SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Tema dana – Smanjenje plaća u javnim poduzećima i javnoj upravi

“Nedopustivo je da srednjoškolski profesor ima u prosjeku manju plaću nego zaposlenici u zagrebačkim javnim poduzećima.”, izjavio je jučer premijer Zoran Milanović.

101_radio390

Srednjoškolski profesori zarađuju u prosjeku 5,300 kn dok u zagrebačkom holdingu prosječna plaća iznosi 6,000 kuna. Profesorske plaće su neusporedivo manje i od onih u državnim poduzećima. U HEP -u je prosječna plaća 7,860 kn, a u HAC-u koji grca u gubicima 7,140 kn.

Ali to nije sve. Zaposleni u Holdingu i gradskoj upravi imaju pored plaća i cijeli niz drugih primanja poput regresa, božićnice, uskrsnice te jubilarnih nagrada koje su višestruko veće nego u državnoj upravi. Sva su ta prava zacementirana čvrstim kolektivnim ugovorima i svi prijedlozi za njihovo svođenje na državni prosjek sindikati glatko odbijaju baš kao i predloženo pet postotno smanjenje plaća.

101A kad su plaće u pitanju jedno istraživanje pokazuje da su se one u državnoj upravi povećavale što je zemlja više tonula u recesiju. Tako su u 2008. narasle za 13,2% , u 2009. za 15,6%, a u 2009. za 1,4%. Trend povećanja plaća u javnom sektoru nastavljen je i ove godine pa su u dvadeset i jednom javnom poduzeću plaće porasle u prosjeku 3% što je ukupno iznosilo šezdeset milijuna kuna više nego u istom kvartalu za prošlu godinu. Treba li uopće reći da čak trećina tih tvrtki posluje s gubitkom i da bi prema tržišnim zakonima trebali biti u stečaju.

U ovom trenutku plaće u javnom sektoru iznose 19% više od prosjeka jer plaće u privatnom sektoru ne rastu već padaju. Tako je samo prošle godine plaća u odnosu na prethodnu pala s 5,747 kn na 4,673 kn.

U normalnim tržišnim ekonomijama trebalo bi biti obrnuto s obzirom da je rad u privatnom sektoru daleko rizičniji. Radnici nisu zaštićeni nikakvim kolektivnim ugovorima, radi se neusporedivo više, a otpuštanja su uobičajena pojava.

No ni nakon jučerašnjeg premijerovog nastupa zaposleni u javnim poduzećima i javnoj upravi ne moraju strahovati za radno mjesto. Otpuštanja neće biti, ali plaće će se smanjivati. najavljuje premijer. Koliko i kome, te da li će to uopće biti izvedivo s obzirom na postojeće kolektivne ugovore još ćemo vidjeti.

Krenimo od najvećih ili “najprozvanijih” – državnih poduzeća. Prosječna plaća u HEP-u je 7,869 kuna. Denis Geto, predsjednik TEHNOS-a, strukovnog sindikata HEP-a tvrdi da plaće u HEP-u nisu velike; tek su osmi ili deveti po plaćama u državnim firmama, a prema poslovanju kaže, “nisu tako loši”.

“Što se tiče smanjivanja plaća to će malo teže gospodin Milanović i njegova svita napraviti. Zbog toga što nama treba reorganiziranje i tjeranje svih onih ljudi koje je do sada politika postavila u ovo poduzeće i koji zapravo dižu ukupnu masu za plaće. Naš radnik nema preveliku plaću i mi ćemo se za nju boriti koliko god bude trebalo.”, jasan je Geto.

Prema zadnjim podacima, kaže Geto, prosječna je plaća u HEP-u ispod 7.000 kuna neto. “U posljednje se vrijeme priča o višku od dvije tisuće radnika, no ne postoje nikakve analize koje bi to potkrijepile.”, kaže Geto i nastavlja:

“Međutim, mi znamo da je posebno HDZ dovodio strašno puno takvih kadrova koji su nepotrebni.”

“Prozivanje HEP-a je zapravo pokušaj da se sruši, a možda čak i otkažu kolektivni ugovori. Neka se naprave prave analize, pa da vidimo o kakvom višku i kakvim plaćama se tu radi. Onda možemo govoriti o nekakvom smanjenu.”, kaže Geto.

Još jedna firma koja se našla na tapeti javnosti, moguće i Vlade, je HAC, gdje se zaposlenici usrećuju sa prosječnom plaćom od 7,141 kn. Anđelko Kasunić, iz nezavisnog cestarskog sindikata Hrvatskih Autocesta, htio bi vidjeti reviziju ljudi koji su došli po političkoj nagradi zadnjih četiri godine.

Plaće radnika u operativi koji stvarno rade, po tri smjene, po noći, vikendom i blagdanima kreću se od tri i pol do pet tisuća kuna.

“Povećanje plaća stvaraju ljudi koji su na pozicijama gdje primaju po dva, tri puta veće plaće od radničkog prosjeka plaća, koji su sami sebi svrha, ne rade ništa i ne služe ničemu.”, kaže Kasunić.

O udjelu onih za koje je posao izmišljen Kasunić kaže: “2004. godine uprava sektora za održavanje imala je 14 radnika. Povećali smo 57 km otvorene dionice, a zaposlili smo upravu tog sektora, ne radnike, i sad smo zaposlili još dodatnih 130 ljudi.”

Prvo treba riješiti taj problem, a tek potom pričati o smanjenju plaća običnih radnika. No, sindikat od pregovora – ne bježi.

Premijer Milanović, među ostalim, konstatirao je kako srednjoškolski profesor ne može imati manju plaću od zaposlenika zagrebačkih javnih poduzeća, dakle – Holdinga. Kolika je ta famozna plaća u Zege Holdingu, pitamo glasnogovornika Dušana Vira:

“Prosjećna plaća bruto je oko 7,000 kn.”

Razlika u plaći profesora i ZET-ovca proizlazi iz činjenice da potonji radi u razna nedoba, pojašnjava Viro.

S druge strane, čelnik sindikata zaposlenih u školstvu Preporod Željko Stipić, podsjeća da su prosvjetari bili žrtvovani još 2000.-te kada su javne službe postale žrtve smanjenja plaće u školstvu od strane tadašnje koalicijske vlasti:

“I tada se govorilo o javnim poduzećima a zapravo se zahvatilo tamo gdje je najlakše, a to su plaće učitelja zaposlenih u socijalnoj skrbi, medicinskih sestara i svih nas koji radimo u javnim službama.”

U prosvjeti, kaže Stipić, remen je danas stegnut do zadnje rupe:

“Prosjećne plaće u javnim službama se kreću u rasponu od 4,900 kn koliko su u osnovnim školama, pa do 6,100 kn u zdravstvu. Jedina djelatnost u javbnim službama koja odskače je visoko školstvo gdje prosječne plaće premašuju 7,300 kn.

Viro pak podsjeća da je Holding prošle godine pokušao nešto uštedjeti; smanjio je mase plaća za 100 milijuna kuna. Ipak, plaće za 12 tisuća zaposlenika još su veliki teret za tvrtku koja je u debelom minusu od 5 milijardi kuna.

Uprava i sindikati već se neko vrijeme nalaze u slijepoj ulici. Pregovori o osnovici plaće za 2012. traju već pola godine, no rješenja nema na vidiku, doznajemo iz Holdinga.

“Uprava je na stajalištu da se materijalni troškovi za plaće moraju smanjiti budući je javnosti poznato da Holding ima poteškoća u financijskom poslovanju. Sindikati, naravno pozivajući se na klolektivni ugovor nisu spremni odreći se više materijalnih prava od onog što su se već odrekli.”, kaže Viro.

Prema Milanovićevim riječima, čini se da rezanja neće biti pošteđena niti javna uprava, u kojoj radi oko 63 tisuće ljudi. Šef sindikata javnih i državnih službenika Boris Pleše premijerovu izjavu smatra političkim spinom iz kojeg se očekuje reakcija sindikata.

Iz Vlade neslužbeno doznajemo kako će razgovori sa socijalnim partnerima krenuti već na idućoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. Prva tema bit će minimalac, a onda će na red doći i bolnije teme, kao već spomenuto smanjivanje plaća. No, iz Vlade napominju kako će poštovati proces kolektivnih pregovora koji je određen zakonom.

Pleša podsjeća da dijalog s Vladom za sada ne funkcionira. Čak je, kaže, i bivša Vlada to bolje odrađivala. Sve je krenulo loše, mišljenja je Pleša, kada je Vlada ukinula Ured za socijalno partnerstvo:

“Taj dio sada pokriva Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i već sad se pokazuje da to nije dobro rješenje jer bi ministar morao biti uključen u sve aktivnosti što je operativno nemoguće, i to je jedan od razloga zašto GOS ne funkcionira na način na koji bi trebao.”

No, na koncu, zanimalo nas je koliko će nam ovakve mjere uopće pomoći? Na pitanje treba li štedjeti ili troštiti, odgovor nam je dao Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti:

“To nije nešto što bi moglo radikalno promijeniti trend u ovoj zemlji. Strukturalnim reformama i potpuno, u tom smislu, orijentacija na nešto što je vitalno za ovu zemlju, a to je optimalno korištenje resursa kojima ova zemlja raspolaže u funkciji razvoja. Moramo početi više raditi, proizvoditi i izvoziti da bismo mogli bolje živjeti i više trošiti.”, zaključio je Brkić.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu