SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

SINDIKAT SLUŽBENIKA
Zatvorskom sustavu manjka 1310 zaposlenih

kuhar_gs270715

(GLAS SLAVONIJE, 27. srpnja 2015.) Iako se izvješće samo u manjem dijelu bavi zaposlenicima ustrojstvenih jedinica Uprave za zatvorski sustav, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH posebno izdvaja činjenicu da je u sustavu zaposleno 2694 službenika i namještenika, što je za 1310 manje od sistematiziranog broja od 4004 izvršitelja na 1259 različitih radnih mjesta, odnosno predstavlja popunjenost radnih mjesta od 67,28 posto.

gs_logo290509U izvješću se navodi kako je usporedno s padom broja zatvorenika smanjena i potreba za prekovremenim radom kojim je u 2014. godini ostvareno 95.240 sati. Sindikat upozorava da, iako se podjelom broja sati prekovremenog rada s brojem zaposlenika dobiva nešto više od 35 sati prekovremenog rada godišnje po zaposlenom, opterećenje u pogledu prekovremenog rada nije jednako raspoređeno i uglavnom se odnosi na 1617 zaposlenih u odjelu osiguranja. “Kad se u obzir uzme činjenica da zaposlenici u godini s posla izbivaju otprilike mjesec dana po osnovi godišnjeg odmora te da je 624 muškaraca i 385 žena provelo na bolovanju dodatnih mjesec dana, broj stvarno odrađenih prekovremenih sati po glavi zaposlenika koji su obuhvaćeni prekovremenim radom dodatno raste. Stoga ne treba biti stručnjak medicine rada pa zaključiti kako su pripadnici jedne izrazito stresne i za zdravlje rizične profesije, zbog koje uživaju i beneficirani radni staž, izloženi prekomjernim radnim naporima koji za njihovo zdravlje i zatvorski sustav imaju i mogu imati neželjene posljedice. One se očituju u povećanju zdravstvenih rizika, povećanoj stopi bolovanja, povećanim izdacima za plaće zbog prekovremenog rada i utjecaju na razinu sigurnosti u zatvorskom okruženju u kojem i najmanji pad koncentracije pravosudnog policajca zbog premora može rezultirati nesagledivim sigurnosnim posljedicama”, ističe u ime sindikata Siniša Kuhar.
Sindikat stoga zaključuje kako bi se uštede u zatvorskom sustavu, ali i podizanje razine sigurnosti mogli ostvariti optimiziranjem broja zaposlenika u odnosu na broj korisnika zatvorskog sustava, što paušalna restriktivna politika Vlade u području zapošljavanja u javnoj upravi trenutačkno onemogućava.(E.S.)

KAZNU ZATVORA 2014. GODINE IZDRŽAVALO 6068 ZATVORENIKA
U zatvorima je gužva, postat će još napučeniji

Kapacitet svih zatvora u Hrvatskoj je 3900 mjesta

lepoglava

(GLAS SLAVONIJE, 27. srpnja 2015.) Kaznu zatvora lani je u Hrvatskoj izdržavalo 6068 zatvorenika, što je 11,57 posto manje nego 2013. godine.

gs_logo290509Kroz zatvorski sustav prošlo je 2014. godine 13.539 zatvorenika različitih formalnopravnih statusa, i taj je broj u odnosu na 2013. manji za 14,13 posto. Omjer spolova relativno je stabilan tijekom godina i iznosi oko 19:1 u korist muškaraca, pa je tako i 2014. godine, od ukupnog broja zatvorenika, bilo 94,81 posto muškaraca te 5,19 posto žena, stoji u izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2014. godinu koje je izradila Uprava za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa. S izdržavanja kazne zatvora otpušteno je 2780 zatvorenika.
Naglašava se kako se u razdoblju od 2010. godine, kada je prenapučenost dostigla najvišu razinu, bilježi blagi ali stalan pad broja zatvorenika, no problem smještaja u zatvorima nije riješen. Na pad broja zatvorenika poglavito su utjecale promjene u Zakonu o kaznenom postupku vezane uz ograničenja u trajanju istražnog pritvora, promjene u Kaznenom zakonu vezane uz mogućnosti izricanja alternativnih kazni. Zatvorski kapaciteti povećani su na 3900 mjesta. Od toga je 2911 mjesta u zatvorenim uvjetima, 704 mjesta u poluotvorenim te 285 u otvorenim uvjetima.

40 posto ih se vraća u zatvor

Uprava za zatvorski sustav naglašava kako je potrebno povećati kapacitete sustava u zatvorenim uvjetima, odnosno uvjetima s najvećim stupnjem sigurnosti.
Naime, prenapučenost u zatvorenim uvjetima još uvijek postoji te je u skoroj budućnosti još izglednija. “Kaznena politika stvorila je uvjete da se za blaža kaznena djela, za prvi put osuđene osobe, za osobe procijenjene kao nisko rizične za ponavljanje kaznenog djela, izriču alternativne kazne (rad za opće dobro, uvjetna kazna s nadzorom, liječenje…), a to je većim dijelom skupina zatvorenika koja se upućuje na izdržavanje kazne u poluotvorene ili otvorene uvjete”, stoji u izvješću. Na jednog službenika pravosudne policije dolaze 2,33 zatvorenika što je mnogo povoljniji omjer nego 2010. godine kada je na jednog pravosudnog policajca bilo 3,45 zatvorenika. Postotak zatvorenika koji prvi put izdržavaju zatvorsku kaznu stabilan je tijekom godina i iznosi približno 60 posto.
Na dan 31. prosinca 2014. godine u zatvorskom sustavu Republike Hrvatske nalazilo se 2,94 posto osoba s izrečenom mjerom obveznog psihijatrijskog liječenja te 10,85 posto zatvorenika s izrečenom mjerom obveznog liječenja neke od ovisnosti. Najbrojniju skupinu zatvorenika i dalje čine zatvorenici koji su počinili imovinsko kazneno djelo (39,99 %). Drugo po redu zastupljenosti je djelo protiv života i tijela (20,02 %). Najbrojnija skupina zatvorenika (34,69 %) izdržava kaznu zatvora u trajanju između jedne i tri godine. Druga skupina po brojnosti zatvorenika (17,94 %) izdržava kaznu u trajanju od tri do pet godina, dok 17,47 % zatvorenika izdržava kaznu u trajanju od 5 do 10 godina. Kaznu zatvora u trajanju kraćem od jedne godine na dan 31. prosinca 2014. godine izdržavalo je ukupno 12,78 % zatvorenika, dok je dugotrajne kazne u rasponu od 20 do 40 godina izdržavalo 4,19 % zatvorenika.

70 maloljetnika

Više od polovine od ukupnog broja zatvorenika ima završenu srednju školu, dok 10 % zatvorenika nema završenu osnovnu školu. Višu ili visoku školu završilo je 5 % zatvorenika. Najbrojnija skupina zatvorenika je u dobi između 30 i 40, a zatvorenice su u prosjeku nešto starije od zatvorenika.
Na kraju 2014. godine odgojnu mjeru upućivanja u odgojni zavod izvršavala su 62 maloljetnika i 8 maloljetnica. Prošle godine je na izvršavanje odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod zaprimljeno 126 maloljetnika i 12 maloljetnica. Ovisnici o drogama čine jednu od najbrojnijih, tretmanski i sigurnosno najzahtjevnijih skupina zatvorenika. U ovoj skupini stopa recidivizma viša je nego u općoj zatvoreničkoj populaciji, skloniji su rizičnom ponašanju u zatvoru, odnosno samoozljeđivanju, pokušajima suicida, sukobima s drugim zatvorenicima i slično i s većom sklonošću zdravstvenim problemima, iako su u prosjeku mlađi od ostatka zatvoreničke populacije. Tijekom 2014. godine u zatvorskom sustavu boravilo je ukupno 1749 zatvorenika ovisnika o drogama, što čini 12,9 % ukupne zatvoreničke populacije.
Lani nije bilo slučajeva samoubojstava zatvorenika. U odnosu na 2013. godinu, smanjen je i broj pokušaja bijega zatvorenika za trećinu. Najviše pokušaja bjegova bilo je u Odgojnom zavodu u Turopolju (šest), tako da je 50 % od ukupnog broja pokušaja bjegova vezano uz pokušaje bjegova maloljetnika na izvršavanju zavodske mjere. Ostali pokušaji evidentirani su u: Kaznionici u Turopolju (jedan), Zatvoru u Varaždinu (jedan), Zatvoru u Zadru (dva) i Zatvoru u Zagrebu (dva). Usporedbom podataka iz 2013., prošle je godine evidentiran je porast broja samoozljeđivanja zatvorenika za 27,59 %.
Dijana PAVLOVIĆ

KRŠENJA ZAKONA I TEMELJNIH LJUDSKIH PRAVA NEUBROJIVIH

Kako stoji u izvješću, 2014. godine 64 osobe su, na temelju Zakona o kaznenom postupku, tijekom kaznenog postupka proglašene neubrojivoma i smještene u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu do donošenja rješenja o prisilnom smještaju u psihijatrijsku ustanovu. Iako je Zakon o kaznenom postupku propisao da, do pravomoćnosti rješenja o prisilnom smještaju, neubrojivi počinitelji kaznenih djela mogu biti smješteni na psihijatrijski odjel bolnice nadležne prema mjestu prebivališta, u pravilu se određuje smještanje takvih osoba u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu. Neubrojive osobe i po pravomoćnosti rješenja o prisilnom smještaju vrlo često i dalje mjesecima ostaju unutar zatvorskog sustava čekajući realizaciju prisilnog smještaja u ustanovama javnog zdravstva (Psihijatrijska bolnica Vrapče, Psihijatrijska bolnica “Dr. I. Barbot” u Popovači, Psihijatrijska bolnica Rab i Psihijatrijska bolnica Ugljan). Ovo je problem koji postoji već niz godina zbog kršenja zakona i temeljnih ljudskih prava neubrojivih osoba, na koji zatvorski sustav neuspješno ukazuje.

Pritužbe zatvorenika

U 2014. godini podnesena je 231 pritužba zatvorenika, a odnosile su se prvenstveno na:
l uvjete smještaja (39 pritužbi)
l zdravstvenu zaštitu (49 pritužbi)
l postupanje službenika (101 pritužba)
l kršenje ostalih ljudskih prava (22 pritužbe)
l odluke sudova, DORH-a, obavijesti i sl. (20 pritužbi)
Osnovane pritužbe odnosile su se samo na uvjete smještaja. Svaki zatvorenik kojem je nezakonito uskraćeno neko pravo ili je bio izložen bilo kakvom obliku mučenja, zlostavljanja ili ponižavanja ima pravo na naknadu štete. Lani je zaprimljeno 265 zahtjeva za naknadu štete od strane zatvorenika, a najviše ih je bilo zbog uvjeta smještaja.

Hranu sami proizvode

U poljoprivrednim radionicama u 2014. godini, radom zatvorenika, proizvedeno je i isporučeno za potrebe prehrane zatvorenika: povrća (286.311 kg) u vrijednosti 1,096.963 kn, voća (63.318 kg) u vrijednosti 123.434 kn, svježeg mesa (258.633 kg) u vrijednosti 4,494.695 kn, jaja (271.920 kom) u vrijednosti 298.484 kn i mlijeka (164.200 l) u vrijednosti 694.457 kn. Prema ugovoru između kaznenih tijela i poslodavca, zatvorenici su obavljali pomoćne poslove utovara-istovara, poslove na preseljenju, pomoćne građevinske radove, na održavanju šuma, poslove u poljoprivredi (berba maslina, pomoćni poslovi u vinogradu) i slično.

NA JEDNOG SLUŽBENIKA
PRAVOSUDNE POLICIJE DOLAZE 2,33 ZATVORENIKA

zatvori_gs270715

…za uvećanje klikni na sliku

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu