SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

estonija_dnHR230811

Glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Siniša Kuhar reagirao je na podatke prenesene zajedno s člankom pod nazivom “Nijemci nas doživljavaju kao neorganizirane ali marljive” kojeg je objavio portal Dnevno.hr 23. kolovoza 2011., osvrćući se pritom na pogrešne navode Vladimira Ferdeljija.

dnevnoHR110811– Vladimir Ferdelji je iznio, a Vaš portal objavio, (dez)informaciju o tome kako “Estonija sa 1,3 milijuna stanovnika ima nešto više od 120 državnih službenika. Mi, sa četiri milijuna, po toj računici, trebamo njih 500-tinjak, ističe direktor Elektrokontakta”.

Ne znamo od kuda gospodin Ferdelji crpi podatke o broju državnih službenika u Estoniji, ali smatramo da Dnevno.hr kao ozbiljan novinarski portal ne bi trebao članke o potrebi reforme državne uprave temeljiti na netočnim podacima. Na stranicama Wikipedie (http://en.wikipedia.org/wiki/Politics_of_Estonia) mogu se pronaći podaci o 18.998 zaposlenih u tijelima središnje vlasti Estonije.

S obzirom na točan podatak o 1,3 milijuna stanovnika, usporedba Estonije s Hrvatskom i veličinom njezine državne uprave od 65.000 državnih službenika i namještenika, govori nam da imamo otprilike jednako veliku državnu upravu.

Pri tome treba voditi računa kako od 65.000 državnih službenika i namještenika njih “samo” 27.000 opada na MUP i oko 9.000 na Poreznu i Carinsku upravu, oko 1.000 na zaposlenike Državnog inspektorata, dok ih gotovo 12.000 radi u pravosuđu i zatvorskom sustavu, što u dodatnoj mjeri mijenja predodžbu o državnim službenicima kao “birokratima” koji u kancelarijama prevrću nikome potrebne papire i sami su sebi svrhom.

Državna uprava svakako treba postati boljim servisom građana i gospodarstva, ali zaključke o tome ne bi trebalo graditi na krivim premisama – stoji u komentaru Siniše Kuhara.

estonia_DnevnoHR230811

Posjet njemačke kancelarke Angele Merkel Hrvatskoj, osim političkog, imao je i snažan gospodarski predznak, piše T portal. Nijemci su zainteresirani za ulaganja u niz područja, ali ne, jasno je poručeno, dok se ne promijene trenutna pravila igre.-Nijemci ne traže nikakav povlašteni status i posebne poticaje, već samo fer i transparentnu tržišnu borbu.

dnevnoHR110811Ukoliko napravimo iskorak u tom smjeru, prije svega pojednostavnimo administrativnu proceduru, moguće je da ovaj posjet donese i konkretne rezultate, kaže Vladimir Ferdelji koji ima veliko iskustvo rada s Nijemcima jer je Elektro-Kontakt od 1992. dio njemačkog koncerna EGO.

Nijemci nas, objašnjava, doživljavaju kao neorganizirane, ali marljive ljude. Najviše im smeta naša troma birokracija.

– Kod nas, od lokalnih pa do državnih tijela, imate dojam da administracija služi sama sebi, a ne narodu. U Njemačkoj to nije slučaj. Na jednom skupu o solarnim elektranama njemački ulagači su se požalili da im u Hrvatskoj treba 2,5 godina da ishode 60-ak potrebnih dozvola. Kod njih vam za to treba jedno popodne, navodi Ferdelji.

Za njega nije rješenje reforma postojeće javne uprave.

Ako želimo pokazati ulagačima da mislimo ozbiljno, potrebni su nam korjeniti i drastični rezovi, a dobar primjer za to nam može dati Estonija. Sa 1,3 milijuna stanovnika, ta baltička zemlja, ističe Ferdelji, ima nešto više od 120 državnih službenika. Mi, s četiri milijuna, po toj računici, trebamo njih 500-tinjak.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu