SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

URED ZA SOCIJALNO PARTNERSTVO: Sastanak o dokupu mirovine

dokupmir_uzs4_390

(SDLSN, 11. studenoga 2010.) Dana 5. studenoga 2010. godine u Uredu za socijalno partnerstvo u RH, a na inicijativu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika održan je sastanak u vezi problematike tumačenja instituta dokupa mirovine. Na sdlsn_www220sastanku su sudjelovali stručnjaci iz područja mirovinskog osiguranja, radnih odnosa, poreznih propisa, državne uprave i sindikata; dr.sc.Ante Škember, Dušanka Marinković-Drača, mr.sc.Marija Zuber, Milenko Popović, prof.dr.sc.Gojko Bežovan, Edmond Miletić, Ivo Bulaš, Siniša Kuhar, Boris Pleša i mr. Vitomir Begović.

Nakon sveobuhvatne rasprave sudionici sastanka ocijenili se da su prisutna određena nerazumijevanja i prijepori vezani za različito tumačenje instituta dokupa mirovine koji uzrokuju ugrožavanje dosadašnje, ali i buduće primjene instituta dokupa mirovine kao specifičnog oblika otpremnine što uključuje potrebu pojašnjenja instituta dokupa mirovine.

dokupmir_uzs3_390

Činjenica je da je:
a) DOKUP MIROVINE specifična vrsta otpremnine koja se isplaćuje doživotno u mjesečnim obrocima u visini razlike iznosa mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i mirovine koja bi bila ostvarena da je navršena određena starosna dob i/ili određeni mirovinski staž.

b) DOKUP MIROVINE nije oblik dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, niti se radi o institutu mirovinskih propisa, zato što nije uređen i ne provodi se prema pravnom režimu II. i III. mirovinskog stupa, a pojmovno, sadržajno, pravno i provedbeno je suštinski različit od tih oblika mirovinskog osiguranja. Programi zbrinjavanja viška radnika često sadrže dokup mirovine, a uz jednokratnu otpremninu sastavni je dio kolektivnih ugovora, pa po svojoj suštini pripada radnom zakonodavstvu.

dokupmir_uzs2_150c) DOKUP MIROVINE posljedica ugovornog odnosa poslodavca i radnika u slučaju prestanka ugovora o radu i sporazuma o načinu obeštećenja radnika, koji prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, a provodi se u okviru socijalnih programa poslodavaca, socijalnog partnerstva i dijaloga. Iako dokup mirovine nije pravo iz sustava obveznog mirovinskog osiguranja, on se pojmovno i provedbeno, radi lakšeg razumijevanja i prihvaćanja, veže uz neke parametre i terminologiju iz tog sustava međugeneracijske solidarnosti, provodi se po kombiniranom načelu definiranih davanja i definiranih doprinosa, pa ga se može smatrati dodatnim primanjem i uslugom uz 1. mirovinski stup.

d) DOKUP MIROVINE, kao i mirovine iz I. stupa međugeneracijske solidarnosti, porezno određen potpuno drukčije nego mirovinski programi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, a zbog njegove porezne privlačnosti u fazi uplate doprinosa (premije osiguranja) postoji opasnost od nezakonitog izjednačavanja s dobrovoljnim mirovinskim osiguranjem na temelju individualne kapitalizirane štednje. Zbog složenosti i sličnosti materije izjednačavanje poreznog tretmana može izazvati zabunu i nerazumijevanje kod onih kojima je namijenjen i dovesti do postupanja suprotnog poreznim propisima.

e) DOKUP MIROVINE se ne može izjednačiti s jednokratnom uplatom poslodavca u sklopu dobrovoljnih mirovinskih programa, jer sam način uplate ne definira pojedini institut, a radi se o suštinski i sadržajno bitno različitim institutima. Osim toga, porezno oslobođenje koje se odnosi na dokup mirovine bez obzira radi li se o jednokratnoj uplati poslodavca ili ugovorenoj obročnoj uplati, nikako se ne može primijeniti na bilo kakve uplate u dobrovoljne mirovinske programe. Slijedom toga jednokratna uplata poslodavca u dobrovoljne mirovinske programe ne može se predstavljati dokupom mirovine.

f) DOKUP MIROVINE termin koji je od 1990. ugrađen u brojne kolektivne ugovore, poslovne ugovore, Zakon o porezu na dohodak, Pravilnik o porezu na dohodak a, kao primjer dobre prakse, godinama se pod tim imenom primjenjuje u mnogim trgovačkim društvima za nekoliko tisuća umirovljenika, obrađen je u stručnoj literaturi, zaštićen u Zavodu za intelektualno vlasništvo, dobitnik priznanja i certifikata. Promjena njegovog naziva pravno je neutemeljena, a mogla bi izazvati nepotrebne nesporazume i nedoumice u primjeni ovog instituta, pa čak i onemogućiti njegovu provedbu.

dokupmir_uzs1_390

Stoga je dogovreno da se Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva predloži da se na osnovi današnje rasprave i stajališta, zatim, dosadašnje dobre prakse, pozitivnih propisa te mišljenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, žurno pristupi službenom tumačenju instituta dokupa mirovine kako bi se omogućilo daljnji nesmetani razvoj ovog instituta, a koji je osobito važan u razdoblju promjena na tržištu rada, restrukturiranja u gospodarstvu i provedbe društvenih reformi na svim područjima.

Također, predlaže se potpisnicima Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike kao i potpisnicima drugih kolektivnih ugovora da razmotre i ocijene potrebne dopune kolektivnih ugovora u dijelu koji se odnosi na dokup mirovine.

I na kraju, predlaže se Odboru Hrvatskog sabora za rad i socijalno partnerstvo organiziranje okruglog stola o temi dokupa mirovine.

Pročitajte još…

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu