kuna rješenje je koje predlaže Kolinda Grabarć-Kitarović kako bi se “podigao” srednji sloj društva i smanjio egzodus. Doznajemo koliko je ta ideja realna, bi li to zadovoljilo potrebe građana i što o svemu misle sindikati i poslodavci.

Nitko ne može normalno živjeti s minimalnom plaćom od 3000 kuna, građani moraju gospodarski boljitak osjetiti na svojim bankovnim računima, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

“Mi jednostavno moramo naći načina da rasteretimo plaće, pri čemu nam cilj mora biti omogućiti da prosječna neto plaća u Hrvatskoj bude oko 7500 kuna.”
Je li ovakva plaća dovoljna da zadovolji životne potrebe i spriječi egzodus, građani su odgovorili u anketi za Media servis.

“Ja bih, iskreno, bila zadovoljna tom plaćom, pogotovo ako je neka početna i ako znam da mogu napredovati na svom poslu i da kasnije može biti još bolje.” “Ja ne bih bio zadovoljan tom plaćom zato što trenutno zarađujem više pa mi to ne bi bilo dovoljno.” “Pa za početnu taman, hahahah.” “Ja baš ne mogu odgovoriti jer sam profesionalni sportaš pa malo drugačije gledam na to, ali mislim da bi ljude zadovoljilo.”

Mnogi bi ipak bili sretni da imaju plaću od 7500 kuna. Siniša Kuhar, tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, za Media servis kaže kako pozdravlja predsjedničinu ideju, ali smatra da je to daleko od realnosti.

“Većina zaposlenih sa srednjom stručnom spremom, a u javnoj upravi su to većinom žene, imaju plaću od 3 do 4 tisuće kuna, s tim da 4 tisuće kuna dosežu tek prije mirovine”, rekao je Kuhar.

Kuhar navodi i konkretne primjere.

“Početna plaća sudske zapisničarke, bez staža, nakon povećanja osnovice od 3 posto iznosi 3500 kuna, administrativni referent upisničar ima plaću od 3680 kuna, a sudski zapisničar 3770 kuna. Kako s takvom plaćom preživjeti, kako platiti račune?”, pita se Kuhar.

Premijer Plenković je rekao da Vlada može dekretom odrediti da plaća bude minimalno 1000 eura, ali da to ne bi pozitivno odjeknulo kod poslodavaca. Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, za Media servis kaže pak, da poslodavci nemaju problem s dizanjem plaća, ali uz pomoć države.

“Grad Zagreb je već na 7500 prosječne plaće, ostali su negdje na 6500. Ako će krenuti dalje na rasterećenje parafiskalnih nameta, mi smo jasno rekli i Mariću i svim ministrima, ako se rastereti gospodarstvo – to sve ide na plaće. Ako krenu dalje na ono što su obećali, nije sporno da će se plaće dizati”, kaže Deranja.

Ipak, Deranja kaže kako prognoze za rast plaća zasad nisu previše optimistične.

“Vidite da se usporava rast, da nećemo ostvariti rast koji je zacrtan i onda padanjem BDP-a, past će i plaće. Nama je cilj imati zadovoljnog radnika i pristojne plaće, ali ne možete vi imati prosječnu plaću Njemačke ako imate produktivnost i sve namete koje ima Hrvatska. Što oni prije provedu reforme, prije će i rasti plaće”, zaključuje Deranja.

 

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu