SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

SANADEROVA OSTAVŠTINA
TEMPIRANA BOMBA PRIJETI PRORAČUNU Poraste li BDP 2,8 posto u trećem kvartalu, svima u javnim službama stiže povišica!

Sanader - Vrbovec

Autor: Kristina Turčin

Bude li BDP u ovom kvartalu rastao 2,8 posto ili više, kao što najavljuju najoptimističniji analitičari, s početkom 2016. godine nova će Vlada morati pronaći dodatnih 1,8 milijardi kuna za povećanje osnovice za plaće javnih i državnih službenika.

(JUTARNJI LIST, 24. listopada 2015.) Naime, tada će se automatski aktivirati sporazumi koje su sindikati potpisali s Vladom tijekom 2009. i 2011. godine, a kojima se osnovica za plaće oko 240.000 zaposlenika povećava šest posto ako rast BDP-a za dva tromjesečja uzastopno raste prosječno dva ili više posto.

jl_logo300512Budući da je u drugom kvartalu ove godine BDP rastao 1,2 posto, naraste li u trećem kvartalu 2,8 posto, prosječni će rast iznositi potrebnih dva posto.

– Mi smo toga svjesni, ali mi taj novac nemamo. Dođe li do takvog raspleta događaja, mi jedino možemo apelirati na sindikate da pristanu na promjenu sporazuma ili će država ići u bankrot. Sporazum je neraskidiv, nema predviđene mehanizme raskida, i Vlada to mora platiti. Ako ne plati, krenut će tužbe koje Vlada sigurno gubi – kaže neslužbeno izvor iz Vlade.

Trošak 0,5 posto BDP-a

Rast od 2,8 posto u ovom tromjesečju iznenadio bi i velike optimiste, kaže dr. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

– No, uz nešto bolje rezultate od očekivanja, posebice u turizmu i izvozu, on nije nemoguć. Ako se to ne dogodi sada, moguće je da će se prosječni rast veći od dva posto dogoditi u sljedećih tri ili šest mjeseci ako se gospodarstvo nastavi oporavljati nešto snažnijim tempom. U trenutku kad gospodarstvo tek treba uzeti zamah, a proračun se počinje oporavljati, doći će do dodatnog troška koji se može procijeniti na oko 1,8 milijardi kuna godišnje ili 0,5 posto BDP-a. Ali, to nije sve. Sporazum predviđa i dodatne mehanizme prilagodbe plaća kojima bi trebalo doći do daljnjeg rasta plaća u javnom sektoru – kaže dr. Nestić.

Radi se o sporazumu koji su sindikati javnih službi dan prije održavanja lokalnih izbora 2009. potpisali s tadašnjom potpredsjednicom Vlade Jadrankom Kosor te o izmjenama i dopunama koje su potpisali s potpredsjednikom Petrom Čobankovićem 26. listopada 2011., 40 dana prije izbora i dva dana prije nego što je vlast preuzela tehnička Vlada. U tom sporazumu stoji da će se osnovica za plaće javnih službenika – učitelja, liječnika, socijalnih radnika i drugih – povećati sa sadašnjih 5108,84 kune bruto na 5415,37 kuna ako službeni pokazatelji DZS-a budu pokazivali da je BDP u dva uzastopna kvartala rastao prosječno dva posto.

Lovrinčević upozoravao

– Kad su sindikati 2011. potpisivali taj ugovor, dr. Željko Lovrinčević, tadašnji savjetnik premijerke, upozorio je i Vladu i sindikaliste da je to ozbiljan dokument čija bi provedba mogla Hrvatsku koštati dodatnih 50.000 radnih mjesta. Kad sam to čula, ja sam odlučila da sporazum neću potpisati. Rekla sam im da zaposleni u zdravstvu imaju sigurne i dobre plaće, u odnosu na hrvatsku realnost, i da za šest posto nećemo riskirati radna mjesta – kaže Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva. Budući da bez njezina potpisa izmjene sporazuma ne bi bile valjane, objašnjava, sazvana je arbitraža na kojoj je Avberšek izgubila te je arbitražna odluka zapravo zamijenila njezin potpis i učinila sporazum valjanim. Na ljeto 2012. Sindikat državnih službenika potpisao je sličan sporazum – razlika je u tome što povećanje osnovice ne propisuje odmah nakon objave podataka o rastu BDP-a, nego s početkom sljedeće godine. Dogodi li se takav uzastopni rast sada, to će biti s početkom 2016. godine.

Ostaju samo pregovori

– Prema našim očekivanjima, službenu objavu o dva uzastopna rasta u tom postotku imat ćemo na proljeće druge godine. Očekujemo da će u trećem kvartalu rast biti oko dva posto, ali manji od 2,8 posto, te da će oko dva posto rasti i u četvrtom kvartalu. Objavu za četvrti kvartal očekujemo u ožujku sljedeće godine, a prve isplate morale bi ići u travnju. Koja god Vlada tada bila na vlasti, tog novca naprosto nema. Preostaju nam samo pregovori sa sindikatima – kaže naš izvor iz Vlade.

Dobre volje za razgovor, kaže Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti, na sindikalnoj strani uvijek ima ako s druge strane stola sjedi ekipa s poštenom ponudom.

– Međutim, sramotno je da je do ovoga uopće došlo. Isti sporazum propisuje da Vlada ima pravo tražiti reviziju sporazuma ako dva uzastopna kvartala BDP pada. Imali su 12 kvartala da zatraže reviziju i da od nas traže pristanak za smanjenje osnovice! I oni to nisu učinili. Dobar dio sindikata bio bi spreman pristati na smanjenje osnovice jednako padu BDP-a jer koji bi imali argument da ne pristanemo? Sad ćemo vidjeti što će nova garnitura moći ponuditi – kaže Ribić.

Pročitajte još…

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu