SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

zk_ref2_SD080209

Od srpnja prošle godine 19 službenica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu, angažiranih još 2003. godine na sređivanju zemljišnih knjiga, imaju status vrlo blizak nelegalnom: sud s njima, naime, svakoga mjeseca sklapa jednomjesečne ugovore o djelu.

zk_ref3_SD080209Spomenute ne samo da su suočene s neizvjesnošću proizišlom iz privremenosti svojih ugovora nego su izložene i različitim oblicima šikaniranja kakve je sve teže naći i kod privatnih poslodavaca s izrabljivačkim nagnućima i kakva se ne očekuju od institucije poput suda.

– Plaća nam je sve manja, ispočetka je iznosila između četiri i četiri i pol tisuće i bila je redovita. Sada je oko 2900 kuna i doslovno moramo vući za rukav naše šefove da nam je isplate.

Osim toga, nekim našim kolegicama koje su zatrudnjele jednostavno su odbili produžiti ugovor, a one koje nađu bolji posao, odlaze – priča nam jedna od zaposlenica splitskog zemljišnika koja je zbog razumljivih razloga željela ostati anonimna.

Pravosudna avantura ovih žena počela je 2003. godine u mandatu ministrice pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović. Tada je odlučeno da Ministarstvo privremeno angažira veći broj osoba za ažuriranje desetljećima zapuštanih zemljišnih knjiga.

Od kandidata se tražila srednja stručna sprema ekonomskog, upravnog ili geodetskog smjera, te državni ispit. Akcija je provedena diljem zemlje, u nekim sudovima je privedena kraju, ali u splitskom, zbog opsega posla, još zadugo neće.

Službenice su zaposlene s ciljem ažuriranja desetljećima zapuštenih zemljišnih knjiga, za što će im trebati još 20 godina / MARIO TODORIĆ / CROPIX

Službenice su zaposlene s ciljem ažuriranja desetljećima zapuštenih zemljišnih knjiga, za što će im trebati još 20 godina / MARIO TODORIĆ / CROPIX

“Dobri ljudi”
– Do veljače 2006. godine sve je bilo u redu, bile smo zaposlenice Ministarstva pravosuđa na određeno vrijeme – veli naša sugovornica. – Međutim, tada nas bez ikakva objašnjenja prebacuju u nekakvu agenciju “Dobri ljudi”. Mi smo, znači, i dalje radile na sudu, a formalno smo vođene kao zaposlenice te agencije – veli naš izvor.

Junakinje ove priče nakon dva-tri mjeseca prebačene su iz fantomskih “Dobrih ljudi” u Finu. – Tamo smo imale dobar status, a onda su nam u srpnju prošle godine naprasno ponudili jednomjesečne ugovore o djelu, i to s Općinskim sudom kao poslodavcem.

Ovo je neizdržljivo, radimo kao i dosad sa strankama, izdajemo rješenja, tek je 30 posto zemljišnih knjiga sređeno i iskusni referenti kažu da bismo trebali raditi još barem 20 godina dok sve ne bude dovedeno u red – reći će naša sugovornica. Pomalo paradoksalno, ali njezine riječi potvrdio je i Marko Pribisalić, vršitelj dužnosti predsjednika splitskog Općinskog suda.

– Potpuno sam svjestan problema, ali ja sam ga naslijedio. Ministarstvu sam predložio zapošljavanje tih ljudi, jer ovakav je status neizdržljiv, a bez njih ne možemo ni funkcionirati – veli Pribisalić, te pojašnjava da je Općinski sud sada formalni poslodavac ovim ljudima, ali da novac za njihove plaće osiguravaju Grad i Županija.

Uz navedeno, njihov neriješeni status mogao bi imati i dalekosežnije posljedice. Naime, pored ostalih poslova, one rade i sa strankama, te izdaju rješenja: da bi to radile, trebaju biti državne službenice, no po ugovorima koje potpisuju one to nisu. Postoji, dakle, mogućnost postavljanja pitanja valjanosti akata koje donesu.

– Jednostavno ne bi smjele raditi te poslove s takvim ugovorima – tvrdi Marina Haklin, pravnica u Sindikatu državnih službenika i namještenika. – Ugovori koje imaju sadrže sva obilježja ugovora o radu, a zapravo su ugovori o djelu. S druge strane, rade poslove državnih službenika i namještenika, a nemaju takav status – veli sindikalna pravnica.

Ministarstvo pravosuđa ne čini se svjesnim problema koji proizlaze iz neriješenog statusa ovih osoba. Zoran Avramović, načelnik Samostalnog sektora za zemljišnoknjižno pravo, odgovorio nam je da u sustavu rješavanja zemljišnoknjižnih predmeta nacrte rješenja pripremaju referenti, a odluku donosi ovlašteni referent ili sudac.

Nije važno tko pomaže u pripremi rješenja za stranku u postupku zato što sudsko rješenje donosi ovlaštena osoba uz potpis i pečat… Avramović nema zapravo pojma da djelatnice na ugovoru o djelu ne pripremaju rješenja, nego ih donose kao ovlaštene osobe. Najgore je što to rade gotovo pa “na crno” u ustanovi zaduženoj za provedbu zakona.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu