SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

porez_lider290310

Pritisak HUP-a, sindikata privatnog sektora, ali i medijska haranga na zaposlene u državnim i javnim službama zbog života na račun poreznih obveznika licemjerni su i ne odgovaraju stvarnom stanju stvari, tvrdi u priopćenju Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

lider_logoJavna je tajna, kaže, da u privatnom sektoru poslodavci radnike najčešće prijavljuju na minimalnu plaću, a ostatak do pune neto plaće dobivaju na ruke, dakle na crno. Radniku se tako umanjuje njegova buduća mirovina iz II. stupa, ali i oštećuje fond generacijske solidarnosti u koji se zbog toga uplaćuje manje novca, a država taj manjak podmiruje dodatnim zaduživanjem. Trpi i lokalna samouprava, tvrdi, jer se iz prijavljenog dohotka plaća i manji prirez, što se odražava na javni standard građana u lokalnoj zajednici. Zaposleni u javnom sektoru, pak, porez plaćaju na stvarno ostvarenu plaću i kategorija su radnika koji tijekom svog radnog vijeka kroz porezna davanja u punom iznosu financiraju sve funkcije države, a solidarno i manjak prihoda koji se u privatnom sektoru odljeva u čistu osobnu potrošnju poslodavaca, kaže Kuhar i dodaje da zaposleni u javnom sektoru građanima omogućuju pravo na školovanje, zdravstvenu i socijalnu skrb, fizičku i materijalnu sigurnost i pravni okvir u kojem će se gospodarstvo moći razvijati u ozračju poduzetničke i tržišne slobode.

– I da, država ubire porez iz kojeg se to sve financira.Sindikat upozorava da prepreka razvoju i gospodarskom oporavku nisu samo javne i državne službe, kako se to želi prikazati u javnosti, već i poslovna nekultura i porezna nedisciplina privatnog sektora. Vile, brodovi i skupocjeni automobili privatnih poslodavaca u Hrvatskoj nisu samo plod njihove poslovne uspješnosti, već zakidanja zaposlenih, ali i države za porez koji su joj dužni platiti te su stoga povici na prekomjernu administraciju možda i pokušaj stvaranja preduvjeta za nesmetano poslovno poduzetništvo na hrvatsko-balkanski način – oštro se obrušio Kuhar. U strukturi ‘birkokratskog’ aparata najmanji broj čini administrativno osoblje, a najveći ‘proizvodni’ radnici poput policajaca, zatvorskih čuvara, poreznika, carinika, inspektora, pravosudnih službenika. I on se slaže da bi taj aparat trebao biti bolji i učinkovitiji, ali i upozorava da ti zaposlenici iz svojih plaća podmiruju obveze prema proračunu, što se za privatni sektor ne bi moglo reći, zaključuje u priopćenju Siniša Kuhar. (G. G.)

porez_seebiz290310

Javna je tajna, kaže, da u privatnom sektoru poslodavci radnike najčešće prijavljuju na minimalnu plaću, a ostatak do pune neto plaće dobivaju na ruke, dakle na crno. Radniku se tako umanjuje njegova buduća mirovina iz II. stupa, ali i oštećuje fond generacijske solidarnosti u koji se zbog toga uplaćuje manje novca, a država taj manjak podmiruje SEEbiz_logododatnim zaduživanjem. Trpi i lokalna samouprava, tvrdi, jer se iz prijavljenog dohotka plaća i manji prirez, što se odražava na javni standard građana u lokalnoj zajednici. Zaposleni u javnom sektoru, pak, porez plaćaju na stvarno ostvarenu plaću i kategorija su radnika koji tijekom svog radnog vijeka kroz porezna davanja u punom iznosu financiraju sve funkcije države, a solidarno i manjak prihoda koji se u privatnom sektoru odljeva u čistu osobnu potrošnju poslodavaca, kaže Kuhar i dodaje da zaposleni u javnom sektoru građanima omogućuju pravo na školovanje, zdravstvenu i socijalnu skrb, fizičku i materijalnu sigurnost i pravni okvir u kojem će se gospodarstvo moći razvijati u ozračju poduzetničke i tržišne slobode.

– I da, država ubire porez iz kojeg se to sve financira.Sindikat upozorava da prepreka razvoju i gospodarskom oporavku nisu samo javne i državne službe, kako se to želi prikazati u javnosti, već i poslovna nekultura i porezna nedisciplina privatnog sektora. Vile, brodovi i skupocjeni automobili privatnih poslodavaca u Hrvatskoj nisu samo plod njihove poslovne uspješnosti, već zakidanja zaposlenih, ali i države za porez koji su joj dužni platiti te su stoga povici na prekomjernu administraciju možda i pokušaj stvaranja preduvjeta za nesmetano poslovno poduzetništvo na hrvatsko-balkanski način – oštro se obrušio Kuhar.

U strukturi ‘birkokratskog’ aparata najmanji broj čini administrativno osoblje, a najveći ‘proizvodni’ radnici poput policajaca, zatvorskih čuvara, poreznika, carinika, inspektora, pravosudnih službenika. I on se slaže da bi taj aparat trebao biti bolji i učinkovitiji, ali i upozorava da ti zaposlenici iz svojih plaća podmiruju obveze prema proračunu, što se za privatni sektor ne bi moglo reći, zaključuje u priopćenju Siniša Kuhar.

porez_business290310

Povici iz Hrvatske udruge poslodavaca, sindikata privatnog sektora, ali i medijska haranga na zaposlene u državnim i javnim službama zbog socijalne neosjetljivosti i života na račun poreznih obveznika, licemjerni su i ne odgovaraju stvarnom stanju stvari, tvrdi se u priopćenju.

porez_business290310_okvirJavna je tajna da u privatnom sektoru poslodavci radnike najčešće prijavljuju na minimalnu plaću, a ostatak do pune neto plaće dobivaju na ruke, odnosno na crno.

Osim što se na taj način oštećuje samog radnika i umanjuje njegova buduća mirovina iz II. stupa, oštećuje se i fond generacijske solidarnosti u koji se zbog toga također uplaćuje manje sredstava, a država taj manjak podmiruje dodatnim zaduživanjem.

Također, budući da je bruto plaća osnovica za obračunavanje doprinosa na plaće za zdravstveno osiguranje i zapošljavanje štete su višestruke.

Osim države koja tako bilježi manji priljev poreza trpi i lokalna samouprava jer se iz prijavljenog dohotka plaća i manji prirez, što se odražava na javni standard građana u lokalnoj zajednici.

business_logoS druge strane, zaposleni u javnom sektoru porez plaćaju na stvarno ostvarenu plaću i kategorija su radnika koji tijekom svog radnog vijeka kroz porezna davanja u punom iznosu financiraju sve funkcije države, a solidarno i manjak prihoda koji se u privatnom sektoru odljeva u čistu osobnu potrošnju poslodavaca, ističe sindikat.

Vile, brodovi i skupocjeni automobili hrvatskih poslodavaca nisu samo plod njihove poslovne uspješnosti, već zakidanja zaposlenih, ali i države za porez koji su joj dužni platiti te su stoga povici na prekomjernu administraciju možda i pokušaj stvaranja preduvjeta za nesmetano poslovno poduzetništvo na hrvatsko-balkanski način, kaže se u priopćenju.

Sindikat državnih službenika: privatni sektor podriva proračun

hina_print_logoZAGREB, 29. ožujka 2010. (Hina) – Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske u današnjem je priopćenju upozorio građane da prepreka gospodarskom oporavku Hrvatske nisu samo javne i državne službe, kako se to želi prikazati u javnosti, već poslovna nekultura i porezna nedisciplina privatnog sektora.
Povici iz Hrvatske udruge poslodavaca, sindikata privatnog sektora, ali i medijska haranga na zaposlene u državnim i javnim službama zbog socijalne neosjetljivosti i života na račun poreznih obveznika, licemjerni su i ne odgovaraju stvarnom stanju stvari, tvrdi se u priopćenju.
Javna je tajna da u privatnom sektoru poslodavci radnike najčešće prijavljuju na minimalnu plaću, a ostatak do pune neto plaće dobivaju na ruke, odnosno na crno.
Osim što se na taj način oštećuje samog radnika i umanjuje njegova buduća mirovina iz II. stupa, oštećuje se i fond generacijske solidarnosti u koji se zbog toga također uplaćuje manje sredstava, a država taj manjak podmiruje dodatnim zaduživanjem.
Također, budući da je bruto plaća osnovica za obračunavanje doprinosa na plaće za zdravstveno osiguranje i zapošljavanje štete su višestruke.
Osim države koja tako bilježi manji priljev poreza trpi i lokalna samouprava jer se iz prijavljenog dohotka plaća i manji prirez, što se odražava na javni standard građana u lokalnoj zajednici.
S druge strane, zaposleni u javnom sektoru porez plaćaju na stvarno ostvarenu plaću i kategorija su radnika koji tijekom svog radnog vijeka kroz porezna davanja u punom iznosu financiraju sve funkcije države, a solidarno i manjak prihoda koji se u privatnom sektoru odljeva u čistu osobnu potrošnju poslodavaca, ističe sindikat.
Vile, brodovi i skupocjeni automobili hrvatskih poslodavaca nisu samo plod njihove poslovne uspješnosti, već zakidanja zaposlenih, ali i države za porez koji su joj dužni platiti te su stoga povici na prekomjernu administraciju možda i pokušaj stvaranja preduvjeta za nesmetano poslovno poduzetništvo na hrvatsko-balkanski način, kaže se u priopćenju.

SDLSN: Utaja poreza u privatnom sektoru podriva proračun

porez_utaja390

Većina radnika u privatnom sektoru je na “minimalcu”, a ostatak dohotka se isplaćuje na ruke. Iz tako utajenog poreza financira se raskošni životni standard hrvatskih “poduzetnika”

(SDLSN, 29. ožujka 2010.) Povici iz Hrvatske udruge poslodavaca, sindikata privatnog sektora, ali i medijska haranga na zaposlene u državnim i javnim službama zbog socijalne neosjetljivosti i života na račun poreznih obveznika licemjerni su i ne odgovaraju stvarnom stanju stvari.

sdlsn_www220Javna je tajna da u privatnom sektoru poslodavci radnike najčešće prijavljuju na minimalnu plaću, a ostatak do pune neto plaće dobivaju na ruke, odnosno na crno.
Osim što se na taj način oštećuje samog radnika i umanjuje njegova buduća mirovina iz II. stupa, oštećuje se i fond generacijske solidarnosti u koji se zbog toga također uplaćuje manje sredstava, a država taj manjak podmiruje dodatnim zaduživanjem.
Također, budući da je bruto plaća osnovica za obračunavanje doprinosa na plaće za zdravstveno osiguranje i zapošljavanje štete su višestruke.
Osim države koja tako bilježi manji priljev poreza trpi i lokalna samouprava jer se iz prijavljenog dohotka plaća i manji prirez, što se odražava na javni standard građana u lokalnoj zajednici.
S druge strane, zaposleni u javnom sektoru porez plaćaju na stvarno ostvarenu plaću i kategorija su radnika koji tijekom svog radnog vijeka kroz porezna davanja u punom iznosu financiraju sve funkcije države, a solidarno i manjak prihoda koji se u privatnom sektoru odljeva u čistu osobnu potrošnju poslodavaca.
Pored toga, zaposleni u javnom sektoru hrvatskim građanima omogućavaju pravo na školovanje, zdravstvenu i socijalnu skrb, fizičku i materijalnu sigurnost i pravni okvir u kojem će se gospodarstvo moći razvijati u ozračju poduzetničke i tržišne slobode.
I da, država ubire porez iz kojeg se to sve financira.
Stoga SDLSN upozorava hvatske građane da prepreka razvoju i gospodarskom oporavku nisu samo javne i državne službe, kako se to želi prikazati u javnosti, već poslovna nekultura i porezna nedisciplina privatnog sektora.

Sunseeker

Koliko je ovakvih “plovila” financirano iz utaje poreza?

Vile, brodovi i skupocjeni automobili privatnih poslodavaca u Hrvatskoj nisu samo plod njihove poslovne uspješnosti, već zakidanja zaposlenih, ali i države za porez koji su joj dužni platiti te su stoga povici na prekomjernu administraciju možda i pokušaj stvaranja preduvjeta za nesmetano poslovno poduzetništvo na hrvatsko-balkanski način.
I na kraju, struktura “birkokratskog” državnog aparata takva je da u njemu najmanji broj čini administrativno osoblje, a najveći “proizvodni” radnici poput policajaca, zatvorskih čuvara, poreznika, carinika, inspektora, pravosudnih službenika, a i oni koji rade samo s “papirima” servisiraju građane kroz nadzorne i upravne funkcije.
Da bi taj aparat trebao i mogao biti bolji i učinkovitiji slažu se i sami državni i javni službenici, ali i upozoravaju da iz svojih plaća podmiruju svoje obveze prema proračunu, što se za privatni sektor ne bi moglo reči.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu