SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

STRUKOVNI KOLEKTIVNI UGOVORI PODIJELILI I STRUČNJAKE

Strukovni ugovor – opasni presedan?!
Udruga radničkih sindikata za strukovne ugovore, a pet je sindikalnih središnjica oštro protiv njih

Vecernji_logo(VL, 28. siječnja) Ministar zdravstva Andrija Hebrang ustuknuo je pred silnim sindikalnim prigovorima i odustao od namjere da sjedne za stol samo s Liječničkim sindikatom kako bi s njim pregovarao o strukovnom kolektivnom ugovoru za liječnike. Liječnički je sindikat prvi na hrvatskoj sindikalnoj sceni ušao u ozbiljan i dugotrajan štrajk zbog strukovnog ugovora, a taj njihov stav zaustavio je i potpisivanje temeljnog kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva. Štrajk je lani zaustavljen radnom obavezom, koju je tek nedavno ukinula nova vlada, kada je Andrija Hebrang i kazao da je sklon strukovnom ugovoru liječnika. HebrangPritisnut kritikama drugih sindikata, ministar zdravstva je ustuknuo, pa tek treba vidjeti u kojem će se pravcu razvijati njegovi dalji odnosi s nizom sindikata u djelatnosti zdravstva, koja jedina od javnih službi, nema nikakvog kolektivnog ugovora već su sva prava zaposlenih regulirana zakonima i uredbama. Udruga radničkih sindikata Hrvatske, kojoj je pristupio liječnički sindikat, najavljuje da će se i dalje boriti za strukovne kolektivne ugovore, unatoč protivljenju pet sindikalnih središnjica i nevoljkosti vlasti da se upusti u parcijalne pregovore.

Pokrenut će se lavina

Zašto su strukovni kolektivni ugovori bauk? Oko tog pitanja nisu podijeljeni samo sindikati, već i struka. Viktor Gotovac, stručnjak za radno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, smatra da presedani tog tipa ne bi bili dobri ni za Vladu, ni za sindikate ni za zaposlene. Za razliku od njega, profesor radnog prava s riječkog Pravnog fakulteta Marinko Učur smatra da bi strukovni ugovor bili dobitak za radnike.
Zaključivanje jednog strukovnog ugovora, predviđa Gotovac, dovelo bi do lavine zahtjeva za druge strukovne ugovore, a time i do većih financijskih izdataka.
– Nakon liječnika javili bi se biolozi, sestre, tehničari i niz drugih struka. Došlo bi do dispariteta u pravima i obavezama različitih struka zaposlenih kod istog poslodavca, jer ako bi jedna skupina dobila povišicu tko bi mogao zaustaviti druge da traže još više – upozorava Gotovac koji se nada da nitko neće otvoriti tu Pandorinu kutiju. Vladi to, kaže, ne može biti u interesu jer bi umjesto o jednom ugovoru koji se odnosi na cijelu djelatnosti morali pregovarati o nizu ugovora s predstavnicima različitih struka. Ustupci jednima, povukli bi za sobom zahtjeve drugih i spirali rasta bi bilo kraja. – Strukovni kolektivni ugovori otvorili bi i pitanje sindikalne organiziranosti, jer bi se za članstvo jedne struke borilo više sindikata pa bi to dovelo do nove rascjepkanosti, koja bi smanjila njihovu snagu i pregovaračku poziciju. – Teoretski, mogući su i takvi ugovori, ali u praksi ih i u svijetu svi nastoje izbjegavati. Usitnjavanje baze otežavalo bi posao sindikatima i poslodavcima te negativno utjecalo na razvoj radničkih prava, prava sindikata i industrijske odnose uopće – smatra Viktor Gotovac.
Za razliku od Gotovca, koji na prvo mjesto stavlja praktične probleme, njegov iskusniji kolega profesor radnog prava iz Rijeke Marinko Učur bez ikakvih rezervi staje iza liječničkog sindikata.
– Praktični me problemi uopće ne zanimaju. O posljedicama neka vode računa sindikati i Vlada. Gledajući pravnu teoriju, svaki kolektivni ugovor koji je bliži grupi – donosi veće pravo. Naš zakon kaže da se u praksi primjenjuje ono pravo koje je povoljnije za radnike.

Pravo na akciju

Godinama se izjašnjavam u prilog strukovnih ugovora, kao i tzv. kućnih ugovora koji se odnose na jedno poduzeće. Koliko god je to moguće, ugovore treba spustiti bliže ljudima. Strukovni ugovor koji bi se primijenio samo na liječnike, carinike, policajce ili neku drugu struku uvijek može donijeti veća prava od općeg kolektivnog ugovora jedne djelatnosti – smatra dr. M. Učur i podsjeća da se svaki sindikat ima pravo industrijskim akcijama boriti za kolektivne pregovore. – Na tome se vidi kolika je moć nekog sindikata – dodaje Učur.
Zasad se na strukovnom ugovoru nije iskazao nijedan sindikat, no tvornički su ugovori po poduzeća postali uobičajen način reguliranja materijalnih i drugih prava.
Piše Ljubica Gatarić

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu