SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Sindikat ogorčen zbog novog zakona o plaćama državnih službenika

zpds_vlada

Temeljem sporazuma sa sindikatima o rastu plaća državnih službenika i namještenika u sljedećoj godini za šest posto, Vlada je utvrdila novu osnovicu za izračun plaća proračunskih korisnika. Ona će od sljedeće godine iznositi 5.415,37 kuna, umjesto 5.108,84 kuna, koliko je iznosila u ovoj godini. U proračunu za sljedeću godinu za plaće je izdvojeno 1,85 milijardi kuna.

JL_logoU saborsku proceduru po hitnom postupku Banski su dvori danas uputili Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika, koji bi državnu blagajnu trebao stajati 770 milijuna kuna godišnje. Usvajanje ovog zakona, kojim je obuhvaćeno oko 65.000 državnih službenika, dio je usklađivanja s pravnom stečevinom EU, a na snagu bi trebao stupiti 2010. godine.

Zakonom se državnim službenicima ukida dodatak na minuli rad od 0,5 posto po godini staža te bi plaće ubuduće trebale ovisiti isključivo o ocjeni učinkovitosti rada i to, za većinu službenika, tek nakon razdoblja od pet godina. Sindikalci se protive takvom sustavu jer je subjektivan te će napredovanje ovisiti i o tome koliko novca ima u proračunu. Zakonom se radna mjesta u državnoj službi razvrstavaju u 12 platnih razreda.

U Sindikatu državnih službenika i namještenika ogorčeni su načinom na koji je Vlada danas usvojila zakon, jer nisu imali prilike dati svoje prijedloge na konačni tekst o kojem tek u ponedjeljak raspravlja i Gospodarsko-socijalno vijeće.

Pročitajte još…

Sindikat državnih službenika: Vlada je odustala od socijalnog dijaloga

hina_logo

ZAGREB, 19. prosinca 2008. (Hina/SDLSN) – Današnje Vladino usvajanje izmjena Zakona o plaćama državnih službenika, s kojima nije prethodno upoznala sindikat i omogućila mu očitovanje, znači da je Vlada odustala od socijalnog dijaloga, ocijenio je Sindikat državnih službenika i namještenika.

Ako sindikati državnih službi više nemaju mogućnosti za razgovor s poslodavcem neće im preostati drugo do vođenja socijalnog dijaloga drugim sredstvima, ističe sindikat u priopćenju te dodaje kako se nada da “jezik kojim će se služiti neće biti grčki, a mjesto razgovora ulica”.

Nakon što je odustala od pokušaja uvjeravanja sindikata državnih i javnih službi u zamrzavanje plaća kao rješenje za dubioze proračuna i izlazak iz gospodarske krize, Vlada je promijenila taktiku – prvo sama utvrđuje nacrt Zakona o plaćama državnih službenika, a zatim će o njemu raspraviti sa socijalnim partnerima, premda poslovnik utvrđuje suprotnu proceduru.

Ovoliko će dobiti državni službenici za minuli rad u idućih pet godina ako se usvoji prijedlog Zakona o plaćama državnih službenika, a oni koji se zamjere poslodavcu ili mu pomanjka novaca i nakon pet godina bit će nagrađeni Sanaderovom nulericom

Ovoliko će dobiti državni službenici za minuli rad u idućih pet godina ako se usvoji prijedlog Zakona o plaćama državnih službenika, a oni koji se zamjere poslodavcu ili mu pomanjka novaca i nakon pet godina bit će nagrađeni Sanaderovom nulericom

Nacrt Zakona o plaćama državnih službenika sindikati su već ranije ocijenili kao manjkav, neozbiljan i stoga neprihvatljiv prijedlog.

Glavne su nedorečenosti što se iz njegovih odredbi ne može zaključiti na koga se odnosi, tj. hoće li se primjenjivati i na policijske službenike koji čine gotovo trećinu državne uprave i što će to za njih značiti, jer plaće policajaca u velikom dijelu ovise o dodacima na posebne uvjete rada regulirane posebnim propisima koji prestaju važiti donošenjem Zakona o plaćama državnih službenika.

Premda skok sa sadašnjeg koeficijenta 0,80 na koeficijent 0,88 za policajca sa SSS može zvučati primamljivo, gubitak dodatka za zvanje od 20 posto i posebne uvjete rada od dodatnih 20 posto u stvarnosti može rezultirati smanjenjem plaća.

Zakon je dvojben i u dijelu koji se odnosi na ukidanje dodatka za minuli rad od 0,5 posto po godini staža. Prema prijedlogu Vlade, rast plaće trebao bi ubuduće ovisiti isključivo o ocjeni učinkovitosti rada i to, za većinu službenika, tek nakon razdoblja od pet godina.

Rast plaća ovisan isključivo o ocjeni rada u praksi je nepoznat u zemljama EU, u čijem upravnom prostoru uvijek predstavlja kombinaciju staža u državnoj službi i plaće prema učinku.

Takav arbitrarni platni sustav Vladi stavlja u ruke moćno oružje kojim plaće može regulirati ovisno o dnevno-političkim potrebama, tj. o tome je li državni proračun prazan zbog svjetskog prvenstva u rukometu ili isplate božićnica umirovljenicima, odnosno potrebi obračuna s nepoćudnim kadrovima.

Kad se tome doda činjenica da se rast plaća može ostvariti isključivo iz jedan posto mase sredstava za plaće konkretnog državnog tijela, jasno je da rasta plaća za većinu i ne može biti.

Za sindikat je sporan i predviđeni početni koeficijent za službenike sa SSS koji iznosi 0,88 jer će njime više od 70 posto državnih službenika imati plaću manju od plaće svojih kolega u javnim službama.

NIJE OMOGUĆENO OČITOVANJE
Državni službenici nezadovoljni Zakonom o plaćama

zpds_vlada191208

U sindikatu smatraju da im, ako je Vlada odustala od socijalnog dijaloga, neće preostati drugo do vođenja dijaloga drugim sredstvima.

Današnje Vladino usvajanje izmjena Zakona o plaćama državnih službenika, s kojima nije prethodno upoznala sindikat i omogućila mu očitovanje, znači da je Vlada odustala od socijalnog dijaloga, ocijenio je Sindikat državnih službenika i namještenika.
Javno_logoAko sindikati državnih službi više nemaju mogućnosti za razgovor s poslodavcem neće im preostati drugo do vođenja socijalnog dijaloga drugim sredstvima, ističe sindikat u priopćenju te dodaje kako se nada da jezik kojim će se služiti neće biti grčki, a mjesto razgovora ulica.

Nakon što je odustala od pokušaja uvjeravanja sindikata državnih i javnih službi u zamrzavanje plaća kao rješenje za dubioze proračuna i izlazak iz gospodarske krize, Vlada je promijenila taktiku – prvo sama utvrđuje nacrt Zakona o plaćama državnih službenika, a zatim će o njemu raspraviti sa socijalnim partnerima, premda poslovnik utvrđuje suprotnu proceduru.

Manjkav i neozbiljan Zakon
Nacrt Zakona o plaćama državnih službenika sindikati su već ranije ocijenili kao manjkav, neozbiljan i stoga neprihvatljiv prijedlog.

Glavne su nedorečenosti što se iz njegovih odredbi ne može zaključiti na koga se odnosi, tj. hoće li se primjenjivati i na policijske službenike koji čine gotovo trećinu državne uprave i što će to za njih značiti, jer plaće policajaca u velikom dijelu ovise o dodacima na posebne uvjete rada regulirane posebnim propisima koji prestaju važiti donošenjem Zakona o plaćama državnih službenika.

Premda skok sa sadašnjeg koeficijenta 0,80 na koeficijent 0,88 za policajca sa SSS može zvučati primamljivo, gubitak dodatka za zvanje od 20 posto i posebne uvjete rada od dodatnih 20 posto u stvarnosti može rezultirati smanjenjem plaća.

Zakon je dvojben i u dijelu koji se odnosi na ukidanje dodatka za minuli rad od 0,5 posto po godini staža. Prema prijedlogu Vlade, rast plaće trebao bi ubuduće ovisiti isključivo o ocjeni učinkovitosti rada i to, za većinu službenika, tek nakon razdoblja od pet godina.

Arbitrarni sustav plaćanja
Rast plaća ovisan isključivo o ocjeni rada u praksi je nepoznat u zemljama EU, u čijem upravnom prostoru uvijek predstavlja kombinaciju staža u državnoj službi i plaće prema učinku.

Takav arbitrarni platni sustav Vladi stavlja u ruke moćno oružje kojim plaće može regulirati ovisno o dnevno-političkim potrebama, tj. o tome je li državni proračun prazan zbog svjetskog prvenstva u rukometu ili isplate božićnica umirovljenicima, odnosno potrebi obračuna s nepoćudnim kadrovima.

Kad se tome doda činjenica da se rast plaća može ostvariti isključivo iz jedan posto mase sredstava za plaće konkretnog državnog tijela, jasno je da rasta plaća za većinu i ne može biti.

Za sindikat je sporan i predviđeni početni koeficijent za službenike sa SSS koji iznosi 0,88 jer će njime više od 70 posto državnih službenika imati plaću manju od plaće svojih kolega u javnim službama.

Osnovica plaća državnih službenika viša za 6 %

zpds_hrt191208Vlada je za 6 posto povećala osnovicu za izračun plaća korisnika državnog proračuna. Umjesto sadašnjih 5.108,84 kune, iznosit će 5.415,37 kuna.

Ministar financija Ivan Šuker tvrdi da je riječ o poštovanju sporazuma sa sindikatima, kojim se Vlada obvezala od siječnja povećati osnovicu za 6 posto, za što mora osigurati 1,85 milijardi kuna. Uz to, Vlada u 2009. mora namaknuti i novac za povećanje naknada za minuli rad te za 2,2-postotno povećanje plaća u znanosti i obrazovanju od srpnja. Ta će povećanja državni proračun stajati nešto više od 2,4 milijarde kuna.

Vlada je utvrdila i izmjene Zakona o plaćama državnih službenika, koje bi trebale onemogućiti negativnu selekciju i u državnu službu privući mlade, obrazovane i kreativne osobe, čime bi se otklonilo sadašnje uvjerenje o sporoj, neučinkovitoj i korumpiranoj državnoj upravi. Uvodi se 12 platnih razreda u sklopu kojih će napredovati službenici. Omogućit će se i premještanje loših službenika u niže platne razrede, ali i nagrada do 3000 kuna za one koji ostvare iznimne rezultate, važne za tijelo uprave u kojem rade.

Posebni dodatci na plaću osigurat će se i za deficitarne struke te otežane uvjete rada.

Sindikat: Vlada je odustala od socijalnog dijaloga
Današnje Vladino usvajanje izmjena Zakona o plaćama državnih službenika, s kojima nije prethodno upoznala sindikat i omogućila mu očitovanje, znači da je Vlada odustala od socijalnog dijaloga, ocijenio je Sindikat državnih službenika i namještenika.

Ako sindikati državnih službi više nemaju mogućnosti za razgovor s poslodavcem neće im preostati drugo do vođenja socijalnog dijaloga drugim sredstvima, ističe sindikat u priopćenju te dodaje kako se nada da jezik kojim će se služiti neće biti grčki, a mjesto razgovora ulica.

Nacrt Zakona o plaćama državnih službenika sindikati su već ranije ocijenili kao manjkav, neozbiljan i stoga neprihvatljiv prijedlog.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu