SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

TIH: U HRVATSKOJ NAJVIŠE SUDACA, ALI I SUDSKIH ZAOSTATAKA

hina_logo

ZAGREB, 24. svibnja 2007. (Hina) –  Hrvatska ima gotovo najviše sudaca u odnosu na broj stanovnika, no istodobno prednjači i po broju neriješenih sudskih predmeta, istaknuli su danas u udruzi  Transparency International Hrvatska (TIH) predstavljajući rezultate globalnog istraživanja korupcije u pravosuđu provedenog u 32 zemlje.
Po brojnim anketama provedenim posljednjih godina, hrvatski građani smatraju da je pravosuđe najkorumpiraniji segment društva, a takva se slika može promijeniti jedino promjenama pri imenovanju sudaca, poboljšanjem uvjeta rada sudova te povećanju transparentnosti u pravosuđu, ustvrdio je predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović.

TIHPrema rezultatima globalnog istraživanja Transparency Internationala, korupcija ugrožava pravosuđe u mnogim dijelovima svijeta, a žrtve i optuženi zbog toga ostaju bez prava na pošteno suđenje. Negativne učinke korupcije u pravosuđu, smatraju u toj udruzi, praktički je nemoguće nabrojati, a protežu se od nemogućnosti suzbijanja kriminala, preko ugrožavanja gospodarskog rasta i društvenog razvoja do onemogućavanja nepristranog rješavanja sporova.

Petrović ističe da prvi potez u suzbijanju pravosudne korupcije treba biti osnivanje neovisnog tijela za imenovanje sudaca koje bi se pri izboru vodilo isključivo kvalitetom, stručnošću i poštenjem kandidata.
Pri izboru bi trebalo savjetovati i nevladine organizacije te strukovne udruge povezane s pravosuđem.
corruptionSudske plaće trebale bi biti adekvatne znanju, iskustvu i ocjeni rada te zaštićene od utjecaja bilo kojeg političkog tijela. Optužbe protiv sudaca trebale bi biti detaljno istražene u suradnji s neovisnim tijelima, a procesi smjena sudaca transparentni s jasno postavljenim standardima.
Istovremeno pravosuđe mora redovito obavještavati javnost o svojim aktivnostima i potrošnji, a javnost treba imati pristup informacijama o zakonima, sudskim postupcima, presudama, natječajima za sudačka imenovanja te radu tužiteljstva.
Istraživanje najveće svjetske antikorupcijske udruge pokazuje da hrvatski suci, unatoč većim zaostacima, imaju veće godišnje plaće od kolega u tranzicijskim zemljama poput Češke i Rumunjske.
Po broju sudaca u odnosu na 100 tisuća stanovnika Hrvatska sa 44 suca znatno nadmašuje Veliku Britaniju, gdje na isti broj ljudi sude dva i pol suca te Tursku i Izrael sa sedam, odnosno devet sudaca.
Iako tranzicijsku Češku i Rumunjsku premašuje po plaćama i broju sudaca, Hrvatska za pravosuđe ipak izdvaja manje od te dvije zemlje.
Istraživanje pokazuje da godišnji budžet pravosuđa u Rumunjskoj iznosi više od 650 milijuna dolara, u Češkoj oko 514 milijuna, dok Hrvatska na pravosuđe utroši oko 345 milijuna američkih dolara.

Priopćenje za javnost

Korupcija ugrožava pravosuđe u mnogim dijelovima svijeta, zbog nje žrtve i optuženi ostaju bez jednog od temeljnih ljudskih prava: prava na pošteno suđenje. Negativne učinke korupcije u pravosuđu je praktički nemoguće nabrojati, počevši od nemogućnosti suzbijanja kriminala preko ugrožavanja gospodarskog rasta i društvenog razvoja pa sve do najbitnijeg: onemogućavanja nepristranog rješavanja sporova građana s vlastima ili drugim građanima. To su glavni rezultati Globalnog korupcijskog izvještaja 2007 – pravosuđe, u kojem Transparency International proanalizirao načine pojavljivanja korupcije u pravosuđu i ponudio rješenja za njihovo suzbijanje. U Globalnom korupcijskom izvještaju je dan i pregled situacije u 32 zemlje, među kojima je i Hrvatska.
Postoji važna i uočljiva razlika između sustava koji su se donekle sposobni nositi s korupcijom i njenim učincima i onih sustava koji su podloženi sustavnoj manipulaciji. Takve sustave uglavnom susrećemo u društvima gdje je korupcija raširena u cijelom javnom sektoru. Također postoji poveznica između zastupljenosti korupcije u pravosuđu I stope gospodarskog rasta. Gdje je stopa gospodarskog rasta veća tamo je i korupcija manja upravo zato što je način vođenja postupaka i donošenja sudskih odluka od krucijalne važnosti za investitore kako strane tako i domaće.
Analiza je pokazala da se korupcija u sudstvu pojavljuje u sličnim oblicima diljem svijeta. Primjerice, sudac može uključiti ili ne uključiti dokazni materijal s ciljem opravdavanja donošenja oslobađajuće presude kad je optuženik osoba visokog društvenog statusa ili pripadnik političke elite. Suci ili djelatnici sudova diljem svijeta manipuliraju i pomiču datume ročišta kako bi pomogli potencijalno favoriziranoj strani u procesu. U zemljama u kojima ne postoji praksa vođenja zapisnika suđenja, suci imaju mogućnost po vlastitom nahođenju interpretirati sažetak suđenja i promijeniti iskaze svjedoka prije donošenja konačne presude. Također se često događa da netko od referenata ili djelatnika suda za određenu protuuslugu ili cijenu izgubi određeni sudski spis.
Korupcija u sudskoj praksi također uključuje krivu raspodjelu ionako malih državnih sredstava koje vlada donira u pravosuđu, koje je rijetko prioritet u političkom smislu. Primjerice, suci nerijetko imaju priliku zaposliti članove svoje najuže obitelji kao referente ili djelatnike suda, također u prilici su manipulirati s natječajima oko izgradnje novih sudskih zgrada ili nabave građevinskog materijala. Korupcija u pravosuđu seže od procesa saslušanja, ročišta pa i do samog donošenja odluke kao i njenog provođenja od strane suda.
Preporuke Transparency Internationala za suzbijanje korupcije u pravosuđu su:

Imenovanje sudaca:
1. Osnivanje neovisnog tijela za imenovanje sudaca koje bi predstavljalo centralni dio svakog sustava imenovanja.
2. Osnovni kriterij imenovanja bi trebala biti kvaliteta i prilikom svakog natječaja potrebno je javno objaviti zahtjeve koje svaki kandidat mora ispuniti, a ispred svih stručnost i poštenje.
3. Nevladine organizacije, uključujući i strukovne udruge koje su usko vezane uz rad pravosuđa i pravosudnih organa trebalo bi redoviti konzultirati pogotovo zbog provjere kvalitete rada i stručnosti kandidata

Uvjeti rada sudova:
4. Sudske plaće trebale bi biti adekvatne znanju, iskustvu i ocjeni rada pojedinog suca, također je potrebno osigurati adekvatne mirovine po završetku radnog vijeka
5. Treba postojati zaštićeni status plaća sudaca na koji ne može utjecati ni jedna politička opcija, vlada ili sabor
6. Sudski transferi se trebaju zasnivati na objektivnim kriterijima kojima se štiti neovisnost rada sudova

Pouzdanost i disciplina:
7. Suci trebaju imati limitirani imunitet povezan za svoj rad i djelovanje
8. Optužbe protiv sudaca trebaju biti detaljno istražene, a u istragu treba biti uključeno i neovisno tijelo
9. Proces smjene sudaca treba biti prije svega transparentan i pravedan sa jasno unaprijed postavljenim pravilima i standardima. Ukoliko je dokazano okrivljen za koruptivno djelo, sudac treba snositi posljedice a protiv njega može biti pokrenuta i kaznena prijava

Transparentnost:
10. Pravosuđe mora pravovremeno i redovit obavještavati javnost o svojim aktivnostima i potrošnji
11. Pristup informacijama o zakonima, izmjenama i dopunama zakona, sudskim postupcima, presudama, natječajima za mjesto suca i imenovanjima je prijeko potreban i mora se osigurati na najdjelotvorniji mogući način
12. Tužiteljstvo mora učiniti svoje postupke javnima i mora se uvesti praksa objavljivanja sudskih odluka tako da budu dostupne svim građanima

za Transparency International Hrvatska
Zorislav Antun Petrović, predsjednik

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu