SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

STRUČNJACI O ZAUSTAVLJANJU DUGO NAJAVLJIVANIH PROJEKATA
Reformu državne uprave stopiraju političke stranke

osijek_gs070114

Gradovi s više od 50 tisuća stanovnika trebaju ostati pokretači i regionalni centri

IDS i HDZ zaustavljaju promjene u sustavima lokalne i državne uprave

(GLAS SLAVONIJE, 7. listopada 2014.) Do prije tjedan dana izgledalo je da se vladajuća koalicija usuglasila oko Zakona o izmjenama Zakona o sustavu državne uprave, koji je u uvršten u dnevni red sjednice Sabora.

gs_logo290509No, tijekom rasprava u Vladi IDS je izrazio skepsu oko okrupnjavanja državnih tijela jer Istra nije predviđena kao zasebna jedinica, što vide i kao nekakvu osnovu za najavljenu regionalizaciju RH pa su se usprotivili. Kako vladajući muku muče s tankom većinom, te točke još nema u raspravi, a nitko ne zna hoće li je i biti. A kako HDZ-u ne pada napamet podržati smanjivanje broja županija, koje su godinama njihovo uporište, ni za to nemamo nužne 2/3 ruku za promjenu Ustava.
Ivan Koprić, redoviti profesor i predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Instituta za javnu upravu, kaže da je vladajuća koalicija formalno pala ispod polovice podrške u Saboru, ima samo 75 glasova, ali im većinu daju manjinski glasovi. “Pretpostavljam da su na kraju politički odlučili da im tri glasa manje vjerojatno puno znače u smislu rizika da se sruši vlada. A i IDS je bio relativno značajan faktor u okupljanju te koalicije, pa to ima i neko simboličko značanje. Mogu razumjeti to rezoniranje većeg dijela koalicije, koja bi to ipak mogla izglasati kada bi htjela. Zasad su izgleda odustali i ne znam što se sada može dalje učiniti u smislu okrupnjavanja ureda ili racionalizacije. Za građane je irelevantno je li to pet ureda ili 20. Samo mi koji se time bavimo znamo da bi to bilo bolje. Izmjene toga zakona bile su usmjerene upravo da se racionalnije formiraju uredi državne uprave”, kaže Koprić, dodajući kako im se od 2001. stalno smanjuje djelokrug poslova pa su sada uglavnom zaduženi više za opću upravu, matičarstvo i slično.

kopric_gs071014

Dodaje kako su stručnjake prije šest-sedam godina pitali što učiniti s tim uredima i jedan od prijedloga bio je jačanje i širenje njihova djelokruga, tako da se u njih spoje ispostave drugih ministarstava koje su sada osamostaljene. Pogotovo velik dio potpuno fragmentiranih inspekcija. “Time bi se i uredima državne uprave dalo bolji smisao i racionalnije ih se organiziralo, a s druge strane bi se ispostave stavile pod neku vrstu stvarne, efektivne kontrole. Ovo što je u Prijedlogu Zakona ide za tim tragom da se formira 5 + 1 ured (Zagreb bi ostao s ustrojstvom kao i sada, gdje gradski uredi obavljaju i poslove državne uprave). Za preostali dio zemlje bi se formiralo pet ureda, ali ne u smislu otpuštanja. Koliko sam razumio, ne bi se išlo na ukidanje ispostava kojih je 90, samo bi se od rukovodećih struktura, kojih je sada 20, napravilo 5. Manji broj rukovoditelja je ipak sporedni učinak. Glavni je u koordinaciji, ujednačavanju i harmonizaciji informatičkih sustava, a sve na tragu racionalizacije”, naglasio je Koprić.
– Kod teritorijalnog preustroja zauzimam se za pet regija. Toj nekoj našoj političkoj eliti tu je ključno pitanje Istre, koja se nametnula kao važan faktor. U Europi postoje raznolika rješenja i moguće je formirati pet regija, a da Istra ima poseban status, no nema za to osnove jer u Istri nema takve koncentracije nacionalnih manjina – izrazito većinsko stanovništvo je hrvatsko, pa je to više dio političkog programa stranke. Više zagovaram da Istra bude dio jedne regije, gdje bi opet imala unutarnju autonomiju – smatra Koprić.
On ističe da se, što se tiče temeljnih lokalnih jedinica, za ozbiljnu reformu moramo prvo dogovoriti o ulozi mjesne samouprave. Jer ako ju ne oživimo i ne damo joj smisao, nemoguće je provesti reformu lokalne samouprave – općinama i gradovima. “Bar tri četvrtine općina i velik dio gradića mogli bi nastaviti funkcionirati kao jedinice mjesne samouprave. Praktički bi radili što i sada, s istim prihodima. A umjesto sadašnjih jedinica lokalne samouprave bi trebalo formirati puno veće. Ako bismo došli do 110, 120, do 140 tih temeljnih jedinica, to bi, s obzirom na našu strukturu naselja, približno bilo onoliko koliko možemo izdržati kao zemlja, a da lokalna samouprava ima smisla”, zaključuje Koprić.
Igor BOŠNJAK

Velikim gradovima posebna autonomija

– Manji gradovi nisu problem i vjerojatno bi bili centri tih jedinica, kao što su bili i nekada u općinama koje smo imali do 1993. Veliki gradovi bi ipak trebali imati širi djelokrug. A pitanje je i što su to veliki gradovi. Tu bi bilo vjerojatno primjereno staviti granicu od 50.000 stanovnika. Mi imamo relativno mali broj gradova koji to prelaze i za njihov razvoj je važno da imaju širu autonomiju nego te lokalne jedinice. Njih bi se moglo izdvojiti ili bi mogli skupa sa svojim najužim gravitacijskim područjem formirati se kao posebne jedinice koje bi se onda možda zvale gradovi. To je trend u cijeloj Europi da gradovi dobivaju nešto veću ulogu jer oni jesu stvarni pokretači razvoja. Tamo su sveučilišta, škole, bolnice, imaju i neku ekonomsku moć.

Političari kao djeca

– Realne okolnosti, pogotovo političke, takve su da se ne trebamo zanositi da će doći do toga brzo. Ovisi dijelom i o tome koliko brzo ćemo se otrijezniti od te naše samozadovoljne slike da je kod nas sve u redu. Mi smo zapravo pred bankrotom. Ako gledamo financijske pokazatelje, u užasno smo teškoj situaciji. Pitanje je hoće li nas netko na to upozoriti i reći: Čujte, ljudi vi ste propali. Dajte, poduzmite neke ozbiljne korake. Ili se to, pak, neće dogoditi. Mi kažemo: jeftino se zadužujemo u inozemstvu, kamate su 5,5 posto. Kamate Austriji su manje od 1 posto. To je pokazatelj da smo mi zapravo u bankrotu. Kada se kamate dignu, za tren ćemo bankrotirati. Ali, to bi nas moglo približiti rješenju. Sada, čim dođe prijedlog jedne političke opcije, bar dvije druge stranke su protiv. Zašto kada su to i same prije zastupale? Ali je bitno da sada napakoste onima koji su sada na vlasti. Oni su kao mala djeca kada se skupe na igralištu, malo bi jedan dominirao, pa malo drugi. To je odraz nezrelosti naše demokracije i političara koji se ne mogu dogovoriti oko nacionalnog interesa.

ARSEN Bauk
ministar uprave
Kada me pozovu, doći ću

Na pitanje je li zbog IDS-a propao Konačni prijedlog zakona o reformi državne uprave, koji i stručnjaci drže dobrim, ministar uprave Arsen Bauk kaže samo da je taj prijedlog na dnevnom redu Sabora te da kakva će biti dalje rasprava ovisi o odnosima u parlamentu. “Kada me pozovu u Sabor na raspravu o tome, doći ću i odgovoriti na upite. Jasno smo obrazložili o čemu se radi i zašto”, rekao nam je Bauk. Ovih je dana kazao i da je IDS tijekom rasprava izrazio određenu skepsu oko toga da jedna ispostava bude za više županija. Bauk je čak i otišao u Istru na sjednicu Županijske skupštine i nedvosmisleno rekao da će, koliko god bude jedinica regionalne samouprave u RH, Istra biti jedna od njih. No, očito ni to nije bilo dovoljno. Ministar je prilično uvjeren i da će broj općina i gradova ostati na istoj razini.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu