SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

uskrata_p+020414

Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske uputio je danas Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, kojim su državnim službenicima ukinute naknade od 4, 8 i 10 posto.

politika+(PolitikaPlus, 2. travnja 2014.) Sindikat tvrdi da je objava spornog zakona neustavna jer je objavljen u Narodnim novinama s datumom od 31. ožujka, iako je u stvarnosti izašao na portalu Narodnih novina tek 1. travnja u jutarnjim satima, što znači da je objavljen s lažnim, ranijim datumom od stvarnog datuma.

Što se tiče same uskrate prava iz kolektivnih ugovora za zaposlene u državnim i javnim službama, sindikat tvrdi da je Vlada, kao poslodavac i potpisnik KU, u slučaju nemogućnosti isplate ugovorenih prava morala drugoj strani predložiti izmjenu KU-a. No, ona to nije učinila već je umjesto toga predložila Zakon o uskrati isplate, koji je Hrvatski sabor usvojio 21. ožujka.
“Time je Vlada povrijedila ustavno i zakonsko pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora, te obezvrijedila kolektivne ugovore, a sve pod izlikom navodne mogućnosti derogiranja pravnog poretka u uvjetima teške gospodarske situacije”, navodi sindikat.

Sindikat državnih službenika zatražio ocjenu ustavnosti Zakona o uskrati

ZAGREB, 2. travnja 2014. (Hina) – Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske uputio je danas Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, kojim su državnim službenicima ukinute naknade od 4, 8 i 10 posto.

hina_logo122013Sindikat tvrdi da je objava spornog zakona neustavna jer je objavljen u Narodnim novinama s datumom od 31. ožujka, iako je u stvarnosti izašao na portalu Narodnih novina tek 1. travnja u jutarnjim satima, što znači da je objavljen s lažnim, ranijim datumom od stvarnog datuma.

Što se tiče same uskrate prava iz kolektivnih ugovora za zaposlene u državnim i javnim službama, sindikat tvrdi da je Vlada, kao poslodavac i potpisnik KU, u slučaju nemogućnosti isplate ugovorenih prava morala drugoj strani predložiti izmjenu KU-a. No, ona to nije učinila već je umjesto toga predložila Zakon o uskrati isplate, koji je Hrvatski sabor usvojio 21. ožujka.
Time je Vlada povrijedila ustavno i zakonsko pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora, te obezvrijedila kolektivne ugovore, a sve pod izlikom navodne mogućnosti derogiranja pravnog poretka u uvjetima teške gospodarske situacije, navodi sindikat.

SDLSN od Ustavnog suda zatražio ocjenu suglasnosti Zakona o uskrati s Ustavom

140_14_Zakon_o_uskrati_prij

Zakonom o uskrati Vlada RH je povrijedila ustavno i zakonsko pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora te u pravnom prometu obezvrijedila kolektivne ugovore, a sve pod izlikom navodne mogućnosti derogiranja pravnog poretka u uvjetima teške gospodarske situacije “uslijed višegodišnje recesije”

(SDLSN, 2. travnja 2014.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske uputio je danas Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža.

sdlsn_www220U prijedlogu Sindikat navodi da je Hrvatski sabor 21. ožujka 2014. godine, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, donio Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina staža (NN 141/14, dalje: Zakon o uskrati) u hitnom i samim time krnjem postupku, pozivajući se na osobito opravdane državne razloge, odnosno potrebu da se “u uvjetima gospodarske i financijske krize, te njenog negativnog utjecaja na fiskalnu održivost Državnog proračuna i zaposlenost, smanjenjem troškova rada očuva što veći broj radnih mjesta u javnim službama”, zbog čega je predloženo i njegovo stupanje na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama, s time da Zakon proizvodi pravne učinke od 1. travnja 2014. godine.

Međutim, iako Zakon ima svega četiri članka, a u Saboru je izglasan 21. ožujka, objavljen je u Narodnim novinama broj 41/14 označenih s datumom 31. ožujka 2014. godine.

No, u stvarnosti je objavljen na portalu Narodnih novina 1. travnja u jutarnjim satima, a u prodavaonici Narodnih novina u Ulici kralja Držislava 14 u Zagrebu nije ga se moglo kupiti u 8:45 sati ujutro istoga dana.

To znači da je objavljen s lažnim, ranijim datumom objave od stvarnog datuma, tj. 1. travnja 2014. godine.

Ovo je od naročite važnosti s obzirom na činjenicu da Zakon, člankom 2., uređuje uskratu prava iz kolektivnih ugovora počevši od 1. travnja 2014. godine, a što je u koliziji s člankom 4. Zakona, prema kojem on stupa na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama i na taj način proizvodi nedozvoljene povratne učinke.

Dakle, Zakon je stvarno objavljen u Narodnim novinama 1. travnja i na snagu može stupiti tek 2. travnja 2014. godine te se stoga ne može primjenjivati od 1. travnja 2014. godine pa je stoga odredba članka 2. Zakona neustavna jer proizvodi nedozvoljeno retroaktivno djelovanje.

Glede predmeta samog Zakona, tj. uskrate prava iz kolektivnih ugovora za zaposlene u državnim i javnim službama, predlagatelj je u ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja se uređuju Zakonom te posljedicama donošenja Zakona naveo kako će se “uskratom prava na uvećanje koeficijenta složenosti poslova, odnosno plaća zaposlenima u državnim i javnim službama u 2014. godini, a koja obveza proizlazi samo i isključivo iz ugovorenih obveza, a ne iz zakona i drugih propisa” ostvariti dio potrebnih ušteda u Državnom proračunu.

Međutim, pravo na kolektivno pregovaranje i uživanje njime ugovorenih prava zagarantirano je člankom 56. stavkom 1. Ustava RH, koji propisuje da se pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje zakonom i kolektivnim ugovorom, dok Zakon o radu, člancima 6., 255., 256. i 257. propisuje dužnost poštivanja propisa u svezi s radnim odnosom, pa tako i kolektivnim ugovorom, odnosno predmet kolektivnih ugovora, obvezu kolektivnog pregovaranja u dobroj vjeri i osobe koje obvezuje kolektivni ugovor.
Pored toga, pravo na kolektivno pregovaranje propisano je i člankom 28. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, a ono podrazumijeva i poštivanje sklopljenih kolektivnih ugovora.

I Zakon o obveznim odnosima, koji se, sukladno članku 6. Zakona o radu, primjenjuje na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s kolektivnim ugovorom, nalaže sudionicima u obveznom odnosu ispunjenje obveze kao i odgovornost za njeno ispunjenje, a prestanak obveze uvjetuje suglasnošću volja sudionika u obveznom odnosu, ispunjenjem i u drugim zakonom određenim slučajevima.

S time u svezi nesporno je da Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, kao i drugi kolektivni ugovori kojima je ugovoreno uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina staža, propisuje obveze na čije su se ispunjenje stranke kolektivnog ugovora obvezale, kao i postupak njegovih izmjena i dopuna ili otkaza u slučaju nastupanja okolnosti koje nisu postojale u trenutku njegova sklapanja, a jednoj su od strana otežale ili učinile nemogućim ispunjavati preuzete obveze.

Tako članak 45. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike propisuje sljedeće:

“Službenik i namještenik ima pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u državnim tijelima i to za:

  • 20 do 29 godina 4%
  • 30 do 34 godine 8%
  • od 35 i više godina 10%.”,

dok je člankom 3. propisano sljedeće:

“Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće prekršiti ovaj Ugovor, nego će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.”.

Iz navedenog nedvojbeno proistječe da je Vlada RH, kao poslodavac i potpisnik Kolektivnog ugovora, imala obvezu, u slučaju nemogućnosti izvršavanja obveze isplate prava iz članka 45. Ugovora, drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora, što Vlada nije učinila, već se svoje obveze „razriješila” predlaganjem Zakona o uskrati isplate ugovorenog prava, a koji je Hrvatski sabor i donio 21. ožujka 2014. godine.

Kao ilustraciju neprimjerenosti postupka Vlade, navodimo izjavu predsjednika Vlade RH, Zorana Milanovića od 17. veljače 2014. godine, na konferenciji za novinare povodom nabavke vozila za potrebe državnih dužnosnika i državnih službi, koji je izjavio:

“Nabava je gotova. Mi smo pravna država i ono što je potpisano mi moramo poštivati”,

kojom predsjednik Milanović priznaje potrebu poštivanja obveza proisteklih iz provedenih postupka javne nabave. Istovremeno, predlaganjem Zakona o uskrati, predsjednik Vlade RH, Zoran Milanović, poziva na nepoštivanje obveza proisteklih iz kolektivnih ugovora.

Ovakvim postupanjem Vlada RH je povrijedila ustavno i zakonsko pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora te u pravnom prometu obezvrijedila kolektivne ugovore, a sve pod izlikom navodne mogućnosti derogiranja pravnog poretka u uvjetima teške gospodarske situacije “uslijed višegodišnje recesije”.

Međutim, činjenica “višegodišnje recesije”, koja traje već šest godina, ne može biti izlika za derogiranje pravnog poretka, ustavnih i zakonskih prava, jer je očito da se radi o trajnom nepovoljnom stanju, čije posljedice Vlada pokušava “ublažiti” donošenjem zakona po hitnom postupku i suspendiranjem ustavnih i zakonskih prava građana.

Ovo je tim više neopravdano što su se sindikati državnih i javnih službi tijekom krize kroz postupak izmjena i dopuna kolektivnih ugovora i zaključenja i izmjena i dopuna sporazuma dogovorno i solidarno odrekli čitavog niza materijalnih prava, pristali na smanjenja plaće, a zadnjim dodatkom Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike pristali na neisplatu dijela materijalnih prava do kraja važenja ugovora, tj. do 1. kolovoza 2016. godine, s time da je upravo sindikalna strana inicirala da se pitanje neisplate plaća definira na duže razdoblje od tekuće godine, kako bi se izbjegle društvene tenzije zbog smanjenja prava zaposlenika, a Vlada mogla planirati uštede na duži vremenski period.

Zbog svega navedenoga Sindikat predlaže da se Zakon o uskrati poništi. S. Kuhar

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu