SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

SINDIKATI SVJESNI PROBLEMA U ZEMLJI, ALI I POTPISANIH OBVEZA VLADE
Spremni na odgodu nekih prava, ali samo na kraći rok

– Očekujemo pregovore o načinima i rokovima kada će se potpisano ispuniti – kaže Mihalinec

sindikati_gs190316

(GLAS SLAVONIJE, 19. ožujka 2016.) U ponedjeljak, 21. ožujka počinju pregovori s Vladom o povećanju plaća u javnom i državnom sektoru. Sindikati poručuju da neće odustati od podizanja osnovice za plaće od šest posto, ali su spremni na kompromise.

gs_logo290509Podsjetimo, sporazumi o rastu osnovice za plaće za šest posto aktivirali su se nakon rasta BDP-a za prosječnih dva i više posto u dva uzastopna kvartala. Za to povećanje trebalo bi osigurati 1,8 milijardi kuna godišnje, a za ostala prava koja jamče ti sporazumi treba još minimalno tri milijarde kuna.

Očekujemo prijedloge

Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, kaže da je njihov stav uoči pregovora vrlo jasan.
– Mi imamo sporazum potpisan 2009. godine koji jamči povećanje, odnosno vraćanje osnovice za 6 posto, ukoliko se ispune određeni uvjeti. Prema tome, na vladinoj strani je da to ispoštuje. Ako to eventualno ne može, a vidimo da ne može jer nisu za to planirana srestva u prijedlogu proračuna za 2016., onda neka iziđe sa svojim prijedlogom rješenja. Na sastanku u ponedjeljak očekujemo nekakve prijedloge, a što će to biti vidjet ćemo. Stvar je vrlo jasna. Mi od toga nećemo odustati i želimo to dobiti na ovaj ili onaj način – jasan je Pleša.
– Imamo čvrst i jasan sporazum. On ima veliku težinu i mi smo toga svjesni. Svjesni smo i da vlada sigurno u ovom trenutku ne može ispuniti sve iz toga sporazuma, ali očekujemo da ćemo pregovarati o načinima i rokovima kada će se to ispuniti. Taj rok ne smije biti predug, što znači da mora biti jasno utvrđen i realan. U principu, dolazeći na pregovore nismo mi ti koji nešto tražimo, nego je Vlada ta koja treba nešto od nas tražiti i pozorno ćemo slušati što traže te koji su im argumenti. Tek nakon ćemo međusobno komunicirati i vidjeti što je za nas od toga prihvatljivo – rekao nam je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec. Prema njegovim riječima, taj sporazum je jasan, on je vrlo težak i nije tu samo riječ o 6 posto povećanja plaće o kojima se najčešće govori.
– U njemu je ugovoreno puno više toga da se konačno postigne cilj pravedne cijene rada u javnim službama i konačno zauvijek odredi pozicija zaposlenih u javnim službama, primjerice profesora u srednjim školama ili liječnika, da se zna gdje su oni pozicionirani u odnosu na ostale plaće u zemlji. Sada je nedopustivo stanje da profesor s visokom stručnom spremom ima 20 posto nižu plaću od prosječne plaće u zemlji. To nijedna zemlja ne smije dozvoliti, pa niti Hrvatska – zaključuje Mihalinec.

Opasna štednja

Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske, kaže kako možda predstavnici vlade miješaju javne i državne službe, ali on u ime svog sindikata želi reći kako ne dolazi u obzir bilo kakvo popuštanje u pogledu materijalnih, socijalnih i ostalih prava policijskih službenika i svih ostalih zaposlenika MUP-a.
– Mi smo svoj obol dali. Kao prvo, dali smo dovoljno novca državi i kao drugo, sigurnost je danas najskuplja stvar na svijetu. Policijski službenici ne samo što su potplaćeni, nedovoljno opremljeni i zakonski zaštićeni nego i sustav ne stoji iza njih, što nije dobro. Tu je i migrantska kriza, a svuda oko nas se događaju i teroristički napadi, bez želje da bilo koga time plašim. Sada dolazi turistička sezona i na sigurnosti se ne smije štedjeti. A policijski službenik, ako ne može zaštititi sebe, onda će teško kvalitetno zaštititi i građane – ističe Jagić, podsjećajući i na druge teme o kojima se može razgovarati, poput 4, 8 i 10 posto uskrate te vraćanja božićnice i regresa ili, što se tiče Zakona o policiji, pitanja otpremnina za policijske službenike. “Ima toga dosta. Razumijem da je Hrvatska u krizi, ali na nekim se stvarima ne smije štedjeti”, ponavlja Jagić.
Iako je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, koji je ovaj tjedan na putu u inozemstvu, nakratko bio optimističan nakon susreta s novim premijerom, nedavno je i on rezignirano izjavio kako je odnos prema sindikatima “ista predstava s drugim izvođačima”.
Igor BOŠNJAK

ŽELJKO STIPIĆ
Sindikat Preporod
Opet naopaki put
Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod podsjeća kako Vlada zove sindikate na pregovore nakon što donese državni proračun i nakon što u njemu nisu predviđena sredstva za rast osnovice plaća državnim i javnim službama, “Vlada sindikate zove na pregovore, dakle, post festum. Opet je to naopaki put i ne znam kako će to završiti. Međutim, znam da obveza postoji i nema toga pravnika koji će negirati postojanje te obveze, a temeljem koje bi zaposlenima u osnovnim i srednjim školama plaće trebale biti povećane 20 posto. Znamo da tog novca nema, ali nam se čini i da je sve manje volje da se taj problem riješi. Jer, da ga je Vlada željela riješiti, trebala je to napraviti prije donošenja Državnog proračuna”, zaključuje Stipić.(V.L.)

BORIS PLEŠA
predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH
Razgovarat će se i o uskraćenom dodatku
Na pitanje što će uz spornih 6 posto još biti predmet toga razgovora, Pleša ističe vraćanje 4, 8 i 10 posto dodatka za državne službenike koji imaju 20 i više godina staža. Naime, Ustavni sud je prošle godine odlučio da se ta sredstva više ne mogu uskraćivati zakonom (kao što je to bilo 2014. i 2015.), nego da se moraju planirati u proračunu ukoliko se sa sindikatima ne dogovori drukčije. “Budući da se sa sindikatima nije drukčije dogovorilo, to se mora planirati”, rekao nam je Pleša, podsjećajući i da bi u svibnju trebali početi pregovori o novom Kolektivnom ugovoru za državne službe. “Tako da će se možda i o tome razgovarati u paketu, a ako ne ubrzo i to stiže na dnevni red”, kaže Pleša, koji kaže da je realist i uvijek je za davanje šanse pregovorima.

Dubravko Jagić
predsjednik Sindikata policije
Razumijem da je Hrvatska u krizi, ali na nekim se stvarima ne smije štedjeti

STARTNA POZICIJA
Više plaće na ledu do konca godine, a onda s kamatama…

Branimir Mihalinec i Stjepan Topolnjak napominju kako sindikati vrlo teško mogu imati povjerenja u političare “lijeve” i “desne” strane koji su zadnjih godina stalno izigravali ispunjavanje kolektivnih ugovora i drugih sporazuma i dogovora

strajk_sd190316

Piše Frenki Laušić
(SLOBODNA DALMACIJA, 18. ožujka 2016.) Sindikalni čelnici javnih i državnih službi, koji u ponedjeljak s Vladom započinju pregovore glede kolektivnih ugovora i sporazuma o povećanju plaća, kazali su nam u četvrtak da ne odustaju od sporazuma koji im od 1. siječnja ove godine jamči povećanje plaća za oko 20 posto, ali da su spremni na kompromis, ovisno o kvaliteti i vjerodostojnosti Vladine ponude.

SD_logo240To bi, prema svemu sudeći, moglo značiti da su sindikati spremni na to da im se ove godine ne počne s povišicom primanja, ali da se već od 2017. mora u državnom proračunu pronaći makar dio novca koji bi podebljao njihove novčanike.

Ono što posebno treba napomenuti jest da nam je Mladen Pleše, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika, kazao kako će državna uprava inzistirati da i za njih vrijedi povećanje osnovice plaća od šest posto.

Povećanje BDP-a

“Mi se ne slažemo sa stavom da se naš sporazum tumači na način da je rast BDP-a u dva uzastopna kvartala morao biti dva posto ili više u svakom kvartalu pojedinačno, a ne da se radi o prosjeku rasta u ta dva uzastopna kvartala. Doduše, neki mogu tumačiti kako se plaće za nas trebaju povećati tek od iduće godine, jer se u sporazumu navodi kako će aktivacija stupiti na snagu od 1. siječnja iduće godine nakon objave podataka o rastu BDP-a, a ne od kvartala u kojem je rastao BDP, ali za takvo tumačenje držimo da nije u duhu sporazuma i da bismo na sudu mogli dobiti taj spor”, rekao nam je Pleše.

Podsjetimo, kada bi se osnovica plaće povećala za šest posto, za javne službe to bi značilo godišnji trošak od 1,4 milijarde kuna, a ako bi se proširio i na državnu upravu, to bi bilo još oko 400 milijuna kuna.

Kako preostale dvije stavke o usklađivanju plaće početnika s VSS spremom u javnim službama s prosjekom plaća u privredi teži oko šest milijardi kuna, to znači da bi kumulativni godišnji trošak sporazuma o povećanju plaća iznosio od 7,4 do 7,8 milijardi kuna. Ivica Babić, predsjednik Sindikata liječnika, rekao nam je tako da će najprije pričekati Vladinu ponudu u ponedjeljak, a tek onda na svojim sindikalnim tijelima raspraviti taj prijedlog.

“Od sporazuma ne odustajemo, spremni smo za kompromis, ali čekamo Vladin prijedlog”, rekao nam je Babić, a slične odgovore dobili smo i od Anice Prašnjak, predsjednice Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara (HSSMS-MT), predsjednika Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Stjepana Topolnjaka, predsjednika Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, te Jadranke Ivezić, predsjednice Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske.

Jadranka Ivezić je bila možda “najtvrđa” u istupu, tvrdeći kako su djelatnici socijalne skrbi najviše u zadnjih osam godina bili zakinuti u javnom sektoru.

“Politika plaća prema našem sektoru temeljem koje su nam smanjena primanja za 20 posto rezultirala je podatkom da je od 8800 zaposlenih u našem sektoru broj zaposlenih pao na osam tisuća. Ljudi su sasvim iscrpljeni i stvarno bi bilo apsurdno kada bi odustali od onog što nam sporazumom pripada. Vidjet ćemo što nudi Vlada, ali trebat će to biti dosta kvalitetna i vjerodostojna ponuda koja bi nas ponukala na kompromis, ali odustajanja od povećanja plaća neće biti”, rekla nam je Ivezić.

Branimir Mihalinec i Stjepan Topolnjak uz to napominju kako sindikati vrlo teško mogu imati povjerenja u političare “lijeve” i “desne” strane koji su zadnjih godina stalno izigravali ispunjavanje kolektivnih ugovora i drugih sporazuma i dogovora.

Tražili premijera

“Mi znamo kako diše naše članstvo i jako smo ograničeni u pogledu bilo kojeg kompromisa, ali o svemu ćemo moći reći nešto više u ponedjeljak”, kazao nam je Mihalinec.

Vilim Ribić, predsjednik Matice sindikata javnih službi, napominje, pak, kako su sindikati tražili da u pregovore bude uključen premijer, jer se radi o velikom iznosu novca. “Ali, dobili smo potpredsjednika. Kako će se on tu snaći, vidjet ćemo. Petrova ne poznajem i nismo se nikad susreli. Inače mi se sviđa kako Most ne da disati HDZ-u, ali što se tiče ekonomsko-socijalnih pitanja, ne znam točno gdje su. Svjetonazorski su desno, a to nije moja opcija”, kazao je Ribić.

Sve zajedno govori u prilog tome da će pregovori između Vlade i sindikata biti iznimno delikatni, jer je očito da sindikalni čelnici možda imaju “dozvolu” od članstva da u ovoj godini ne dobiju povećanje plaća, ali već od iduće to će biti sindikalni imperativ.

Nemoguća misija za Vladu

U Vladi do sada nisu davali do znanja da u proračunu postoji prostor za povećanje plaća u trogodišnjem fiskalnom razdoblju, pa je pitanje imaju li uopće ikakav manevarski prostor za davanje materijalnih ustupaka sindikatima. Moguće je, naravno, sindikatima omogućiti veće sudjelovanje u izradi zakonskih prijedloga koji se tiču radno-socijalnih prava ili povećanje efikasnosti inspekcija rada, ali za plaće će se teško naći novca u državnom budžetu. Pred Vladom i glavnim pregovaračem Božom Petrovom je, čini se, nemoguća misija.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu