SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

SDLSN zatražio ispravak članka u Slobodnoj Dalmaciji

raspolaganje_tiskano_sd100116

(SDLSN, 10. siječnja 2016.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske zatražio je od glavnog urednika Slobodne Dalmacije, sukladno sdlsn_www220odredbi članaka 40., 41. i 42. Zakona o medijima, objavu ispravka zbog netočne i nepotpune informacije objavljene u Slobodnoj Dalmaciji od 10. siječnja 2016. godine, u članku “Na raspolaganju Vladi: plaća stiže i kod kuće“, koji potpisuje novinar Hrvoje Prnjak i to kako slijedi:

Slobodna Dalmacija objavila je članak novinara Hrvoja Prnjaka pod naslovom “Na raspolaganju Vladi: plaća stiže i kod kuće”, koji svojim naslovom i sadržajem javnosti sugerira kako su državni službenici povlašteni u odnosu na zaposlene u tzv. realnom sektoru.

To je razvidno iz navoda novinara kako “činjenica da netko prima plaću iz proračuna, a da zapravo ništa ne radi, puno govori o učinkovitosti sustava o čijoj se reformi toliko govorilo”, kao i sljedećeg citata: “Štoviše, ovo je “zanimljivost” sustava državne uprave koju će nova vlast tek morati otkriti. Nije jedina, nije ni najdrastičnija, kao ni najskuplja, ali aktualizira temu o privilegiranosti javnog sektora u odnosu na tzv. realni”.

Prnjak kaže kako “nova vlast” tek treba otkriti raspolaganje kao “zanimljivost” sustava državne uprave iako se radi o jednom od najdugovječnijih instituta u državnoj upravi, koji se primjenjuje i u lokalnoj samoupravi, te je zasigurno poznat i pripadnicima Domoljubne koalicije (u njihovim redovima je i Davorin Mlakar – u dva navrata ministar uprave) i MOST-a, koji čine nositelji vlasti u lokalnoj samoupravi.

Suprotno navodima novinara, državni službenici u jednakom su položaju u odnosu na radnike u realnom sektoru po pitanju obveze rada za vrijeme raspolaganja odnosno otkaznog roka i u pogledu njegova trajanja, jer se njegova dužina određuje sukladno općim propisima o radu, a poslodavac može službenika i radnika kod privatnika osloboditi obveze rada za vrijeme raspolaganja odnosno otkaznog roka, ali im i isplatiti naknadu plaće premda ne rade.

No, to ne znači da se to mora i dogoditi jer su i državni službenik i radnik kojeg poslodavac ne oslobodi obveze rada dužni raditi do zadnjeg dana raspolaganja i otkaznog roka.

Specifičnost instituta raspolaganja nije u činjenici da državni službenik, kao i radnik u privatnom sektoru, prima plaću za vrijeme otkaznog roka čak i kad ne radi, već u tome da za vrijeme raspolaganja postoji mogućnost njegova rasporeda na radno mjesto u istom ili drugom državnom tijelu, ali uz prethodnu provjeru njegovih kompetencija, koju činjenicu novinar ne navodi.

Netočan je i navod novinara Prnjaka kako “ako se nije otvorilo odgovarajuće mjesto u državnoj službi u roku od najviše šest mjeseci, državnim službenicima služba prestaje po sili zakona, no imaju pravo na otpremninu” jer rok raspolaganja, sukladno Zakonu o radu, čijom primjenom se određuje njegovo trajanje, traje od dva tjedna do najviše četiri mjeseca, a pravo na otpremninu u takvoj situaciji imaju i državni službenik i radnik kod privatnog poslodavca.

Ovakvo netočno i zavaravajuće informiranje javnosti s ciljem ukazivanja na povlaštenost državnih službenika u odnosu na zaposlene u tzv. realnom sektoru i to u onim segmentima radnopravnog statusa u kojima se i na jedne i druge u stvari primjenjuju odredbe Zakona o radu za posljedicu ima stvaranje ozračja netrpeljivosti prema zaposlenicima javne uprave.

Vjerujemo da to nije politika Slobodne Dalmacije, ali ako se već piše o državnim službenicima bilo bi pošteno to odraditi profesionalno. Novinari često traže od zaposlenih u državnoj upravi veću razinu profesionalnosti. Mogu li onda i sami biti neprofesionalni kada pišu o njima?

S poštovanjem,
glavni tajnik SDLSN
Siniša Kuhar

raspolaganje_sd090116

(SLOBODNA DALMACIJA, 9. siječnja 2016.) Netko će kazati, pa i nema ih tako puno! I ne može se generalizirati da su u pitanju famozni uhljebi.

Točno, ali činjenica da netko prima plaću iz proračuna, a da zapravo ništa ne radi, puno govori o učinkovitosti sustava o čijoj se reformi toliko govorilo, što tijekom predizborne kampanje, što za još uvijek aktualnih pregovora o formiranju nove Vlade.

SD_logo240Štoviše, ovo je “zanimljivost” sustava državne uprave koju će nova vlast tek morati otkriti. Nije jedina, nije ni najdrastičnija, kao ni najskuplja, ali aktualizira temu o privilegiranosti javnog sektora u odnosu na tzv. realni.

Hrvatska je u novu kalendarsku godinu ušla sa šest državnih službenika u statusu “na raspolaganju Vladi”. Tijekom 2015. godine taj je status imalo 18 državnih službenika.

To su, dakle, službenici koji ostaju “nigdje” nakon ukidanja pojedinih ustrojstvenih jedinica državnih tijela, odnosno, pojedinih radnih mjesta u državnom tijelu, ali i ne završavaju na cesti. Od spomenutih 18 lanjskih, 14 njih je na koncu premješteno u druga tijela.

Naime, ako poslove ukinutog državnog tijela ne preuzme neko drugo, dakle, ako u blizini nema odgovarajućeg radnog mjesta – a službenici se ne mogu premjestiti na radno mjesto koje je udaljeno više od 30 kilometara od mjesta njegova stanovanja “ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike” – takvi kadrovi potpadaju pod institut “na raspolaganju”.

Najčešće je riječ o zaposlenicima iz tzv. sigurnosnog sektora, većinom iz MORH-a (od šest službenika na raspolaganju s početka godine, petorica su upravo iz tog ministarstva).

Po sili zakona

Državni službenik na raspolaganju ima pravo na naknadu punog iznosa plaće koju je primio posljednjeg mjeseca koji je prethodio potpadanju pod institut raspolaganja. Njima se prvima, jasno, udovoljavaju li uvjetima, i prije raspisivanja natječaja za nova mjesta u državnoj službi, nudi zaposlenje (sva državna tijela su dužna prethodno provjeriti kod središnjeg ureda državne uprave ima li takvih na raspolaganju), no za eventualni premještaj je potreban pristanak službenika.

Ako se nije otvorilo odgovarajuće mjesto u državnoj službi u roku od najviše šest mjeseci, državnim službenicima služba prestaje po sili zakona, no imaju pravo na otpremninu.

Ne čudi stoga što i kritike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika na račun instituta raspolaganja službenika idu u pravcu žaljenja za prethodnim zakonskim rješenjima koja su – ovisno o stažu i spolu – predviđala od jedne do tri godine trajanja statusa “raspolaganja”.

“Zbog kratkih rokova raspolaganja vrlo su mali izgledi da se službenicima stavljenim na raspolaganje pronađe odgovarajuće radno mjesto te da se isti za vrijeme trajanja raspolaganja premjeste i rasporede na radno mjesto”, argumentirali su sindikalisti svoje primjedbe na sadašnju regulativu kojom se uređuje status “raspoloživih”.

No, sindikati su jednako ustrajni i u svom stavu da ne stoji generalni stav da u državnoj upravi ima viška zaposlenih, da ne spominjemo omražene uhljebe, što je u izravnoj suprotnosti s onim što se tijekom kampanje, primjerice, moglo čuti od čelnika Mosta.

Rekli bi cinici, ni državna služba nije što je bila!

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu