SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

OCJENJIVANJE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
U državnoj upravi “odlikaši” ubuduće izuzetak?

Kod državnih se službenika stvara opravdano nepovjerenje u sustav ocjenjivanja, koji se doživljava kao paravan za buduće nagrađivanje deficitarnih i podobnih kadrova u državnoj upravi mimo kriterija propisanih Zakonom o državnim službenicima

ocjene_nn390

(SDLSN, 8. veljače 2013.) U državnoj upravi od ove godine “odlikaši” više neće biti pravilo već izuzetak.

sdlsn_www220No, ne radi se o službenicima i namještenicima koji su polaznici nekog od programa obrazovanja, odnosno učenici, već o postupku ocjenjivanja kojim se zaposleni u državnim tijelima, sukladno Zakonu o državnim službenicima, ocjenjuju svake godine najkasnije do 28. veljače za prethodnu kalendarsku godinu.
I dok su ranije službenici za svoj rad bili redovito ocjenjivani najvišim ocjenama, a jedini stvarni rezultat takvog vrednovanja rada bio je tri dodatna dana godišnjeg odmora po kolektivnom ugovoru, ubuduće bi, kako najavljuje Vlada, o ocjeni trebala ovisiti visina, odnosno brzina rasta plaće državnih službenika.
Zato službenike i sustav treba početi privikavati na okruženje u kojem će prevladavati “dobri”, a ne “vrlo dobri” i “odlični” učenici, kako bi se sutra mogli bolje platiti i nagraditi oni koji rade više i kvalitetnije od drugih.
Trojkaši bi u stvarnosti trebali biti oni s ocjenom “uspješan”, četvorkaši s ocjenom “primjeran”, a petaši oni s ocjenom “izuzetan”.

ocjene_bannock

Prema izvještaju stranih konzultanata ovo bi trebala biti očekivana raspodjela ocjena

zpds_ocjeneDFID

Intencija zakonodavca da današnji “odlikaši” postanu “dobri”, odnosno “uspješni” učenici razvidna je već i iz strukture članka kojim se propisuju moguće ocjene državnih službenika. U njemu ocjene nisu hijerarhijski poredane od najmanje prema najvećoj ili najveće prema najmanjoj, već je ocjena “uspješan” na prvome mjestu, kao ocjena koja opisuje korektno i kvalitetno obavljanje službe, a dalje se u članku govori o tome da službenik može biti ocijenjen višom ili nižom ocjenom od ocjene “uspješan”.
Dakle, ocjena “uspješan” trebala bi biti pravilo, od kojeg postoje izuzetci na bolje ili gore.
Najveći problem u primjeni ovakvog sustava ocjenjivanja na “terenu” izaziva, kako saznajemo od naših sindikalnih povjerenika, ocjena “izuzetan” koja je opisana kao zbroj službeničkih kvaliteta sadržanih u ocjeni “primjeran” i jedne ili više kvaliteta opisanih pod ocjenom”izuzetan”.
To znači da službenik ocijenjen ocjenom “izuzetan” treba ispunjavati uvjete za ocjenu “primjeran”, tj. prvorazredno obavljati svoju službu, davati prijedloge za njezino unaprjeđenje ili pokazivati izuzetnu motivaciju za rad te postizati rezultate u radu bolje od predviđenih za to radno mjesto, a zatim i obavljati poslove u znatno većem opsegu od uobičajenog ili biti inovativan i kreativan te aktivno sudjelovati u unaprjeđenju upravnog područja u kojem je zaposlen ili objavljivati stručne radove ili publikacije ili sudjelovati na stručnim savjetovanjima ili seminarima ili kao trener na radionicama.
Međutim, iako rastavni veznik “ili”, koji prema Anićevom Rječniku hrvatskoga jezika “označuje izbor između dvojega ili između više mogućnosti”, uvjete za izricanje ocjene “izuzetan” ne definira kao kumulativne pa samim time nepostojanje jednog ili više uvjeta za dobivanje takve ocjene ne bi trebalo biti isključujuće, državni službenici doživljavaju ocjenu “izuzetan” kao diskriminirajuću, a nadređeni službenici te čelnici državnih tijela koji ih ocjenjuju, kao isključujuću za većinu državnih službenika, a u prvom redu za one sa srednjom stručnom spremom.
Tako se ocjena “izuzetan”, za izricanje koje je dovoljno udovoljavati uvjetima za ocjenu “primjeran” i jednom od više različitih uvjeta iz njezina opisa odijeljenih rastavnim veznikom “ili”, doživljava i primjenjuje kao ocjena rezervirana za službenike sa VSS, odnosno zaposlene u središnjim tijelima državne uprave, tj. ministarstvima.
Na terenu i u nižim ustrojstvenim jedinicama malo je onih koji pišu stručne članke ili promišljaju o upravnom području u kojem rade, a jednako tako razmjerno malo sudjeluju kao predavači ili treneri u programima izobrazbe, a najvažniji razlog za to je taj što to ni nije njihov posao, za razliku od stručnih savjetnika i kreatora politika na razini državnih tijela, pojedinih sustava ili djelatnosti.
Ispada da su uvjeti za nagrađivanje za državnu upravu dragocjenih visokostručnih kadrova shvaćeni i prihvaćeni kao diskriminirajući za većinu službenika koji im ne udovoljavaju, premda tako ne bi smjelo biti, niti je to bila, tako barem vjerujemo, intencija zakonodavca.

zatvori_nl_simac

Kao primjer uvjerenju da su “ocjenjivači” u sustavu državne uprave pogrešno i diskriminirajuće shvatili kondicije za dodjelu ocjene “izuzetan” navodimo slučaj Zatvora u Varaždinu u kojem od 59 zaposlenih njih čak 46 ima srednju stručnu spremu (SSS), a od 3.200 prekovremenih sati koji su prošle godine odrađeni u ovoj zatvorskoj ustanovi više od 90 posto odradili su upravo ovi službenici, za koje je ravnatelj Uprave za zatvorski sustav Ivica Šimac u Novom listu od 17. listopada 2012. godine konstatirao “nedostaje prostora, novca i barem 20 posto djelatnika, no situacija se drži pod kontrolom povećanim angažmanom djelatnika osiguranja i tretmana“, ali nitko od njih nije dobio ocjenu “izuzetan”, premda je uvjet za nju i “ako službenik obavlja poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog”.
Slično je i u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje u kojoj nedostaje ljudi, a postojeći zaposleni u centrima 112 zbog toga su prekomjerno opterećeni, čiji je Sektor općih poslova u dopisu upućenom ustrojstvenim jedinicama primijetio “da su za neprimjereno veliki broj državnih službenika predložene visoke ocjene odnosno primjeran ili izuzetan” te su ocjenjivaći upućeni da “još jednom razmisle o prijedlozima, u suprotnom ocjenjivači posljedično mogu biti niže ocijenjeni“, nakon koje su prijetnje ocjene u pravilu spuštene za jedan stupanj.

duzs_ocjenjivanje390

Pri tome je DUZS upozorio na zakonsku obvezu prema kojem ocjena mora biti obrazložena, ali je od ocjenjivača zatražio obrazloženje samo za ocjenu “izuzetan”, premda svaka ocjena mora biti obrazložena, bez obzira radi li se o najvišoj ili najmanjoj ocjeni.
Jednako će zanimljivo biti vidjeti kako su kod ocjenjivanja prošli referenti sa SSS u Poreznoj upravi, preko čijih leđa prođu stotine tisuća poreznih prijava i opseg poslova stalno raste, a broj zaposlenih se ne povećava, tj. hoće li se odgovarajuće prepoznati njihov doprinos neovisno o tome što istovremeno ne objavljuju stručne članke ili publikacije, iz koje službe nas upozoravaju kako voditelji jedinica na terenu ocjenu “izuzetan” smatraju rezerviranom isključivo za službenike s VSS i zaposlene u središnjim državnim tijelima.
Zbog svega ovoga kod državnih se službenika stvara opravdano nepovjerenje u sustav ocjenjivanja, koji se doživljava kao paravan za buduće nagrađivanje deficitarnih i podobnih kadrova u državnoj upravi.
Zato je važno uvesti vanjsko i neovisno vrednovanje sustava ocjenjivanja u državnoj upravi, kako bi se ovaj proces individualnog vrednovanja kvalitete rada i učinka državnih službenika zaista provodio u skladu sa zakonom utvrđenim kriterijima, a ne prema unaprijed dogovorenim proizvoljnim standardima.
Sindikat će stoga po završetku postupka ocjenjivanja od Ministarstva uprave zatražiti podatke o broju i strukturi ocjena državnih službenika s obzirom na stručnu spremu, kao i činjenicu radi li se o sjedištu središnjeg državnog tijela ili dislociranoj ustrojstvenoj jedinici, a od svojih članova odnosno državnih službenika i primjerke rješenja o ocjeni radi uvida u to postoji li uopće i kakvo je obrazloženje ocjene koju su dobili. S. Kuhar

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu