SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

kravica_vl130410

Piše: Ivana Čičak/VLM

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH (SDLSN) svojim zahtjevom da se pregovori o smanjenju rashodovne strane državnog proračuna prošire na sve kojima je država poslodavac ili pretežiti vlasnik, ali i na Vladu kao poslodavca, ne traži da susjedu “krepa” krava.

vl_logo180909Upravo suprotno, cilj ovog zahtjeva je preuzimanje odgovornosti u vrijeme krize i preraspodjela raspoloživih materijalnih resursa po načelu solidarnosti i uzajamnosti, stoji u priopćenju Sindikata, koji ističe da je su neprihvatljivi pregovori u kojima se polazi od presumpcije da su državne i javne službe uteg oko vrata državnog proračuna i prepreka izlasku iz krize.

“Želimo rješenje”

Ne pristajemo pregovarati o novim odricanjima u zamjenu za uskratu prava naših kolega u javnim poduzećima, već pozivamo Vladu, uprave državnih tvrtki i njihove sindikate na dogovor o rješenjima koja će za cilj imati uštede u poslovanju i oslobađanje dijela sredstava predviđenih za materijalna prava u svrhu izlaska iz krize. zaključuje sindikat.

Činjenica da radnik u HEP-u, Hrvatskoj pošti, INI-i, Hrvatskim šumama, HAC-u, HŽ-u ili drugoj državnoj tvrtci neće dobiti regres, dar za djecu ili božićnicu sama po sebi ne znači ništa ako se tako ušteđeni novac slije u džepove korumpiranih menadžerskih struktura ili postane pokriće za daljnje neracionalno poslovanje, kao što ni gubitak istih prava državnih i javnih službenika malo znači ako ministarstva i ove godine zaključe 16.000 ugovora o djelu s vanjskim pružateljima usluga pored navodno prekobrojnih državnih službenika ili se nastavi s praksom davanja druge i treće šanse nikad dokazanim državnim dužnosnicima, navodi se u priopćenju.

Poziv Vladi

SDLSN stoga traži da rukovodeće poslovodne strukture u Vladi i javnim poduzećima “na stol” stave najmanje jednaku protuvrijednost ušteda u cijeni poslovanja onoj koja se traži od zaposlenika te da se eventualni iznos materijalnih prava zaposlenika javnih poduzeća, ako oni i njihovi sindikati na to pristanu, uplati u državni proračun i iskoristi kao poticaj za novo zapošljavanje. Ovime bi Vlada na vlastitom primjeru pokazala kako se rješenja za izlazak iz krize ne traže samo u tuđem dvorištu, a što predsjednica Vlade Jadranka Kosor zamjera drugima, stoji na kraju priopćenja.

kravica_javno130410

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske ustvrdio je u utorak kako svojim zahtjevom da se pregovori o rezanju regresa, božićnica i dara za djecu prošire i na javna poduzeća i tvrtke u pretežnom državnom vlasništvu, ali i na Vladu kao poslodavca, ne traži da susjedu “krepa” krava.

dalje_comUpravo suprotno, cilj je preuzimanje odgovornosti u vrijeme krize i preraspodjela raspoloživih materijalnih resursa po načelu solidarnosti i uzajamnosti, ističe sindikat u priopćenju.

Pregovori u kojima se polazi od presumpcije da su državne i javne službe uteg oko vrata državnog proračuna i prepreka izlasku iz krize, da su Vlada i uprave državnih tvrtki poduzeli sve što je u njihovoj moći te kako je novac za prava iz kolektivnih ugovora u javnim poduzećima osiguran u tržišnoj utakmici za SDLSN nisu prihvatljivi, dodaje se.

Ne želimo uskratiti prava našim kolegama

Nitko u Hrvatskoj, pa ni zaposleni u javnim poduzećima, nema više prava od ostalih građana na raspolaganje nacionalnim resursima, infrastrukturom i strateškim sirovinama.

kravica_okvir1_daljeComPrivilegiju rada u tvrtki koja je monopolist ili veliki poslovni subjekt, zato jer njena

 tržišna pozicija počiva na izdvajanju prošlih i budućih generacija, licemjerno je navoditi kao potvrdu uspješnog tržišnog poslovanja, napominje sindikat dodajući da ni zaposleni u državnim i javnim službama ne mogu poreći relativnu sigurnost svojih plaća i zaposlenja.

– Ne pristajemo pregovarati o novim odricanjima u zamjenu za uskratu prava naših kolega u javnim poduzećima, već pozivamo Vladu, uprave državnih tvrtki i njihove sindikate na dogovor o rješenjima kojima će se postići uštede u poslovanju i oslobađanje dijela sredstava predviđenih za materijalna prava za izlazak iz krize – stoji u priopćenju.

Kuda ide naš novac

Činjenica da radnik u HEP-u, Hrvatskoj pošti, INI-i, Hrvatskim šumama, HAC-u, HŽ-u ili drugoj državnoj tvrtki neće dobiti regres, dar za djecu ili božićnicu sama po sebi ne znači kravica_okvir2_daljeComništa ako se tako ušteđeni novac slije u džepove korumpiranih menadžerskih struktura ili postane pokriće za daljnje neracionalno poslovanje, kažu u SDLSN-u.

Isto tako, gubitak istih prava državnih i javnih službenika malo znači ako ministarstva i ove godine zaključe 16.000 ugovora o djelu s vanjskim pružateljima usluga pored navodno prekobrojnih državnih službenika ili se nastavi s praksom davanja druge i treće šanse nikad dokazanim državnim dužnosnicima, dodaje se.

Sredstva bi dugoročno trebala biti povratna

Sindikat državnih službenika stoga traži da rukovodeće strukture u Vladi i javnim poduzećima “na stol” stave najmanje jednaku protuvrijednost ušteda u cijeni poslovanja kravica_okvir3_daljeComonoj koja se traži od zaposlenika, te da se eventualni iznos materijalnih prava zaposlenika javnih poduzeća, ako oni i njihovi sindikati na to pristanu, uplati u državni proračun i iskoristi kao poticaj za novo zapošljavanje.

Naglašavaju kako bi sredstva oslobođena uskratom materijalnih prava dugoročno trebala biti povratna jer se nepovratna sredstva nepovratno lako troše.

– Ovime bi Vlada na vlastitom primjeru pokazala kako se rješenja za izlazak iz krize ne traže samo u tuđem dvorištu, a što predsjednica Vlade Jadranka Kosor zamjera drugima – zaključuje se.

kravica_24sata130410

kravica_hrt130410

Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske ustvrdio je kako svojim zahtjevom da se pregovori o rezanju regresa, božićnica i dara za djecu prošire i na javna poduzeća i tvrtke u pretežnom državnom vlasništvu, ali i na Vladu kao poslodavca, ne traži da susjedu “krepa krava”.

sdlsn_hrt130410Upravo suprotno, cilj je preuzimanje odgovornosti u vrijeme krize i preraspodjela raspoloživih materijalnih resursa po načelu solidarnosti i uzajamnosti, ističe sindikat u priopćenju.

Ne pristajemo pregovarati o novim odricanjima u zamjenu za uskratu prava naših kolega u javnim poduzećima, već pozivamo Vladu, uprave državnih tvrtki i njihove sindikate na dogovor o rješenjima kojima će se postići uštede u poslovanju i oslobađanje dijela sredstava predviđenih za materijalna prava za izlazak iz krize.

To što radnik u HEP-u, Hrvatskoj pošti, INI-i, Hrvatskim šumama, HAC-u, HŽ-u i dr. neće dobiti regres, dar za djecu ili božićnicu ne znači ništa ako se tako ušteđeni novac slije u džepove korumpiranih menadžerskih struktura ili postane pokriće za daljnje neracionalno poslovanje, kaže se u priopćenju.

Sindikat državnih službenika stoga traži da rukovodeće strukture u Vladi i javnim poduzećima na stol stave najmanje jednaku protuvrijednost ušteda u cijeni poslovanja onoj koja se traži od zaposlenika, te da se eventualni iznos materijalnih prava zaposlenika javnih poduzeća, ako oni i njihovi sindikati na to pristanu, uplati u državni proračun i iskoristi kao poticaj za novo zapošljavanje, prenosi Hina.

Sindikat državnih službenika: ne tražimo da susjedu “krepa” krava

ZAGREB, 13. travnja 2010. (Hina) – Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske ustvrdio je danas kako svojim zahtjevom da se pregovori o rezanju regresa, božićnica i dara za djecu prošire i na javna poduzeća i tvrtke u pretežnom državnom vlasništvu, ali i na Vladu kao poslodavca, ne traži da susjedu “krepa” krava.

hina_print_logoUpravo suprotno, cilj je preuzimanje odgovornosti u vrijeme krize i preraspodjela raspoloživih materijalnih resursa po načelu solidarnosti i uzajamnosti, ističe sindikat u priopćenju.

Nitko u Hrvatskoj, pa ni zaposleni u javnim poduzećima, nema više prava od ostalih građana na raspolaganje nacionalnim resursima, infrastrukturom i strateškim sirovinama.

Privilegiju rada u tvrtki koja je monopolist ili veliki poslovni subjekt, zato jer njena tržišna pozicija počiva na izdvajanju prošlih i budućih generacija, licemjerno je navoditi kao potvrdu uspješnog tržišnog poslovanja, napominje sindikat dodajući da ni zaposleni u državnim i javnim službama ne mogu poreći relativnu sigurnost svojih plaća i zaposlenja.

“Ne pristajemo pregovarati o novim odricanjima u zamjenu za uskratu prava naših kolega u javnim poduzećima, već pozivamo Vladu, uprave državnih tvrtki i njihove sindikate na dogovor o rješenjima kojima će se postići uštede u poslovanju i oslobađanje dijela sredstava predviđenih za materijalna prava za izlazak iz krize”.

To što radnik u HEP-u, Hrvatskoj pošti, INI-i, Hrvatskim šumama, HAC-u, HŽ-u i dr. neće dobiti regres, dar za djecu ili božićnicu ne znači ništa ako se tako ušteđeni novac slije u džepove korumpiranih menadžerskih struktura ili postane pokriće za daljnje neracionalno poslovanje, kaže se u priopćenju.

Sindikat državnih službenika stoga traži da rukovodeće strukture u Vladi i javnim poduzećima “na stol” stave najmanje jednaku protuvrijednost ušteda u cijeni poslovanja onoj koja se traži od zaposlenika, te da se eventualni iznos materijalnih prava zaposlenika javnih poduzeća, ako oni i njihovi sindikati na to pristanu, uplati u državni proračun i iskoristi kao poticaj za novo zapošljavanje.

SDLSN: “Ne tražimo da susjedu krepa krava”

moo390

(SDLSN, 13. travnja 2010.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH svojim zahtjevom da se pregovori o smanjenju rashodovne strane državnog proračuna prošire na sve kojima je država poslodavac ili pretežiti vlasnik, ali i na Vladu kao poslodavca, ne traži da susjedu “krepa” krava.
sdlsn_www220Upravo suprotno, cilj ovog zahtjeva je preuzimanje odgovornosti u vrijeme krize i preraspodjela raspoloživih materijalnih resursa po načelu solidarnosti i uzajamnosti.
Pregovori u kojima se polazi od presumpcije da su državne i javne službe uteg oko vrata državnog proračuna i prepreka izlasku iz krize, da su Vlada i uprave državnih tvrtki poduzeli sve što je u njihovoj moći te kako je novac za prava iz kolektivnih ugovora u javnim poduzećima osiguran u tržišnoj utakmici za SDLSN nisu prihvatljivi.
Nitko u Hrvatskoj pa ni zaposleni u javnim poduzećima nema više prava od ostalih građana na raspolaganje nacionalnim resursima, infrastrukturom i strateškim sirovinama. Činjenicu da netko ima privilegiju raditi u tvrtci koja je monopolist ili veliki poslovni subjekt zato jer njena tržišna pozicija počiva na izdvajanju prošlih i budućih generacija zaposlenih i bivše i sadašnje države licemjerno je navoditi kao potvrdu uspješnog tržišnog poslovanja, kao što ni zaposleni u državnim i javnim službama ne mogu poreći relativnu sigurnost svojih plaća i zaposlenja, ma kako male bile.
Međutim, ne pristajemo pregovarati o novim odricanjima u zamjenu za uskratu prava naših kolega u javnim poduzećima, već pozivamo Vladu, uprave državnih tvrtki i njihove sindikate na dogovor o rješenjima koja će za cilj imati uštede u poslovanju i oslobađanje dijela sredstava predviđenih za materijalna prava u svrhu izlaska iz krize.

pregovori_stol390

Činjenica da radnik u HEP-u, Hrvatskoj pošti, INI-i, Hrvatskim šumama, HAC-u, HŽ-u ili drugoj državnoj tvrtci neće dobiti regres, dar za djecu ili božićnicu sama po sebi ne znači ništa ako se tako ušteđeni novac slije u džepove korumpiranih menadžerskih struktura ili postane pokriće za daljnje neracionalno poslovanje, kao što ni gubitak istih prava državnih i javnih službenika malo znači ako ministarstva i ove godine zaključe 16.000 ugovora o djelu s vanjskim pružateljima usluga pored navodno prekobrojnih državnih službenika ili se nastavi s praksom davanja druge i treće šanse nikad dokazanim državnim dužnosnicima.
SDLSN stoga traži da rukovodeće poslovodne strukture u Vladi i javnim poduzećima “na stol” stave najmanje jednaku protuvrijednost ušteda u cijeni poslovanja onoj koja se traži od zaposlenika te da se eventualni iznos materijalnih prava zaposlenika javnih poduzeća, ako oni i njihovi sindikati na to pristanu, uplati u državni proračun i iskoristi kao poticaj za novo zapošljavanje.
Naravno, sredstva oslobođena uskratom materijalnih prava dugoročno bi trebala biti povratna jer se nepovratna sredstva nepovratno lako troše.
Ovime bi Vlada na vlastitom primjeru pokazala kako se rješenja za izlazak iz krize ne traže samo u tuđem dvorištu, a što predsjednica Vlade Jadranka Kosor zamjera drugima.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu