SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Stalni odbor EPSU: Javni i državni službenici dio su rješenja, a ne problema

epsu_izjava

Hvatanje u koštac s krizom znači hvatanje u koštac s njezinim korijenima, poglavito nepravednom raspodjelom bogatstva između rada i kapitala, slabim nacionalnim i međunarodnim propisima o bankama i financijskim ustanovama, te niskim porezima na ukupni i korporacijski dohodak. Ono što nam jest potrebno zajednički je napor koji kao glavni prioritet podrazumijeva vrijeme vraćanja korporacijske dobiti, posebice od banaka koje su izbavljene iz financijskoga škripca, te javnoga ulaganja u osnovne javne službe.

sdlsn_www220(SDLSN, 19. studenoga 2009.) Sindikati članovi Europske federacije sindikata javnih službi (EPSU) dobili su ovih dana službenu izjavu Stalnog odbora EPSU u svezi s rezanjem plaća i radnih mjesta u javnome sektoru u uvjetima globalne gospodarske krize.
Budući da se i u Hrvatskoj kriza i izlazak iz nje povezuju s, po mišljenju mnogih analitičara, političara i krizologa svake fele, nabujalim javnim sektorom, izjavu prenosimo u cijelosti, uz upozorenje da je svaka sličnost s događajima u hrvatskoj namjerna.

epsu_ikonice

Rezanje plaća i radnih mjesta u javnome sektoru nije rješenje za globalnu gospodarsku krizu

Izjava Stalnoga odbora Europske federacije sindikata javnih službi (EPSU) o  nacionalnim institucijama i institucijama EU (NEA)

Sindikalni partneri EPSU koji predstavljaju milijune službenika i namještenika iz državnoga sektora u Europi sastali su se 15. listopada 2009. godine u Bruxellesu.

epsu_logo2Odbor je saslušao izravna izvješća o vladinim planovima za rezanje plaća, mirovina, te drugih uvjeta i radnih mjesta u javnim i državnim službama, što će onemogućiti održavanje visoke kakvoće javnih službi onda kada su one ljudima najpotrebnije.

Rezanja koja su u tijeku pogađaju zaposlenike koji nam osiguravaju dobro funkcioniranje države u korist općega interesa i to u središnjim vladinim službama za socijalnu skrb, zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvo, okoliš, naplatu poreza, jednakost i raznolikost, pravdu, u zatvorskim i probacijskim službama, obrani, znanstveno-istraživačkim službama, te službama za kulturu.

Iskazujemo svoju solidarnost s kolegama koji su suočeni s ozbiljnim napadima i izjavljujemo svoje protivljenje:

  • Optuživanju zaposlenika javnoga sektora za globalnu gospodarsku krizu koja nije nastala zbog njih nego zbog neoliberalne politike;
  • Pokušaju ponovne uspostave stabilnosti u javnim financijama vježbanjem “žarenja i paljenja” u javnim službama;
  • Taktici “zavadi pa vladaj” koja potpaljuje medijske mitove o preplaćenosti zaposlenika javnoga sektora u usporedbi s drugim sektorima;
    Iskorištavanju krize za rezanje sindikalnih prava;
  • Narušavanju morala marljivoga osoblja u doba kada oni daju sve od sebe kako bi osigurali kvalitetne javne usluge ljudima koji ih najviše trebaju;
  • Uvjetovanju zajmova MMF-a, EU ili komercijalnih banaka za vlade rezanjem javnih službi i socijalnih doprinosa.

Pozivamo vlade i ustanove EU na:

  • održavanje njihova osoblja barem na najmanjoj mogućoj razini kako bi kakvoća usluga mogla odgovoriti na socijalne posljedice krize;
  • zapošljavanje novoga osoblja bez oslanjanja na radnike koji rade prekovremeno ili na određeno vrijeme u poreznim uredima koji su u doba krize ključni za naplatu milijardi nenaplaćenih poreza;
  • pregovaranje i dogovaranje rješenja sa sindikatima;
  • pregovaranje o nižim kamatnim stopama zajmova za vlade bez kaznenih mjera;
  • osnivanje odbora za socijalni dijalog na razini EU za središnje vladine uprave kako bi zajednički iznašli načine napredovanja u poboljšavanju javnih službi temeljem razumnih radnih uvjeta.

Rezanje plaća u javnome sektoru nije rješenje za krizu, jer dokazi zaista pokazuju da su države s niskim javnim ulaganjima i velikom deregulacijom najviše pogođene krizom. Iako moramo biti pametniji i strateški bolje upravljati javnom potrošnjom, to ne možemo raditi na leđima radnika javnih službi. Hvatanje u koštac s krizom znači hvatanje u koštac s njezinim korijenima, poglavito nepravednom raspodjelom bogatstva između rada i kapitala, slabim nacionalnim i međunarodnim propisima o bankama i financijskim ustanovama, te niskim porezima na ukupni i korporacijski dohodak. Ono što nam jest potrebno zajednički je napor koji kao glavni prioritet podrazumijeva vrijeme vraćanja korporacijske dobiti, posebice od banaka koje su izbavljene iz financijskoga škripca, te javnoga ulaganja u osnovne javne službe. Javni i državni službenici dio su rješenja, a ne problema.

Pročitajte još…

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu