SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

place_javno160309_naslov

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske priznaje Vladi kako je prepoznala adute i potencijale države, te je i u vrijeme krize našla načine i sredstva kako bi održala proizvodnju gospodarskih aduta: domaću hranu, turizam, brodogradnju.

javno_za_print– Međutim, jednoj drugoj vrsti proizvodnje, servisu građana u kojem radi više od 240.000 radnika, država poklanja malo pažnje, a poticaji u ovu specifičnu granu proizvodnje uglavnom su neznatni i izboreni pod pritiskom – ističe ovaj Sindikat.

Jedan takav poticaj, kao priznanje Vlade da plaće u javnoj upravi zaostaju za plaćama u gospodarstvu i državnim poduzećima, dogovoren je u studenom 2006. godine, u obliku trogodišnjeg rasta osnovice za obračun plaća službenika po stopi od šest posto u 2007., 2008. i 2009. godini. Ističu, međutim, kako se dogovorenim rastom stvari u javnoj upravi neće bitnije promijeniti, plaće zaposlenih realno neće porasti, jer su plaće drugih u međuvremenu brže rasle.

Zamrzavanje je eufemizam za smanjenje plaća
– Vlada sada pokušava uštedjeti na poticajima koje je konačno uložila, a ušteda je teška 900 milijuna kuna sredstava za održanje službeničkih plaća na jednakoj udaljenosti od prosječnih plaća u zemlji – poručuju iz Sindikata.

place_javno160309_okvirDodaju kako Vlada od 240.000 svojih zaposlenika traži da pristanu na zamrzavanje plaća na prošlogodišnjoj razini, što je eufemizam za smanjenje plaća od šest posto dogovorenih prije tri godine. Međutim, Vlada slično nije i ne može zatražiti od zaposlenih u lokalnoj samoupravi jer im nije poslodavac. Smanjenje plaća ne traži ni u poduzećima u državnom vlasništvu pa čak ni u brodogradilištima koja bi bez izdašnih državnih potpora i jamstava koja tek trebaju doći na naplatu odavno prestala graditi brodove.

– Sindikat se stoga pita je li logično, opravdano i moralno tražiti smanjenje plaća samo od onih koje Vlada drži u šaci kao poslodavac, ali ne i od svih ostalih? – pitaju se u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

SDLSN poručuje Vladi: I državna uprava zaslužuje poticaje

sluzbenici2

(SDLSN, 16. ožujka 2009.) Hrvatska je država s mnogo potencijalnih gospodarskih aduta. Proizvodnja domaće hrane, turizam, brodogradnja, kvalitetni domaći i sve više europski i svjetski brandovi poput bajadere, cedevite, vegete, jamnice i brojni drugi trebali bi Hrvatskoj olakšati izlazak iz krize.
Mnoge od ovih aduta Vlada je prepoznala i čak i u ovim teškim vremenima pronalazi načina i sredstava kako bi održala proizvodnju u vrijeme krize.
sdlsn_www220Posljednjim takvim slučajem poticanja domaće proizvodnje, teškim više od 240 milijuna kuna, Vlada je osigurala posao brodogradilištima u Splitu i Rijeci do 2011. godine.
Radna mjesta su očuvana, obitelji radnika zbrinute, a hrvatski brodovi i dalje će krstariti svjetskim morima, slaveći vještinu hrvatskih brodograditelja.
Upravo je brodogradnja primjer kako je teško i skupo očuvati domaću proizvodnju u kojoj sudjeluje razmjerno malen broj hrvatskih radnika i koja teško u dogledno vrijeme može povratiti u nju uloženo.

sanader_3maj_jl130309

Međutim, jednoj drugoj vrsti proizvodnje, servisu građana u kojem radi više od 240.000 radnika, država poklanja malo pažnje, a poticaji u ovu specifičnu granu proizvodnje uglavnom su neznatni i izboreni pod pritiskom.

Jedan takav poticaj, kao priznanje Vlade da plaće u javnoj upravi zaostaju za plaćama u gospodarstvu i državnim poduzećima, dogovoren je u studenom 2006. godine, u obliku trogodišnjeg rasta osnovice za obračun plaća službenika po stopi od šest posto u 2007., 2008. i 2009. godini.
Dogovorenim rastom stvari se u javnoj upravi neće bitnije promijeniti, plaće zaposlenih realno neće porasti, jer su plaće drugih u međuvremenu brže rasle, ali je njime zaposlenicima poslana poruka da Vlada priznaje zaostajanje njihovih plaća i da njihov rad također potiče.

sporazum_osnovica390

Vlada će takvim poticajima održati proizvodnju u školama, bolnicama, na fakultetima i znanstvenim institutima, policiji, zatvorima, poreznom i carinskom sustavu, pravosuđu, inspekcijskim službama i svim drugim oblicima pružanja servisa građanima i društvu u cjelini.
Istom onom servisu koji je odgojio i obrazovao današnje brodograditelje, proizvođače i izvoznike i omogućio im rad u uvjetima fizičke i pravne sigurnosti i stvaranje nove vrijednosti.
Ipak, kada je u pitanju javna uprava, Vlada sada pokušava uštedjeti na poticajima koje je u nju konačno uložila, a ušteda je teška 900 milijuna kuna sredstava za održanje službeničkih plaća na jednakoj udaljenosti od prosječnih plaća u zemlji.
Teško je vrijeme i svi bi se trebali odricati, poručuju iz Vlade, a kao dobar, premda malo zakašnjeli primjer, i samima sebi su smanjili plaće.
Vlada stoga od 240.000 svojih zaposlenika traži da pristanu na zamrzavanje plaća na prošlogodišnjoj razini, što je eufemizam za smanjenje plaća od šest posto dogovorenih prije tri godine.
Međutim, Vlada slično nije i ne može zatražiti od zaposlenih u lokalnoj samoupravi jer im nije poslodavac. Smanjenje plaća ne traži ni u poduzećima u državnom vlasništvu pa čak ni u brodogradilištima koja bi bez izdašnih državnih potpora i jamstava koja tek trebaju doći na naplatu odavno prestala graditi brodove.
Sindikat se stoga pita je li logično, opravdano i moralno tražiti smanjenje plaća samo od onih koje Vlada drži u šaci kao poslodavac, ali ne i od svih ostalih?
Ako su radnici u brodogradilištima uspješno obranili svoje škverove i plaće i pritom zaslužili potporu Vlade, ne bi li odlučnost javnih i državnih službenika da obrane vlastitu proizvodnju i plaće trebala zaslužiti jednak tretman?

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu