SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

SJEDNICA VLADE Vlada raspravlja o nacrtu Zakona o plaćama državnih službenika bez prethodnog mišljenja sindikata

vlada_sjednica

Sindikati državnih službi uopće nisu konzultirani, a GSV će o Zakonu raspravljati u ponedjeljak, četvrti dan nakon sjednice Vlade

sdlsn_www220(SDLSN, 19. prosinca 2008.) Nakon što je odustala od pokušaja uvjeravanja sindikata državnih i javnih službi u zamrzavanje plaća kao rješenje za dubioze proračuna i izlazak iz gospodarske krize, Vlada je promijenila taktiku. O Zakonu o plaćama državnih službenika prvo kani sama utvrditi nacrt zakona, a zatim o njemu raspraviti sa socijalnim partnerima, premda poslovnik po kojem bi trebala raditi utvrđuje suprotnu proceduru.

Ovako se u dokumentu SIGMA-e "Plaća po učinku u javnim službama u zemljama OECD-a i EU" govori o PRP sustavu koji hrvatska uvodi u najrigidnijem obliku kakav ne postoji ni u jednoj od tih zemalja

Ovako se u dokumentu SIGMA-e “Plaća po učinku u javnim službama u zemljama OECD-a i EU” govori o PRP sustavu koji hrvatska uvodi u najrigidnijem obliku kakav ne postoji ni u jednoj od tih zemalja

Naime, danas bi se na dnevnom redu sjednice Vlade RH trebao naći i nacrt Zakona o plaćama državnih službenika, koji je u listopadu dva puta raspravljan u okviru Povjerenstva sastavljenog od predstavnika Vlade i sindikata državnih službi i od strane sindikata ocijenjen kao manjkav, neozbiljan i stoga socijalnim partnerima neprihvatljiv prijedlog.
Međutim, iako je sindikalna strana tijekom ta dva sastanka iznijela čitav niz utemeljenih primjedbi i konstruktivnih prijedloga s ciljem da zakon uopće bude provediv u praksi, povratnu informaciju o tome što je od toga usvojeno i kako izgleda zakonski tekst koji se danas nalazi na Vladi nikad nisu dobili.
Glavne nedorečenosti zakona jesu to što se iz njegovih odredbi ne može zaključiti na koga se odnosi, tj. hoće li se on primjenjivati i na policijske službenike koji čine gotovo 1/3 državne uprave te ukoliko hoće, što će to za njih značiti.
To iz razloga što plaće policajaca u velikom dijelu ovise o dodacima na posebne uvjete rada regulirane posebni propisima koji prestaju važiti donošenjem Zakona o plaćama državnih službenika.
Premda skok sa sadašnjeg koeficijenta 0,80 na koeficijent 0,88 za policajca sa SSS može zvučati primamljivo, gubitak dodatka za zvanje od 20 posto i posebne uvjete rada od dodatnih 20 posto, u stvarnosti može rezultirati smanjenjem njihovih plaća.
Ukoliko se uredbe o dodacima za posebne uvjete rada ne donesu u paketu sa Zakonom, nitko od onih  u državnoj upravi čija visina plaće ovisi o njima (policajci, pravosudni policajci, carinici, inspektori, ovršitelji) neće moći znati što je dobio, a što izgubio.
Zakon je dvojben i u dijelu koji se odnosi na ukidanje dodatka za minuli rad, odnosno dodatka od 0,5 posto po godini  staža. Prema prijedlogu Vlade rast plaće trebao bi ubuduće ovisiti isključivo o ocjeni učinkovitosti rada i to, za većinu službenika, tek nakon ocjenskog razdoblja od pet godina.
prp11Ovakav rast plaća, ovisan isključivo o ocjeni rada, u praksi je nepoznat u zemljama EU, u čijem upravnom prostoru uvijek predstavlja kombinaciju staža u državnoj službi i plaće prema učinku. Neovisno o tome Vlada nije htjela prihvatiti prijedlog Sindikata da se rast plaća ostvaruje automatizmom – svakih pet godina za službenike koji nisu ocijenjeni negativnom ocjenom i ubrzano – za službenike s višim ocjenama, nakon jedne do tri godine kao ni prijedlog da sustav  bržeg promicanja temeljem ocjena i dodatak za minuli rad paralelno egzistiraju.

PRP_OECD_HR390

Ovakav arbitrarni platni sustav, pribojava se Sindikat, Vladi u ruke stavlja moćno oružje kojim plaće može regulirati ovisno o dnevno-političkim potrebama, tj. tome je li državni proračun  prazan zbog svjetskog prvenstva u rukometu ili isplate božićnica umirovljenicima, odnosno potrebi obračuna s nepoćudnim kadrovima, kojima može zapriječiti rast plaće i nakon pet godina.
Kad se tome pridoda činjenica da se rast plaća može ostvariti isključivo iz jedan posto mase sredstava za plaće konkretnog državnog tijela, kako se predlaže Zakonom, jasno je da rasta plaća za većinu neće i ne može biti.

Jučer dobiveni odgovor iz ureda austrijskog kancelara pokazuje da je sustav plaća u javnoj upravi Austrije zasnovan na senioritetu te da se o tome kako definirati i mjeriti individualni učinak još uvijek diskutira. Zašto onda baš Hrvatska mora uvesti naradikalniji oblik nagrađivanja po učinku?

Jučer dobiveni odgovor iz ureda austrijskog kancelara pokazuje da je sustav plaća u javnoj upravi Austrije zasnovan na senioritetu te da se o tome kako definirati i mjeriti individualni učinak još uvijek diskutira. Zašto onda baš Hrvatska mora uvesti naradikalniji oblik nagrađivanja po učinku?

Za Sindikat je sporan i predviđeni početni koeficijent za službenike sa SSS koji iznosi 0,88 jer će njime više od 70 posto državnih službenika imati plaću manju od plaće svojih kolega u javnim službama, kojima su u nekim resorima početni koeficijenti podignuti i na 0,94 i 0,97, a paušalni dodaci za posebne uvjete rada za sve zaposlene još dodatno povećali plaće.
Ukoliko Vlada danas usvoji nacrt Zakona o plaćama državnih službenika s kojim ih nije prethodno upoznala i omogućila im da se na njega očituju kroz proceduru propisanu Poslovnikom Vlade RH i suprotno činjenici da je za njegovu izradu formirano zajedničko Vladino i sindikalno povjerenstvo, to će značiti da je i na formalnoj razini odustala od socijalnog dijaloga kao modela rješavanja pitanja važnih za gospodarski i socijalni položaj svojih zaposlenika.
Ako sindikati državnih službi više nemaju mogućnosti za razgovor s poslodavcem onda im neće preostati drugo do vođenja socijalnog dijaloga drugim sredstvima.
Nadamo se samo da jezik kojim će se pri tome služiti neće biti grčki, a mjesto razgovora ulica.

Pročitajte još…

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu