SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

KAMO VODI OVO GNUŠANJE
Sutra će vam prigovarati što imate redovnu plaću

placa_danasHR230512

“Nabraja se što sve imaju zaposleni u javnom i državnom sektoru, a ovi u privatnom sektoru ne. Pa, čekajte malo! Zar ne bi onda trebali napasti privatni sektor?!”, logično je pitanje upućeno medijima i Vladi, koja nasrće na sindikate i kolektivne ugovore u javnom i državnom sektoru.

danasHR_logo(Danas.hr) Vlada opasno nasrće na kolektivne ugovore. Najprije to činipritiscima na uprave državnih poduzeća, što sindikati nazivaju miješanjem Vlade u kolektivno pregovaranje, slijede im i pregovori s državnim službenicima, čiji kolektivni ugovori istječu u srpnju ove, ali i javnim službenicima, kojima kolektivni ugovori istječu nagodinu.
Istovremeno, mediji su puni sotoniziranja prava radnika u javnim poduzećima. No, ponajviše bijesa izazivaju izmjene Zakona o reprezentativnosti. Ovaj zakon, niži od Zakona o radu, poništava upravo onu odredbu za koju su se hrvatski građani borili peticijom za referendum, koji je na kraju vlast ismijala i odbila – članka 262. ZOR-a o produženoj primjeni kolektivnih ugovora nakon njihova isteka.
Hoće li Vlada uspjeti srušiti ove kolektivne ugovore, na koji način, koje će posljedice to povući te hoćemo li na ulicama vidjeti nezadovoljstvo? Na pitanja odgovaraju članovi našeg stručnog tima.

Ako hoćete jednostrano ukidanje prava, zovite odvjetnike

Stvar je vrlo jednostavna za Željka Klausa. On podsjeća da je kolektivni ugovor akt potpisan između poslodavca i sindikata i ako netko od njih želi izmjene – otvaraju se kolektivni pregovori.
“Izmjena ugovora može biti samo rezultat tih pregovora. Dakle, nema jednostranog ukidanja prava, jer bi to značilo da sindikati mogu tužiti poslodavca i dobiti na sudu, pa makar on bio država. To je pravno, ne političko pitanje”, kaže Klaus.
Neka prava, navodi, mogu se eventualno izmijeniti aneksom kolektivnog ugovora, o čemu se također pregovara. Upitali smo ga predviđa li nerede na ulicama, budući da su sindikati u javnim i državnim službama i poduzećima ipak malo zbijenijih redova nego oni u privatnom sektoru.

Što je tu grijeh i nenormalno ponašanje?

“Ne znam hoće li to izazvati bijes”, kaže sindikalac, ali dodaje da je uočio da se svi mediji silom trude prikazati da radnici imaju silna prava i da je grijeh imati kolektivni ugovor.
“Nabraja se što sve imaju zaposleni u javnom i državnom sektoru, a ovi u privatnom sektoru ne. Pa, čekajte malo! Zar ne bi onda trebali napasti privatni sektor?” Pa, bože, kao da je nenormalno imati pauzu za ručak! Ljudi se morajuopravdavatiako imaju kolektivni ugovor. Sutra će vam prigovarati i bit će čudno ako imate redovnu plaću”, kaže Klaus podvlačeći da se na kolektivne ugovore nasrće najčešće ovom potpunom zamjenom teza, kada bi se zapravo trebalo napadati one koji svojim radnicima ne omogućuju normalne uvjete rada.

Prijetnja koja se otklanja jedinstvom

Što se tiče Zakona o reprezentativnosti, izrazio je nadu da središnjice sindikata neće nasjesti na tu priču, jer je iznimno važna, te da će se ujediniti protiv izmjena koje predlaže Ministarstvo rada Miranda Mrsića.
“Nadam se da donošenjem tih izmjena neće ugroziti kolektivno pregovaranje”, zaključuje Klaus.

Inventivno, nema što

Guste Santini ove Vladine pokušaje vidi kao dokaz da našim državnicima ništa novo ne pada na pamet.
“U neoliberalnom konceptu prevladava stav koji kaže – da bi se zemlja izvukla iz krize, potrebno je smanjenja plaća, a ovo što se sad događa su taktičke igre između politike i sindikata. A naprosto se radi o tome da se problem ne dozvoljava identificirati”, kaže Santini. A problem je, po njemu, u sljedećem:
“Bruto plaće su velike, a neto plaće su male. Država neprimjereno participira u bruto plaći i zato sam predlagao da 5.000 kuna plaće bude neoporezivo. No, to se ignorira. A kako se uopće ne razmatra stvarno restrukturiranje države, jedino što im preostaje je smanjenje plaće”, kaže Santini, dodajući da i danas traje “ludilo započeto 1993. koje moramo platiti kad-tad, no stvari su i dalje krivo postavljene”.
Ništa nije isključeno, kaže on na pitanje o potencijalnom građanskom nezadovoljstvu. Ali, smatra, ulica nikad ništa nije riješila.
“Imamo sve manje slobode, vjerovnici nam odlučuju koliko ćemo i hoćemo li uopće disati. Treba postaviti plan prema vjerovnicima, ali to nije vjerojatno. A kada sve pođe krivo, doći će Međunarodni monetarni fond i učiniti to restrukturiranje”, predviđa Santini.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu