Prenosimo iz tiska

Ihas za veće koeficijente

ZAGREB – Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika neće pristati na Nacionalni sporazum o plaćama dok Vlada ne nastavi pregovore o povećanju koeficijenata za plaće, dodacima na uvjete rada te nagrađivanju oko 53 tisuće državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Kako je na novinskoj konferenciji u utorak istaknuo predsjednik Sindikata Ivica Ihas, načelni dogovor Vlade i nekih sindikata protekle subote u Karlovcu o Nacionalnom sporazumu o plaćama, prema kojemu bi plaće u državnim i javnim službama u idućih pet godina rasle sporije od BDP-a, državnim je službenicima trenutačno neprihvatljiv.
– Plaće u državnim službama jedva su dovoljne za preživljavanje. Naša je prosječna plaća, ovisno o godinama staža i stručnoj spremi, ispod prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, koja je u studenom prošle godine iznosila 4352 kune – ističe Ihas. Primjerice, zaposlenik u državnoj i lokalnoj službi s 20 godina staža i VSS-om ima plaću na razini prosječne hrvatske plaće, onaj s VŠS-om prima tek 80 posto prosječne plaće u Hrvatskoj, plaća zaposlenika sa SSS-om i 20 godina staža iznosi 68 posto, a onoga s NSS-om samo 49 posto prosječne plaće u Hrvatskoj.
Ihas također kaže da plaće državnih i lokalnih službenika i namještenika zaostaju za plaćama u javnim službama oko 12 posto, a razlika u plaći za istu stručnu spremu u državnoj i javnoj službi iznosi oko 600 kuna. Ihas krivcima za takvo stanje proziva i bivšu Vladu, koja je ukidanjem platnih razreda 2001. godine plaće državnih službenika smanjila za 30 posto, ukinula dodatke na uvjete rada i ostalo, ali odgovornom drže i aktualnu vlast koja odbija pregovarati.
Ne bude li nastavka pregovora o povećanju koeficijenata i dodacima na uvjete rada, poručuje Ihas, taj će sindikat idući tjedan odlučiti o daljnjim industrijskim akcijama prema Vladi.
M. CVRTILA

ZAGREB – Sindikat drža­vnih službenika i namješteni­ka oštro se jučer usproti­vio sklapanju nacional­nog sporazuma o politici plaća, kojim se ograni­čio rast plaća u javnom i državnom sektoru ispod rasta BDP-a jer više od 50.000 drža­vnih službenika svo­jim plaćama već sa­da ne može pokriti osnovne životne troškove.

Materijalna prava

Prema podacima Sindikata, državni službenik tek s 20 godina radnog staža i visokom stručnom spremom do­segne plaću u visini prosječne plaće u drža­vi od 4352 kune. Sindikalci tvrde kako, suprotno uobi­čajenom stavu da zaposleni u državnoj upravi dobro zarađuju, državni službenici i namještenici primaju prosječnu plaću od oko 3000 kuna. Iako je, prema po­sljednjim podacima Državnoga zavoda za statistiku, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani 4689 kuna, tom iznosu, upozo­ravaju sindikalci, treba oduzeti velike plaće 3000 državnih du­žnosnika koji primaju neto plaće između 10 i 25 tisuća kuna.

“Ne možemo prihvatiti spo­razum o plaćama, prema koje­mu bi one rasle sporije od rasta BDP-a. Za to trenutačno nema uvjeta jer plaće i ostala materi­jalna prava državnih službenika zaostaju i za javnim službama i za gospodarstvom” upozorio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Ivica Ihas, predsjednik Sindikata.

Dodao je da se plaće državnih službenika i namještenika već više približavaju prosječnoj mirovini, a ne prosječnoj plaći. Sindikalci stoga traže hitan na­stavak pregovora s Vladom, a u slučaju da ne dođe do pomaka u poboljšanju materijalnih prava zaposlenih u državnoj upravi, najavljuju industrijske akcije.

Poziv na pregovore

“Mislim da premijer nije upoznat sa stvarnim stanjem i materijalnim statusom zaposle­nih u državnoj upravi jer mu mi­nistri ne prenose stvarne infor­macije” ustvrdio je Ihas.

Sindi­kat državnih službi pozvao je jučer Vladu na pregovore o pove­ćanju koeficijenata za plaće te dodataka na uvjete rada.

Za naj­jeftiniji prijedlog Sindikata o po­većanju koeficijenata za deset posto Vlada bi iz proračuna tre­bala godišnje osigurati još 300 milijuna kuna. G. Galović

VJESNIK