SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

SUDSKA PRAKSA: Dva lica “pravde” suca Davida Crnova

Sudska praksa u Republici Hrvatskoj ima dva lica. U slučaju suca Davida Crnova ta dva lica objedinjena su u jednoj osobi.

Sudska praksa u Republici Hrvatskoj ima dva lica. U slučaju suca Davida Crnova ta dva lica objedinjena su u jednoj osobi.

(SDLSN, 12. prosinca) Hrvatska je neovisna, demokratska i pravna država. U njoj ustav građanima jamči najviše europske standarde na području ljudskih i građanskih prava.

Jedno od njih je i jednakost građana pred zakonom.

No, kad smo već došli do tog ustavnog prava, izgleda da smo otišli predaleko.

Kako ne bi politizirali i o nejednakosti građana pred zakonom isprazno teoretizirali posegnut ćemo za recentnom sudskom praksom jednog županijskog suda.

Onog u Slavonskom Brodu na primjer.

Kako ne bi miješali kruške i jabuke uzet ćemo primjer službenika Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, koji su pravo na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe po Temeljenom kolektivnom ugovoru za javne službenike i namještenike, neisplaćenu od poslodavca, zatražili u sudskom postupku.

Naime, poslodavac im je umjesto naknade od 30% cijene litre euro-super benzina po prijeđenom kilometru isplaćivao manji iznos od 1,20 kuna po Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje i visini naknade za korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna.

Tako su Vesna, Slavko, Željko, Mara, druga Mara, Elinor i Mijo iz HZPSS putem Sindikata tužili poslodavca, tražeći isplatu naknade u visini utvrđenoj TKU, a ne onoj utvrđenoj Odlukom Vlade.

Od njih sedam šestoro je na sudu dobilo potvrdu opravdanosti svojeg traženja. Tuženi poslodavac se žalio na prvostupanjsku presudu, pa je Županijski sud u Slavonskom Brodu potvrdio presude Općinskog suda.

Tako je Županijski sud u Slavonskom Brodu Vesni dosudio 17.000 kuna, Slavku 16.600 kuna, Željku 19.100 kuna, Mari 11.200, drugoj Mari 19.150 i Elinor 17.100 kuna.

U dva sudska postupka, onom koji je Sindikat vodio temeljem punomoći Mare i Slavka, član sudskog vijeća bio je i sudac David Crnov, koji, kako je razvidno iz presuda nije imao izdvojeno mišljenje tj. kao član sudskog vijeća odlučio je u korist tužitelja.

Sudac Crnov bio je član sudskog vijeća koje je presudilo da HZPSS treba isplatiti nakanadu po TKU, a zatim je kao predsjednik sudskog vijeća presudio da ne treba. Ima li to smisla?

Sudac Crnov bio je član sudskog vijeća koje je presudilo da HZPSS treba isplatiti nakanadu po TKU, a zatim je kao predsjednik sudskog vijeća presudio da ne treba. Ima li to smisla?

crnov_negativna

Međutim, kad je na red došao Mijo, sudac David Crnov,  ovoga puta u svojstvu predsjednika sudskog vijeća, okrenuo je ploču i sudsko vijeće donijelo je presudu u kojoj se potvrđuje presuda prvostupanjskog suda da Mijo nema pravo na isplatu naknade na koju imaju Vesna, Slavko, Željko, Mara, druga Mara i Elinor, premda se radi o istom predmetu naknade troškova korištenja privatnog automobila u službene svrhe.

Pri tome ju sud Miji dosudio i obvezu naknade parničnog troška u iznosu od 7.100 kuna, pored već ranije dosuđenih 2.050 kuna parničnog troška u prvom stupnju.

Tako je Mijo umjesto 17.000 kuna u plusu, završio s 9.000 kuna u minusu.

Učeni je sudac (radi se o presumpciji odnosno logičnom očekivanju da osoba koja obnaša dužnost suca u svojstvu predsjednika sudskog vijeća posjeduje odgovarajuće pravno znanje temeljem kojeg donosi presude) David Crnov u slučaju Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu zahtjev tužitelja ocijenio neosnovanim obrazlažući to činjenicom da HZPSS nije potpisnik temeljnog kolektivnog ugovora za javne službenike i namještenike, pa se taj ugovor stoga na njega ne primjenjuje, već Odluka Vlade o visini dnevnice za službeno putovanje i visini naknade za korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna.

Obrazloženja u kojima se vidi da je sudac Crnov čas smatrao da se TKU treba primjenjivati na HZPSS, a zatim je zaključio da ne, premda se radi o istom pravu, istoj ustanovi i njenim zaposlenicima, a naknada se traži za isto vremensko razdoblje.

Obrazloženja u kojima se vidi da je sudac Crnov čas smatrao da se TKU treba primjenjivati na HZPSS, a zatim je zaključio da ne, premda se radi o istom pravu, istoj ustanovi i njenim zaposlenicima, a naknada se traži za isto vremensko razdoblje.

crnov_negativna_obrazlozenj

Kako ne posjedujemo pravno znanje suca Crnova, do istog smo zaključka pokušali doči primjenom logičkog postupka dedukcije i evo što smo zaključili:

  1. Prema Zakonu o ustanovama ustanova je pravna osoba koja se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti. Ustanova stječe pravnu osobnost upisom u sudski registar ustanova;
  2. Vlada RH je na temelju Zakona o ustanovama 17. siječnja 1997. godine donijela Uredbu o Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu, kojom je propisano da je HZPSS ustanova koja nema za cilj stjecanje dobiti te da ukoliko ostvari dobit, cjelokupni iznos dobiti predstavlja prihod državnog proračuna. Prema Uredbi, zaposleni u HZPSS ostvaruju prava, obveze te imaju odgovornost sukladno propisima o radu i kolektivnim ugovorom;
  3. HZPSS upisan je u registar ustanova pri Trgovačkom sudu u Zagrebu pod matičnim brojem 080132880 kao ustanova;
  4. Zakon o plaćama u javnim službama javne službe definira kao javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu. Na pitanja plaća i drugih naknada po osnovi rada službenika i namještenika u javnim službama koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se opći propisi u radu, odnosno u skladu s njima sklopljeni kolektivni ugovori. Kolektivne ugovore na temelju ovoga Zakona sklapaju Vlada RH i sindikati javnih službi;
  5. Državni proračun za 2005. godinu (primjer) u razdjelu 06010 HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUŽBU pod šifrom A569003/3111 “plaće za redovan rad” predviđa 15.759.864,00 kuna;
  6. Temeljni kolektivni ugovor za javne službenike i namještenike primjenjuje se na službenike u javnim službama na koje se primjenjuje Zakon o plaćama službenika u javnim službama. TKU za javne službenike i namještenike sklopila je Vlada RH i sindikati javnih službi, odnosno nisu ga sklopile pojedine javne službe na strani poslodavca, već Vlada RH;
  7. TKU člankom 66. propisuje naknadu za korištenje privatnog automobila te navodi: “Ako je zaposleniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadokandit će mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina (euro-super) po prijeđenom kilometru”.
  8. Odredba članka 187. stavka 2. Zakona o radu propisuje da se pravna pravila sadržana u kolektivnom ugovoru primjenjuju neposredno i obvezno na sve osobe na koje se primjenjuje kolektivni ugovor;
  9. Člankom 7.a Zakona o radu propisano je da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo;
    Odlukom Vlade o naknadama proračunskih korisnika naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe uređeno je nepovoljnije za radnika (zaposlenika), budući da propisuje naknadu u fiksnom iznosu od 1,20 kuna, za razliku od 30% cijene litre benzina kako to propisuje članak 66. TKU

ZAKLJUČAK: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu osnovan Uredbom Vlade RH kao ustanova koja nema za cilj stjecanje dobiti, upisan u sudski registar ustanova, javna je ustanova kojoj se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu. Na pitanja plaća i drugih naknada po osnovi rada službenika i namještenika u HZPSS primjenjuje se Temeljni kolektivni ugovor za javne službenike i namještenike sklopljen između Vlade RH i sindikata javnih službi, te sukladno tome odredba članka 66. TKU o pravui na naknadu troškova korištenja privatnog automobila u službene svrhe u visini 30% cijene litre benzina po prijeđenom kilometru, kao izvoru prava koji se primjenjuje neposredno i obvezno te usto predstavlja za zaposlenika najpovoljnije pravo.

Kako je predsjednik sudskog vijeća zaključio suprotno i kojom se pravnom logikom  i izvorima prava pri tome rukovodio nije nam jasno.

Međutim, jasno nam je da je u šest drugih presuda istog županijskog suda presuđeno u korist tužitelja u potpuno identičnim predmetima, izuzev činjenice da se imenom i prezimenom radilo o različitim osobama.

Svojom odlukom Županijski je sud u Slavonskom Brodu Miji nanio štetu od 9.000 kuna sudskih troškova, umjesto da presudi u njegovu korist i omogući mu uživanje u kolektivnim ugovorom propisanoj naknadi za korištenje privatnog automobila u službene svrhe.

Sudac Crnov je u svojoj osobi objedinio dva lica sudske prakse i donio još jednu presudu kojom je zadovoljio sudačku normu. No, postoji li netko tko prati rad sudaca i vodi računa o pravnoj nesigurnosti i nejednakosti pred zakonom koju stvaraju djelitelji pravde svojim začuđujućim presudama?

Mijo će zbog presude morati uzeti kredit kako bi platio sudske postupke u kojima je samo tražio ono što mu je poslodavac trebao isplatiti po kolektivnom ugovoru.

blindjusticeSudac Crnov će pak nastaviti primati svoju visoku dužnosničku plaću i nastaviti dijeliti pravdu sad ovako sad onako.

Ravnatelj HZPSS Ivan Katalinić nastavit će gubiti sudske sporove i za svoj nemar i ponašanje suprotno onome dobroga gospodara nad proračunskim sredstvima i dalje primati ravnateljsku plaću.

Katalinić će vjerojatno nastaviti i s angažiranjem skupog odvjetničkog ureda u postupcima koje za javne ustanove inače u pravilu vodi Državno odvjetništvo.

Ali koga briga za to? Tko šiša porezne obveznike i zaposlenike i njihova prava iz kolektivnih ugovora??

Tko će za to odgovarati? Postoje li u hrvatskom pravosuđu mehanizmi kojima se može osigurati da suci pravilno primjenjuju materijalne propise? Tko će gospodinu Miji objasniti da je šest njegovih kolega po istom kolektivnom ugovoru u sudskim postupcima na istom sudu u sudskom sporu dobilo desetke tisuća kuna po osnovi naknade koja je jedino njemu zapriječena? Može li očekivati da će mu pravo biti omogućeno u postupku pred Ustavnim sudom? Sumnjamo.

Budući da ni Sindikatu nije jasno kako se to dogodilo o svemu će obavijestiti ministricu pravosuđa, Vrhovni i Ustavni sud, ali i Delegaciju Europske komisije u RH te Međunarodnu organizaciju rada i nastaviti borbu u redovnom sudskom postupku pred Ustavnim sudom, kako bi se kolektivni ugovor počeo vrednovati kao punopravni izvor prava.

Nek se zna da su suci u Republici Hrvatskoj neovisni u tolikoj mjeri da sude neovisno o propisima i sudskoj praksi koju su sami stvarali na sudu na kojem rade.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu