SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Ukida se 43 od 107 općinskih sudova

Na neko vrijeme uvest će se moratorij na zapošljavanje i za sudački aparat

Poslovni_dnevnik_logoMinistarstvo pravosuđa odredilo je te raspravilo s čelnicima županijskog sudstva kao i Vrhovnim sudom kriterije po kojima će se izvršiti odabir općinskih sudova radi njihova spajanja u kratkoročnom razdoblju do 2010. godine. Po tim će se kriterijima, čini se, vrlo brzo započeti s projektom racionalizacije sudačke mreže koji treba donijeti niz koristi, a predviđa do 2010. ukidanje 19 općinskih sudova. Prema izvoru Ministarstva pravosuđa, u prvoj fazi došlo bi do spajanja polovice od ukupnog broja 40 do 43 općinska suda koje zbog malog broja sudaca ili predmeta čeka pripajanje. Racionalizacija bi se nastavila u dvije faze tako da u konačnici dovede do ukidanja 43 općinska suda, a tako bi se s dosadašnjih 107 došlo na 64 do 67 općinskih Lovrin_spajanje_sudova_PD05sudova. Uz sudove s najmanjim brojem sudaca i priljevom predmeta pripajanje čeka i sudove gdje postoji višak sudaca u odnosu na priljev predmeta. Sudovi koji će se pripajati su i oni koji su smješteni u neadekvatnim prostorima, a među sudovima u koje će se pripajati manji sudovi nalazit će se oni koje je u najkraćem vremenu moguće nadograditi ili adaptirati. Za višegodišnju reformu koja ove godine kreće Ministarstvo kao okvir postavlja zadržavanje istog broja službenika i namještenika, pa ne planira otpuštanja ni nova zapošljavanja. Kako navode da su za ostvarenje racionalizacije mreže sudova potrebna kapitalna ulaganja u zgrade sudova kojima se pripajaju manji sudovi, a troškovnik će biti uskoro poznat, ističu da bi se u konačnici od pripajanja svih sudova ostvarile znatne financijske uštede. Primjerice, pripajanje 19 općinskih sudova državi će uštedjeti godišnje oko četiri milijuna eura. Pozitivan financijski efekt temelji se uglavnom na manjem broju sudskih zgrada i nižim režijskim troškovima, no Ministarstvo planira znatnu uštedu za državni proračun ostvariti rješavanjem zaostalih predmeta uz manji broj sudaca što znači da će se na neko vrijeme uvesti moratorij na zapošljavanje i za sudački aparat. Uštede planiraju u segmentu smanjenja administrativnog osoblja jer se odlaskom u mirovinu neće popunjavati nova mjesta. Detaljnu analizu ekonomske isplativosti i ušteda racionalizacije iznjedrit će, kažu, projekt CARDS 2003 “Procjene financijskog učinka racionalizacije mreže sudova” koji je u tijeku. Pripremili su i dodatne kriterije za provođenje racionalizacije, a baziraju ih dijelom na statističkim podacima kojima se utvrđuje ukupan broj riješenih i neriješenih predmeta na sudu, ukupan broj predmeta prema vrstama predmeta (građanski, kazneni, ovršni), broj riješenih predmeta po pojedinom sucu i omjer ažurnosti suda u protekloj godini, ali i na procjenama ključnih faktora poput predviđanja priljeva predmeta u sljedećim godinama (po vrstama) i očekivanog opterećenja sudaca.

Za višegodišnju reformu koja ove godine kreće Ministarstvo kao okvir postavlja zadržavanje istog broja službenika i namještenika, pa ne planira otpuštanja ni nova zapošljavanja
Za konačnu odluku važni su i procjena trajanja postupaka i rješavanja predmeta starijih od tri godine kao i materijalni uvjeti rada suda koji se tiču poslovnog prostora, namještaja i informatičke opreme. Tri su uvjeta za pripajanje sudova postavljena u projektu racionalizacije. Uz broj predmeta prema okvirnim mjerilima za najmanje pet sudaca i udaljenost sudova do 50 kilometara važan je i broj stanovnika (gustoća naseljenosti) na području nadležnosti. Iznimke od tih pravila moguće su na temelju geografske specifičnosti i dostupnosti prometnih veza za pristup sudu. Točan iznos financijskih sredstava potrebnih za racionalizaciju mreže sudova još nije određen, ali je izvjesno da će proračun trebati financirati višekratna ulaganja. Dio sredstva potreban je za adaptaciju i uređenje postojećih sudova u koje će se pripajati manji sudovi i dogradnju postojećih sudova, a potrebno je osigurati nove prostore za općinska državna odvjetništva koja su smještena u zgradi sudova i preseljenja na nove lokacije kako bi se osigurao prostor za pripojene sudove.

Sudovi_PD050208

U Ministarstvu pravosuđa navode da je zbog pitanja učinkovitosti prekršajnog suda u tijeku CARDS projekt 2004. koji se provodi na Visokom prekršajnom sudu, a njime će se odrediti kriteriji za racionalizaciju mreže prekršajnih sudova. U projektu sudjeluju stručnjaci iz Njemačke koji će do srpnja 2008. predložiti racionalizaciju mreže prekršajnih sudova. Što se tiče intervencija u postojeću mrežu Županijskih sudova, to se pitanje još nije raspravilo s predstavnicima sudstva. Još nije zauzet stav o postojanju nekoliko malih Trgovačkih sudova. Uz učinkovito i racionalno pravosuđe očekuje se da će nova organizacija sudske mreže rezultirati ravnomjernijim opterećenjem sudaca, bržim rješavanjem zaostalih predmeta, ujednačenijoj sudskoj praksi i većoj specijalizaciji sudaca, a omogućit će na svakom sudu sazivanje vijeća od nekoliko sudaca što danas nije slučaj kod mnogih “patuljastih” sudova.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu