SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

zene_vl070316

MEĐUNARODNI DAN ŽENA
SDLSN: Žene u Hrvatskoj su još uvijek institucionalno diskriminirane

Sindikat u povodu Međunarodnog dana žena predlaže da se 2016. godina proglasi godinom borbe protiv institucionalne diskriminacije u Republici Hrvatskoj, a kao prvi korak predlaže detektiranje, popisivanje i reviziju diskriminacijskih politika, zakona i propisa te prakse državnih tijela i institucija koje ograničavaju ravnopravnost žena i muškaraca

Equality concept

(SDLSN, 6. ožujka 2016.) Institucionalna diskriminacija proizlazi iz zakonskih akata, politike ili prakse državnih tijela i institucija, zbog čega u pravilu pogađa veći broj ljudi ili sve pripadnike neke grupe i predstavlja suprotnost individualnoj diskriminaciji jer se odvija na razini sustava.

sdlsn_www220Tako, otprilike, institucionalnu diskriminaciju opisuju razni priručnici namijenjeni prepoznavanju diskriminacije i senzibiliziranju javnosti za probleme diskriminacije različitih etničkih, rodnih ili drugih manjinskih društvenih skupina.
Međutim, u Hrvatskoj se, nažalost, na razini sustava, zakona, odnosno politike i prakse državnih tijela i institucija još uvijek provodi diskriminacija po spolu i to većinske – ženske skupine.
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske s institucionalnom diskriminacijom žena susreo se u Ministarstvu obrane i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, koji u provedbi naizgled spolno neutralnih zakona i propisa, provode institucionalnu diskriminaciju žena, pripadnica sustava obrane, odnosno skupine nezaposlenih osoba, a o svemu je obavijestio i Pučku pravobraniteljicu te Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, koja je praksu MORH-a već osudila kao diskriminacijsku u svojem upozorenju i preporuci iz siječnja 2013. godine.
Radi se o tome da se ženama koje, sukladno prijelaznom režimu odlaska u starosnu mirovinu do 2030. godine mogu, ako to žele, otići u starosnu mirovinu i prije navršene 65. godine života (npr., u 2016. godini s 61 godinom i 6 mjeseci života), onemogućava konzumiranje prava koje imaju muškarci do 65 godine života, zbog čega se pozitivna diskriminacija žena u pogledu mogućnosti (ne i obveze) ranijeg odlaska u starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju pretvorila u institucionalnu diskriminaciju.
Odluka o stimulativnim otpremninama MORH-a ženama onemogućava dobivanje uvećane otpremnine ukoliko ostvaruju pravo na starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju, odnosno prije 65. godine života, a Zakon o posredovanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti u istoj situaciji ženi ne priznaje status nezaposlene osobe, budući da pod nezaposlenom osobom razumijeva osobu sposobnu ili djelomično sposobnu za rad, u dobi od 15 do 65 godina koja nije u radnom odnosu, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad, ali ako ne ispunjava uvjete za starosnu mirovinu.
Stoga ženama koje mogu i žele raditi do 65. godine života sustav zakonima i aktima niže razine onemogućava konzumiranje prava, koja su na raspolaganju muškarcima.
Konkretno, to znači da muškarac sa 64 godine života od MORH-a može dobiti stimulativnu otpremninu koja može iznositi i više od 100 tisuća kuna, dok će žena sa 61 godinom i 6 mjeseci života i pravom na rad do 65. godine života, dobiti samo tri proračunske osnovice, odnosno oko 10 tisuća kuna.
Jednako tako će muškarac koji se na Zavodu za zapošljavanje prijavi kao nezaposlena osoba sa 64 godine života moći ostvarivati prava po osnovi nezaposlenosti, ali će se žena koja ima 61 godinu i 6 mjeseci života i pravo na rad do 65. godine života, brisati iz evidencije nezaposlenih osoba jer ostvaruje pravo na starosnu mirovinu po prijelaznom režimu.
Da MORH i Hrvatski zavod za zapošljavanje nisu jedini primjeri državnih tijela koja slijede logiku institucionalne diskriminacije najbolje potvrđuje prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima, koji nakon reakcija Sindikata nije upućen u Sabor, a kojim je Ministarstvo uprave 2012. godine namjeravalo po sili zakona umiroviti sve žene u državnoj službi koje po prijelaznom režimu ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prije navršene 65. godine života.
Sindikat stoga, u povodu Međunarodnog dana žena, predlaže da se 2016. godina proglasi godinom borbe protiv institucionalne diskriminacije u Republici Hrvatskoj, a kao prvi korak predlaže detektiranje, popisivanje i reviziju diskriminacijskih politika, zakona i propisa te prakse državnih tijela i institucija koje ograničavaju ravnopravnost žena i muškaraca. S. Kuhar

Pročitajte još…

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu