SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

SINDIKAT TRAŽI OBJAVU CJELOVITIH PODATAKA O ZAPOSLENIMA U DRŽAVNIM TIJELIMA

SDLSN_www(SDLSN, 29. siječnja 2008.) Sukladno javno proklamiranom zalaganju za depolitizaciju i profesionalizaciju državnih službi, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH traži od Vlade Republike Hrvatske da prekine s nezakonitom praksom neobjavljivanja dijelova uredbi o unutarnjem ustrojstvu državnih tijela koje se odnose na okvirni broj državnih službenika.

broj_DSiN_SDUU

Standardna formulacija koja se nalazi u svakoj takvoj uredbi Vlade je: “okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz nadležnosti Ministarstva (ili drugog državnog tijel, op.a.) određuje se u tablici koja je sastavni dio ove uredbe i ne objavljuje se u Narodnim novinama“.

Međutim, Zakon o Vladi Republike Hrvatske, člankom 31., izrijekom propisuje da se uredbe koje donosi Vlada objavljuju u “Narodnim novinama” te nije dopuštena mogućnost da se samom uredbom propiše da se neki njezin dio neće objaviti.

broj_DSiN_ZoV

Objavom ovih podataka spriječila bi se praksa stvaranja “pričuvnih” radnih mjesta u državnim tijelima i prikriveno zapošljavanje do kojeg dolazi uslijed većeg broja “potrebnih” službenika u uredbama o unutarnjem ustrojstvu od onog koji se stvarno zapošljava kroz pravilnike o unutarnjem redu.

Jedina zapreka za objavljivanje ovih podataka nalazi se u Zakonu o zaštiti tajnosti podataka iz 1996. godine i to kad su u pitanju MUP i MORH, koji državnom tajnom smatra podatke o strukturi i brojnosti oružanih i redarstvenih snaga.

national_securityMeđutim, odredbe ovoga Zakona ne poštuju upravo oni na koje se odnose, pa su tako Ministarstvo obrane u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga (“Narodne novine”, broj 81/06) i Godišnjem izvješću o spemnosti obrambenog sustava (“Narodne novine”, broj 38/07) i glasnogovornik MUP-a (“,…Hrvatska ima 19 tisuća policajaca,…“, Zlatko Mehun za Večernji list) te podatke već učinili dostupnim građanima Republike Hrvatske.

Stoga Sindikat traži da se s ovih podataka skine oznaka “državna tajna” jer je činom njihove objave postala besmislenom ili odgovarajuće kazne odgovorne osobe koje su “državnu tajnu” podijelile s građanima.

Broj_DSiN_MORH

Zbog svega ovoga u Hrvatskoj ne postoji jedinstveni službeni izvor podataka iz kojeg bi javnost mogla doznati točan broj državnih službenika i namještenika.

Za razliku od Hrvatske, Slovenija na godišnjoj razini objavljuje podatke o broju zaposlenih u tijelima državne uprave, uključujući policiju i vojsku, a da to nimalo ne utječe na njenu unutarnju i vanjsku sigurnost.

Broj_DSiN_Slo

Ukoliko Vlada nastavi s neobjavljivanjem uredbi o unutarnjem ustrojstvu državnih tijela bez podataka o okvirnom broju potrebnih službenika Sindikat će od Ustavnog suda zatražiti ocjenu ustavnosti i zakonitosti takve prakse, počevši s uredbom o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za upravu.

brojDSiN_Zamirzine

Standardna formulacija koja se nalazi u svakoj takvoj uredbi Vlade je: “okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz nadležnosti Ministarstva (ili drugog državnog tijel, op.a.) određuje se u tablici koja je sastavni dio ove uredbe i ne objavljuje se u Narodnim novinama”.

Međutim, Zakon o Vladi Republike Hrvatske, člankom 31., izrijekom propisuje da se uredbe koje donosi Vlada objavljuju u “Narodnim novinama” te nije dopuštena mogućnost da se samom uredbom propiše da se neki njezin dio neće objaviti.

Objavom ovih podataka spriječila bi se praksa stvaranja “pričuvnih” radnih mjesta u državnim tijelima i prikriveno zapošljavanje do kojeg dolazi uslijed većeg broja “potrebnih” službenika u uredbama o unutarnjem ustrojstvu od onog koji se stvarno zapošljava kroz pravilnike o unutarnjem redu.

Jedina zapreka za objavljivanje ovih podataka nalazi se u Zakonu o zaštiti tajnosti podataka iz 1996. godine i to kad su u pitanju MUP i MORH, koji državnom tajnom smatra podatke o strukturi i brojnosti oružanih i redarstvenih snaga.

Međutim, odredbe ovoga Zakona ne poštuju upravo oni na koje se odnose, pa su tako Ministarstvo obrane u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga (“Narodne novine”, broj 81/06) i Godišnjem izvješću o spemnosti obrambenog sustava (“Narodne novine”, broj 38/07) i glasnogovornik MUP-a (“,…Hrvatska ima 19 tisuća policajaca,…”, Zlatko Mehun za Večernji list) te podatke već učinili dostupnim građanima Republike Hrvatske.

Stoga Sindikat traži da se s ovih podataka skine oznaka “državna tajna” jer je činom njihove objave postala besmislenom ili odgovarajuće kazne odgovorne osobe koje su “državnu tajnu” podijelile s građanima.

Zbog svega ovoga u Hrvatskoj ne postoji jedinstveni službeni izvor podataka iz kojeg bi javnost mogla doznati točan broj državnih službenika i namještenika.

Za razliku od Hrvatske, Slovenija na godišnjoj razini objavljuje podatke o broju zaposlenih u tijelima državne uprave, uključujući policiju i vojsku, a da to nimalo ne utječe na njenu unutarnju i vanjsku sigurnost.

Ukoliko Vlada nastavi s neobjavljivanjem uredbi o unutarnjem ustrojstvu državnih tijela bez podataka o okvirnom broju potrebnih službenika Sindikat će od Ustavnog suda zatražiti ocjenu ustavnosti i zakonitosti takve prakse, počevši s uredbom o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za upravu. zaključuje priopćenje Siniša Kuhar glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu