SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

du_broj1_sd011009

Sa šesnaest ministarstava u kojima, ne računajući vojsku, policiju i javne službe, radi dvadeset tisuća ljudi, veličina Vladine administracije ne iskače u odnosu na zemlje usporedive sa Hrvatskom, tvrde u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika.

du_broj3_011009Doduše, kaže tajnik SDLSN-a, sve usporedbe Hrvatske i drugih zemalja nezahvalne su zbog drugačije podjele državne administracije.

Slično EU-u
– U nas se administracija dijeli na državnu, javnu i administraciju lokalne samouprave. U nekim zemljama to je sve jedna evidencija. U svakom slučaju, kada zbrojimo sve u našoj administraciji, to je 240 tisuća službenika – navodi Siniša Kuhar.

Kada se potonja brojka raščlani, dolazi se do 180 tisuća zaposlenih u javnim službama. Državnih službenika ima 65 tisuća, od čega ih je, procjenjuje se, jer službenih podataka nema, 27 tisuća u MUP-u, 17 tisuća u uredima državne uprave, deset tisuća u pravosuđu…

Ako postoji konsenzus da Hrvatska nema previše zaposlenih u školstvu, zdravstvu, policiji, znanosti i socijalnoj skrbi, a sve upućuje na takav konsenzus, onda bi se na udaru, u cilju racionalizacije državne administracije, mogli naći zaposleni u ministarstvima.

du_broj2_011009U svega nekoliko Vladinih resora (Ministarstvo branitelja, Ministarstvo znanosti, Ministarstvo turizma, Ministarstvo gospodarstva) ima manje od 500 zaposlenih.

Obilje ministara

Povećava se i broj ministarstava. Nakon što je prva Vlada Ive Sanadera 2004. smanjila broj ministarstava sa 19, koliko ih je bilo u dvije vlade pokojnog premijera Ivice Račana, na 14, u ljetošnjoj rekonstrukciji Vlade došlo se na 16 ministarstava.

Najveće apetite u povijesti Banskih dvora imao je premijer Zlatko Mateša koji je sastavio Vladu od 20 ministarstava, a jedno vrijeme Matešina mandata bilo ih je i više.

Budući da je prva hrvatska Vlada od neovisnosti imala 20 ministarstava, sve ispod te brojke smatralo se značajnim doprinosom racionalizaciji državne administracije.

U stvarnosti, međutim, broj tijela s titulom državne, javne ili službe lokalne samouprave neprekidno se povećavao, kao i broj zaposlenih u njima, uz nekoliko iznimki poput MORH-a. Pitanjem održivosti navedenih brojki bavila se i Svjetska banka u svom posljednjem izvješću, koje je podiglo dosta prašine u nas.

U tom se dokumentu navodi kako je veličina hrvatske javne uprave (državne i javne službe) usporediva s onima u novoprimljenim članicama EU-a, Češkom, Estonijom, Mađarskom, Latvijom, Letonijom, Poljskom, Slovačkom i Slovenijom, izuzevši u dijelu koji se odnosi na obranu, policiju i obavještajne službe.

Komentirajući ovaj nalaz Svjetske banke, u SDLSN-u kažu kako je on ohrabrujući, jer višak u obrambenom i represivnom sektoru koji sugerira Svjetska banka, proizlazi i iz činjenice da su članice EU-a uskladile svoje obrambene potrebe s Unijinim, što se za Hrvatsku ne može reći jer nije članica EU-a.

Ono što zbunjuje kad je u pitanju broj državnih službenika jest podatak da se već godinama barata brojkom 65 tisuća, iako je u međuvremenu bilo otpuštanja u MORH-u i MUP-u od više tisuća ljudi.

Ministar uprave Davorin Mlakar nedavno je predstavnicima SDLSN-a priznao kako ni on ne zna odakle podatak o 65 tisuća državnih službenika, najavivši kako će Ministarstvo uskoro srediti sve podatke i izaći s njima u javnost.

Očito je, međutim, da je u posljednjih pet godina došlo do novog zapošljavanja najmanje pet tisuća novih državnih i službenika javne uprave. Val nije zaustavila ni posebna Vladina uredba o zabrani novog zapošljavanja u državnoj administraciji.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu