SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

SEMINARI: Cjeloživotno učenje ili doživotno mučenje?

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

(SDLSN, 14. listopada) ZAGREB – Od 12. do 13. listopada održao se u prostorijama HAK-a seminar o obrazovanju odraslih u organizaciji NHS-a i SSSH-a, u okviru CARDS Projekta Restrukturiranje tržišta rada, na temu “Obrazovanje odraslih”, na kojem su predstavnici sindikata raspravljali o aktivnostima koje je potrebno u Hrvatskoj poduzeti u cilju promoviranja obrazovanja i osposobljavanja odraslih u procesu njihove prilagodljivosti tržištu rada i njihove zapošljivosti, a u funkciji zadržavanja postojećeg ili dobivanja novog posla.

Obrazovanje_odraslih8

Jake snage CARDS-a, danskih i domaćih sindikalaca, predstavnici gospodarstva i stručnjaci za medije dva su dana promovirali, analizirali i promišljali koncept cjeloživotnog učenja.

Koncept je to kojim se sam po sebi razumljiv pojam “cjeloživotnog učenja” (sjetite se samo poslovice: “čovjek uči dok je živ”) instrumentalizira na način da se jedan naizgled logičan proces samoaktualizacije i rasta kroz cjeloživotno učenje svodi na razinu upotrebljivosti, odnosno zapošljivosti radne snage od strane poslodavca. Kad se sve skupa pomiješa u odgovarajućim omjerima s još jednim konceptom čiji se sadržaj beskrupulozno zlorabi u svakodnevnom životu – održivim društvenim razvojem, trebao bi se dobiti razložan i opravdan društveni konktekst u kojem čovjek vrijedi koliko je upotrebljiv kao radna snaga, odnosno prilagodljiv kaotičnom radnom okruženju.

Bosiljko Domazet, jedan od sudionika seminara kojem se nije svidio koncept održivog društvenog razvoja koji počiva na prethodnom otpuštanju nekoliko stotina zaposlenih

Bosiljko Domazet, jedan od sudionika seminara kojem se nije svidio koncept održivog društvenog razvoja koji počiva na prethodnom otpuštanju nekoliko stotina zaposlenih

Ako je o održivi društveni razvoj kompleksan ekološko-gospodarski fenomen postavlja se pitanje zbog čega ga bespogovorno promoviraju svi čimbenici društvenog spektra, od nevladinih organizacija, političkih stranaka, državnih i naddržavnih institucija, privatnog sektora, pa sve do međunarodnih financijskih institucija.

Naravno, koncept na koji prisežu svi na kraju postaje žvakaća guma od koje svatko napuhuje balon drugačijeg oblika i kvalitete. Ekološka dimenzija održivog razvoja “uspješnih” tvrtki svodi se na otpuštanje nekvalitetnog i neperspektivnog ljudskog

Poruka o potrebi "cjeloživotne fleksibilnosti" radne snage jednako je uvredljiva kao i ova seksistička reklama za automobilske gume...

Poruka o potrebi “cjeloživotne fleksibilnosti” radne snage jednako je uvredljiva kao i ova seksistička reklama za automobilske gume…

materijala poput čistačica i portira. Nadljudi koji ostanu lišeni su okova ljudske solidarnosti koji čine temelj svake društvene zajednice, pa tako i one proizvodne. Njihova se postignuća individualno procjenjuju i nagrađuju, a oni sami mogu računati na podjelu viška profita izbacivanjem suvišnih usta iz lanca njegove diobe ako se dobrovoljno podvrgnu procesu cjeloživotnog učenja. Ako usprkos svemu ostanu bez posla sugerira im se da uče još i više kako bi ponovno postali “zapošljivi”. “Ako si zapošljiv nisi ušljiv”, kao da im poručuju poslodavci. Skrivena iliti podsvjesna poruka svećenika profita jest “uči se i mući”, pa se nećeš na nas ljutiti kad ti damo nogom u guzicu. I stvarno, dok se obrazuju na računalnim tečajevima koji se upisuju u radnu knjižicu ili savladavaju menadžerski novogovor i polako zaboravljaju materinji jezik, budući nezaposleni ili budući zaposleni nemaju se vremena pitati tko ih je i u ime kojeg održivog društvenog razvoja bacio na ulicu ili marginu društvenog života i nije li možda upravo ta dogma opravdanje da se ljudima oduzima pravo na rad i nameće obveza obrazovanja koja nije odraz ljudske naravi, već umjetna potreba nastala u nakaradnom sustavu vrijednosti koji promiče “zapošljivost” kao mjerilo ljudske vrijednosti.

Krešimir Sever zapitao se jesu li ljudi stvoreni da jedni drugima budu konkurencija ili da bi zajedno surađivali za opće dobro svih ljudi...

Krešimir Sever zapitao se jesu li ljudi stvoreni da jedni drugima budu konkurencija ili da bi zajedno surađivali za opće dobro svih ljudi…

Iritantna je činjenica da se ljudi kondicioniraju da bi postali doživotni učenici samo zato da bi tvrtke bile produktivnije, a omjer menadžerskih i ostalih plaća povoljniji za menadžere. Je li svrha ljudskog postojanja proizvodnja boljeg života ili veće mase jeftinijih ili konkurentnijih proizvoda? Je li dokaz boljeg života veća mogućnost zadovoljenja umjetno proizvedenih potreba za elektronskom komunikacijom, novim automobilima ili zdravom hranom, pa makar nas koštala čira na želucu ili infarkta zbog stresne radne okoline i života unutar granica dozvoljenog minusa i limita po kreditnim karticama? Jesu li naša djeca sretnija jer im možemo pružiti više materijalnog blagostanja nego što im je potrebno, pa makar ih zbog toga gotovo i ne vidimo?

Ako je cjeloživotno učenje za održivi društveni razvoj dovelo do toga možda je bolje ostati neuk?

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu