SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

podaci_tportal130812

U državnoj upravi krajem u srpnju je bilo 63.838 zaposlenih, što je 709 više zaposlenih nego u ožujku ove godine, objavili su danas iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) pozivajući se na podatke Ministarstva uprave

(T-Portal, 13. kolovoza 2012.) Taj je sindikat zatražio od Ministarstva uprave podatke o aktualnom stanju broja zaposlenih u državnoj upravi, broju otpuštenih i novozaposlenih, onih koji rade na određeno vrijeme i temeljem ugovora o djelu, budući da tijekom pregovora s Vladom sindikatima državnih službi nisu bile prezentirane uštede koje je Vlada kao poslodavac ostvarila smanjenjem broja prekovremenih sati, ugovora na određeno vrijeme i ugovora o djelu.

tportal_noviDobiveni podaci, u usporedbi s onima koje je SDLSN na svoj zahtjev dobio 13. ožujka ove godine, ne pokazuju smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi, a trend sklapanja ugovora o djelu s vanjskim pružateljima usluga za poslove koje u državnim tijelima mogu obavljati samo državni službenici, nastavlja se, tvrde iz tog sindikata.

Kako navode, Ministarstvo uprave Sindikatu je 13. ožujka ove godine dostavilo podatak o 63.129 državnih službenika i namještenika, koji je za 709 zaposlenih manji od 63.838 zaposlenih u državnoj upravi na dan 27. srpnja, prema podacima istog državnog tijela.

Od 63.838 državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave zaposlen je 49.701 državni službenik i 2.340 namještenika, u pravosudnim tijelima 7.459 državnih službenika i 788 namještenika, u kaznenim tijelima 2.604 državna službenika i 74 namještenika. U Uredu Predsjednika Republike Hrvatske zaposleno je 49 službenika i 76 namještenika, a u stručnim službama i uredima Vlade, Ustavnog suda. Pučkog pravobranitelja, pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima 521 službenik i 226 namještenika.

Sindikat u svom priopćenju navodi podatke da je na određeno vrijeme zaposlen 1.451 državni službenik i 67 namještenika, od čega na zamjenama (privremeno odsutnih) 648 službenika i 49 namještenika, a zbog privremenog povećanja opsega posla 738 službenika i 18 namještenika.

Status državnih službenika temeljem premještaja iz lokalne i područne samouprave, odnosno javne službe steklo je 69 osoba, a iz državne službe u lokalnu samoupravu i javnu službu premještena su 32 službenika.

Temeljem odredbe Zakona o državnim službenicima koja omogućava prijam službenika bez prethodne provedbe javnog natječaja na određeno vrijeme u kabinete ministara i drugih dužnosnika, zaposleno je 65 novih državnih službenika (glasnogovornici i savjetnici ministara).

U 2012. prestalo je s radom, tako što im služba na određeno vrijeme (službenici), odnosno ugovor o radu (namještenici) nije produljen, 277 državnih službenika i 15 namještenika.

Tijekom ove godine sklopljeno je 1.827 ugovora o djelu s vanjskim pružateljima usluga. Pritom iz SDLSN-a navode da se kod 527 ugovora krše odredbe Zakona o državnim službenicima koje reguliraju koji se poslovi mogu povjeriti vanjskim pružateljima usluga.

Pozivajući se na podatke Ministarstva uprave, iz tog sindikata navode da brojem zaposlenih temeljem ugovora o djelu na poslovima koji se ne mogu povjeriti vanjskim pružateljima usluga prednjači Državni zavod za statistiku sa 360 takvih ugovora, a slijede ministarstva poljoprivrede s 35 ugovora, vanjskih poslova s 24, znanosti, obrazovanja i sporta s 19 ugovora, Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade s 15 itd.

Uz to napominju i da sindikat ima saznanja da velik broj ugovora o djelu zaključenim između državnih tijela i vanjskih pružatelja po svojoj naravi zapravo predstavlja radni odnos na određeno vrijeme.

Svi ovi podaci, kažu u Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, objašnjavaju razloge zbog kojih je gotovo sav teret proračunskih ušteda prebačen s područja racionalizacije organizacije rada državnih tijela na leđa samih zaposlenika i to kroz smanjenje njihovih materijalnih prava.

SDLSN: u državnoj upravi 709 novozaposlenih

ZAGREB, 13. kolovoza 2012. (Hina) – U državnoj upravi krajem u srpnju je bilo 63.838 zaposlenih, što je 709 više zaposlenih nego u ožujku ove godine, objavili su danas iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) pozivajući se na podatke Ministarstva uprave.

Taj je sindikat zatražio od Ministarstva uprave podatke o aktualnom stanju broja zaposlenih u državnoj upravi, broju otpuštenih i novozaposlenih, onih koji rade na određeno vrijeme i temeljem ugovora o djelu, budući da tijekom pregovora s Vladom sindikatima državnih službi nisu bile prezentirane uštede koje je Vlada kao poslodavac ostvarila smanjenjem broja prekovremenih sati, ugovora na određeno vrijeme i ugovora o djelu.

hina_print_logoDobiveni podaci, u usporedbi s onima koje je SDLSN na svoj zahtjev dobio 13. ožujka ove godine, ne pokazuju smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi, a trend sklapanja ugovora o djelu s vanjskim pružateljima usluga za poslove koje u državnim tijelima mogu obavljati samo državni službenici, nastavlja se, tvrde iz tog sindikata.

Kako navode, Ministarstvo uprave Sindikatu je 13. ožujka ove godine dostavilo podatak o 63.129 državnih službenika i namještenika, koji je za 709 zaposlenih manji od 63.838 zaposlenih u državnoj upravi na dan 27. srpnja, prema podacima istog državnog tijela.

Od 63.838 državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave zaposlen je 49.701 državni službenik i 2.340 namještenika, u pravosudnim tijelima 7.459 državnih službenika i 788 namještenika, u kaznenim tijelima 2.604 državna službenika i 74 namještenika. U Uredu Predsjednika Republike Hrvatske zaposleno je 49 službenika i 76 namještenika, a u stručnim službama i uredima Vlade, Ustavnog suda. Pučkog pravobranitelja, pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima 521 službenik i 226 namještenika.

Sindikat u svom priopćenju navodi podatke da je na određeno vrijeme zaposlen 1.451 državni službenik i 67 namještenika, od čega na zamjenama (privremeno odsutnih) 648 službenika i 49 namještenika, a zbog privremenog povećanja opsega posla 738 službenika i 18 namještenika.

Status državnih službenika temeljem premještaja iz lokalne i područne samouprave, odnosno javne službe steklo je 69 osoba, a iz državne službe u lokalnu samoupravu i javnu službu premještena su 32 službenika.

Temeljem odredbe Zakona o državnim službenicima koja omogućava prijam službenika bez prethodne provedbe javnog natječaja na određeno vrijeme u kabinete ministara i drugih dužnosnika, zaposleno je 65 novih državnih službenika (glasnogovornici i savjetnici ministara).

U 2012. prestalo je s radom, tako što im služba na određeno vrijeme (službenici), odnosno ugovor o radu (namještenici) nije produljen, 277 državnih službenika i 15 namještenika.

Tijekom ove godine sklopljeno je 1.827 ugovora o djelu s vanjskim pružateljima usluga. Pritom iz SDLSN-a navode da se kod 527 ugovora krše odredbe Zakona o državnim službenicima koje reguliraju koji se poslovi mogu povjeriti vanjskim pružateljima usluga.

Pozivajući se na podatke Ministarstva uprave, iz tog sindikata navode da brojem zaposlenih temeljem ugovora o djelu na poslovima koji se ne mogu povjeriti vanjskim pružateljima usluga prednjači Državni zavod za statistiku sa 360 takvih ugovora, a slijede ministarstva poljoprivrede s 35 ugovora, vanjskih poslova s 24, znanosti, obrazovanja i sporta s 19 ugovora, Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade s 15 itd.

Uz to napominju i da sindikat ima saznanja da velik broj ugovora o djelu zaključenim između državnih tijela i vanjskih pružatelja po svojoj naravi zapravo predstavlja radni odnos na određeno vrijeme.

Svi ovi podaci, kažu u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika, objašnjavaju razloge zbog kojih je gotovo sav teret proračunskih ušteda prebačen s područja racionalizacije organizacije rada državnih tijela na leđa samih zaposlenika i to kroz smanjenje njihovih materijalnih prava.

PODACI MINISTARSTVA UPRAVE
U državnoj upravi 709 novozaposlenih, nastavlja se praksa zaključivanja nezakonitih ugovora o djelu

sluzbenici_upravljanje

Podaci Ministarstva uprave objašnjavaju razloge zbog kojih je gotovo sav teret proračunskih ušteda prebačen s područja racionalizacije organizacije rada državnih tijela na leđa samih zaposlenika i to kroz smanjenje njihovih materijalnih prava, što dugoročno upućuje na realnu opasnost da se i u doglednoj budućnosti račun za neracionalnosti u poslovanju ispostavi zaposlenicima

sdlsn_www220(SDLSN, 13. kolovoza 2012.) Budući da tijekom pregovora s Vladom Republike Hrvatske sindikatima državnih službi nisu bile prezentirane uštede koje je Vlada kao poslodavac ostvarila smanjenjem broja prekovremenih sati, ugovora na određeno vrijeme i ugovora o djelu, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika zatražio je od Ministarstva uprave podatke o aktualnom stanju glede broja zaposlenih u državnoj upravi, broju otpuštenih i novozaposlenih, onih koji rade na određeno vrijeme i temeljem ugovora o djelu.
No, dobiveni podaci, u usporedbi s onima koje je SDLSN na svoj zahtjev dobio 13. ožujka ove godine, ne pokazuju smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi, a trend sklapanja ugovora o djelu s vanjskim pružateljima usluga za poslove koje u državnim tijelima mogu obavljati samo državni službenici, nastavlja se.
Naime, Ministarstvo uprave Sindikatu je 13. ožujka 2012. godine dostavilo podatak o 63.129 državnih službenika i namještenika, koji je za 709 zaposlenih manji od 63.838 zaposlenih u državnoj upravi, na dan 27. srpnja, prema podacima istog državnog tijela.

Od 63.838 državnih službenika i namještenika zaposleno je u

  • tijelima državne uprave 49.701 državni službenik i 2.340 namještenika
  • pravosudnim tijelima 7.459 državnih službenika i 788 namještenika
  • kaznenim tijelima 2.604 državna službenika i 74 namještenika
  • Uredu Predsjednika Republike Hrvatske 49 službenika i 76 namještenika
  • stručnoj službi i uredima Vlade RH, stručnoj službi Ustavnog suda RH, stručnoj službi Pučkog pravobranitelja, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe 521 službenik i 226 namještenika.

Na određeno vrijeme zaposlen je 1.451 državni službenik i 67 namještenika, od čega je na zamjenama privremeno odsutnih službenika zaposleno 648 službenika i 49 namještenika, a zbog privremenog povećanja opsega posla 738 službenika i 18 namještenika.
Status državnih službenika temeljem premještaja iz lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno javne službe steklo je 69 osoba, a istovremeno je u obrnutom smjeru, tj. iz državne službe u lokalnu samoupravu i javnu službu premješteno 32 državna službenika.
Temeljem odredbe Zakona o državnim službenicima koja omogućava prijam službenika bez prethodne provedbe javnog natječaja na određeno vrijeme u kabinete ministara i drugih dužnosnika, zaposleno je 65 novih državnih službenika (glasnogovornici i savjetnici ministara).

sluzbenici_otkazi

Istovremeno, u 2012. godini prestalo je s radom, tako što im služba na određeno vrijeme (službenici), odnosno ugovor o radu (namještenici) nije produljen, 277 državnih službenika i 15 namještenika.
Tijekom ove godine 13 je službenika stavljeno na raspolaganje Vladi RH zbog nemogućnosti rasporeda na radna mjesta sukladno pravilnicima o unutarnjem redu, do je za 2 namještenika otkazan Ugovor o radu s otkaznim rokom.
Međutim, ovdje nije uračunato 160-180 službenika i namještenika Ministarstva obrane za koje u trenutku dostave podataka još uvijek nisu bila donijeta rješenja o stavljanju na raspolaganje zbog preustroja, odnosno smanjenja snaga u sustavu obrane.
Također, tijekom 2012. godine sklopljeno je 1.827 ugovora o djelu s vanjskim pružateljima usluga, a od tog broja 527 je sklopljeno radi obavljanja poslova iz članka 3. stavka 2. Zakona o državnim službenicima.
Ovaj stavak članka 3. Zakona o državnim službenicima državne službenike opisuje kao osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona, a članak 62. Zakona, koji regulira povjeravanje poslova koji se obavljaju u državnom tijelu vanjskim pružateljima usluga, izrijekom zabranjuje povjeravanje ovih poslova temeljem ugovora o djelu.
To znači da državna tijela, usprkos nemogućnosti povjeravanja poslova državnih službenika iz članka 3. stavka 2. Zakona o državnim službenicima, nastavljaju s takvom nezakonitom praksom, bezobzirno kršeći temeljni propis kojim se reguliraju službenički odnosi.
Prema podacima Ministarstva uprave, brojem zaposlenih temeljem ugovora o djelu na poslovima koji se ne mogu povjeriti vanjskim pružateljima usluga, prednjači Državni zavod za statistiku, koji je zaključio 360 takvih ugovora, a slijede Ministarstvo poljoprivrede s 35 ugovora, Ministarstvo vanjskih poslova s 24, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta s 19 ugovora, Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade s 15, Ministarstvo turizma s 11, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture s 9, Uprava za zatvorski sustav sa 7, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo zdravlja i Državni zavod za mjeriteljstvo sa 6, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo socijalne politike i mladih i Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga s po 5 ugovora, Državni ured za upravljanje državnom imovinom, Stručna služba Hrvatskog sabora s 3, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ured Predsjednika RH s po 2 ugovora, te Ustavni sud RH i Ured zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava s jednim ugovorom.
Sindikat ima saznanja da velik broj ugovora o djelu zaključenim između državnih tijela i vanjskih pružatelja po svojoj naravi zapravo predstavlja radni odnos na određeno vrijeme, budući da tako angažirane osobe rade nesamostalno, po uputama poslodavca i u redovitom radnom vremenu redovite poslove državnih službenika i namještenika, od čega neki i više od pet godina, što predstavlja zlouporabu ovog specifičnog oblika zapošljavanja, koju, kad su u pitanju državna tijela, nema tko sankcionirati.
Navedene podatke moguće je različito interpretirati i opravdavati, bilo proklamiranom politikom smanjenja broja zaposlenih, koja brani ustrojavanje novih radnih mjesta čak i u onim državnim tijelima gdje je evidentna nestašica kadrova, sezonskim povećanjem opsega nekih poslova koja obavljaju državna tijela, bilo “potrebom” zapošljavanja određenog broja vlastitih kadrova od povjerenja u užim dužnosničkim i rukovodećim timovima, odnosno inercijom u pogledu nastavka nezakonite prakse zaključivanja ugovora o djelu za poslove koji uopće nemaju karakter “djela” već rada na određeno pa čak i neodređeno vrijeme te poslova za koje Zakon o državnim službenicima izrijekom zabranjuje angažiranje vanjskih pružatelja usluga temeljem takvih ugovora.
Također, ovi podaci objašnjavaju razloge zbog kojih je gotovo sav teret proračunskih ušteda prebačen s područja racionalizacije organizacije rada državnih tijela na leđa samih zaposlenika i to kroz smanjenje njihovih materijalnih prava, što dugoročno upućuje na realnu opasnost da se i u doglednoj budućnosti račun za neracionalnosti u poslovanju ispostavi zaposlenicima. S. Kuhar

Pročitajte još…

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu