SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

VJESNIK: Oko 16 tisuća zaposlenih očekuje otkaz, tvrde u sindikatu

Broj otpuštenih popeo se na 4000 mjesečno/ Vlada se želi riješiti dijela naslijeđenih kadrova da bi namjestila svoje ljude, kaže Ivica Ihas

Vjesnik_logoZAGREB, 3. lipnja – Od početka godine, kad je počela primjena odredbi izmijenjenog Zakona o radu o kraćim otkaznim rokovima i nižim otpremninama, na burzu rada stiže sve veći broj radnika koji su dobili otkaz kao tehnološki višak. Dok se lani broj radnika otpuštenih kao višak kretao oko 2000 mjesečno, ove se godine udvostručio na oko 4000 mjesečno.
Jake tvrtke, poput Podravke ili Plive, riješile su se viška radnika još lani uz znatno veće otpremnine, no većina poslodavaca čekala je otkaze po “sniženim cijenama”.
Od 1. siječnja otkazni rokovi skraćeni su sa šest na najviše tri mjeseca (za starije od 55 godina četiri mjeseca), a otpremnine su prepolovljene. Umjesto pola neto plaće po godini staža sada radnik dobiva trećinu bruto plaće po godini staža. Najveći su gubitnici radnici s više od 20 godina staža, jer je zakonom najviša otpremnina ograničena na šest bruto plaća. Ako ima prosječnu plaću u državi, radnik s 20 i više godina staža sada može dobiti najviše 35.770 kuna otpremnine. Da mu se “posrećio” otkaz prije izmjene ZOR-a, radnik s 20 godina staža dobio bi deset neto plaća, ili 41.530 kuna, a radnik s 30 godina staža 15 neto plaća ili – 62.295 kuna.
Industrija i ostali radnici u gospodarstvu već su platili ili plaćaju danak fleksibilizaciji tržišta rada, koju je na inzistiranje Svjetske banke i MMF-a provela bivša vlada. Sanaderova je nedavno obećala da neće biti novih izmjena zakona. No, panika je sada uhvatila sindikate državnih službi, koji strahuju da se dodatna fleksibilizacija tržišta rada koju spominju i MMF i Svjetska banka odnosi na državne službenike.
Dokaz za to vide u predloženim izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji je Vlada poslala na prvo saborsko čitanje bez konzultacije sa sindikatima. Prema prijedlogu Vlade, ukinuo bi se institut raspolaganja, a službenicima, koji ne mogu biti raspoređeni na drugo radno mjesto nakon što se ukine državno tijelo, rješenje o otkazu izdat će se u roku 60 dana, a ne kao dosad u roku 90 dana.
Što to konkretno znači?

Vjesnik_040604

Tajnik Sindikata državnih službenika i namještenika Siniša Kuhar kaže da sada državni službenici, koji nisu raspoređeni na drugo radno mjesto, trebaju biti raspoređeni u roku tri mjeseca. Ako ih se za to vrijeme ne rasporedi, ostaju na raspolaganju u vrijeme trajanja otkaznog roka prema ZOR-u, ali je država obvezna rasporediti ih na posao. Po onome što Vlada predlaže, pojašnjava Kuhar, nema više instituta raspolaganja, što znači da država nema ni obveze rasporediti službenika na drugo mjesto. Tako on u roku dva mjeseca dobiva rješenje o otkazu, kada mu počinje teći otkazni rok.
“Po novome, državni službenici koji nisu bili raspoređeni mogu se nadati otkazu u roku 60 dana”, ističe predsjednik Sindikata Ivica Ihas. On drži da su žurne izmjene zakona priprema za otpuštanja u državnim službama, a kako bi se riješila viška ljudi pojednostavljuje i smanjuje troškove otkaza. Vlada se, tvrdi, želi riješiti dijela naslijeđenih kadrova da bi namjestila svoje ljude. Za privremeno povećanje opsega posla, napominje Kuhar, već se primaju novi ljudi na određeno vrijeme, koji bi mogli uskočiti na mjesta otpuštenih. Procjena je Sindikata da će 20 posto od 80.000 zaposlenih u državnim službama dobiti otkaz, kaže Ihas.
Sindikati su već zatražili da o izmjenama zakona raspravi Gospodarsko-socijalno vijeće, gdje će zahtijevati da se Vlada izjasni o višku službenika i njihovu zbrinjavanju. Iako bi i nova pravila igre bila povoljnija za službenike nego za “obične” radnike, jer bi i po novome imali dva mjeseca dulji otkazni rok od drugih radnika, nesigurnost i male plaće mogle bi odbiti mlade stručnjake.
I za najuži krug privilegiranih zaposlenih, odnosno državne i lokalne dužnosnike i saborske zastupnike ovih se dana kroje “fleksibilnija” pravila. Vlada je, naime, predložila izmjene triju zakona koji se odnose na prava i obveze dužnosnika, no sindikati, ali i Klub zastupnika HNS-a, traže da se još više skrešu privilegije.
Prema Vladinu prijedlogu državni i lokalni dužnosnici te zastupnici u Saboru ubuduće bi tri mjeseca nakon isteka mandata primali punu plaću, umjesto 12 mjeseci (šest mjeseci puna plaća i šest pola plaće) koliko su mogli dosad.
Također, svaki bi dužnosnik s najmanje godinom mandata još tri mjeseca primao punu plaću. URSH, pak, predlaže da dužnosnici i zastupnici s godinom mandata dobiju jednu plaću, za pet godina na funkciji dvije plaće, a tek nakon 20 godina na funkciji tri plaće. Uostalom, i radnici tek nakon dvije godine rada mogu dobiti dvije trećine bruto plaće otpremnine, a nakon 20 godina staža najviše šest plaća.
Ljubinka Marković

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu