SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

PRISILNO UMIROVLJAVANJE
Vlada želi spriječiti žene da rade dulje od 61. godine života

mrsic_dnevnohr221113

Sukladno prijelaznim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, žene uvjete za starosnu mirovinu u 2013. navršavaju sa 60 godina i 9 mjeseci života

(Dnevno.hr, 22. studenoga 2013.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je u petak na Vladinu namjeru da smanji broja zaposlenih u javnim i državnim službama kroz zakonsko sprječavanje rada žena dulje od 61. godine života. Najavljena Vladina mjera umirovljenja 12.000 zaposlenika u državnim tijelima i javnoj upravi naizgled je spolno neutralna, međutim, jedino na koga se može odnositi su žene, tvrdi sindikat u priopćenju.

dnevnohr_logo130913Sukladno prijelaznim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, žene uvjete za starosnu mirovinu u 2013. navršavaju sa 60 godina i 9 mjeseci života. Istovremeno, sukladno Zakonu o radu i odluci Ustavnog suda iz 2007. godine, ženama su izjednačeni uvjeti za odlazak u mirovinu, te imaju pravo na rad do 65. godine.

To je pravo “trn u oku Vlade”, pa ministar financija Slavko Linić, govoreći o 12.000 ljudi koji imaju puni mirovinski staž ali ne žele u mirovinu jer im zakon dopušta da rade i dalje, najavljuje kako Vlada treba “presjeći” hoće li pokrenuti umirovljenje tih ljudi, kažu u sindikatu.

Muškarci su iz te mjere izuzeti jer im služba po sili zakona prestaje u godini u kojoj su navršili 65 godina života.

Vlada u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016. godine, kada govori o potrebi prilagodbe zakonskog okvira umirovljenju u državnim tijelima i javnim službama, misli isklučivo na žene. Time razmišlja o diskriminaciji većinske zajednice osoba ženskog spola, dok istovremeno u javnosti štiti manjinska prava i poziva građane da izađu na referendum o definiciji braka i izjasne se “protiv”.

Sindikat se stoga nada da će neka od nadležnih državnih institucija, koje promptno reagiraju na ekscese uperene protiv manjinskih zajednica, reagirati i na “udruženi pothvat s ciljem isključenja žena iz svijeta rada prije 65 godine života”.

Ironija je da je upravo žena, i to potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, zadužena za analizu broja zaposlenika koji su ispunili uvjete za starosnu mirovinu, ističe sindikat.

zene_tportal221113

(T-portal, 22. studenoga 2013.) Najavljena Vladina mjera umirovljenja 12.000 zaposlenika u državnim tijelima i javnoj upravi naizgled je spolno neutralna, međutim, jedino na koga se može odnositi su žene, tvrdi sindikat u priopćenju.

Sukladno prijelaznim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, žene uvjete za starosnu mirovinu u 2013. navršavaju sa 60 godina i 9 mjeseci života. Istovremeno, sukladno Zakonu o radu i odluci Ustavnog suda iz 2007. godine, ženama su izjednačeni uvjeti za odlazak u mirovinu, te imaju pravo na rad do 65. godine.

To je pravo “trn u oku Vlade”, pa ministar financija Slavko Linić, govoreći o 12.000 ljudi koji imaju puni mirovinski staž ali ne žele u mirovinu jer im zakon dopušta da rade i dalje, najavljuje kako Vlada treba “presjeći” hoće li pokrenuti umirovljenje tih ljudi, kažu u sindikatu.

Muškarci su iz te mjere izuzeti jer im služba po sili zakona prestaje u godini u kojoj su navršili 65 godina života.

Vlada u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016. godine, kada govori o potrebi prilagodbe zakonskog okvira umirovljenju u državnim tijelima i javnim službama, misli isklučivo na žene. Time razmišlja o diskriminaciji većinske zajednice osoba ženskog spola, dok istovremeno u javnosti štiti manjinska prava i poziva građane da izađu na referendum o definiciji braka i izjasne se “protiv”.

Sindikat se stoga nada da će neka od nadležnih državnih institucija, koje promptno reagiraju na ekscese uperene protiv manjinskih zajednica, reagirati i na “udruženi pothvat s ciljem isključenja žena iz svijeta rada prije 65 godine života”.

Ironija je da je upravo žena, i to potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, zadužena za analizu broja zaposlenika koji su ispunili uvjete za starosnu mirovinu, ističe sindikat.

zene_indexhr221113

(Index.hr, 22. studenoga 2013.) SINDIKAT državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je danas na Vladinu namjeru da smanji broja zaposlenih u javnim i državnim službama kroz zakonsko sprječavanje rada žena dulje od 61. godine života.

indexHR_logo290612Najavljena Vladina mjera umirovljenja 12.000 zaposlenika u državnim tijelima i javnoj upravi naizgled je spolno neutralna, međutim, jedino na koga se može odnositi su žene, tvrdi sindikat u priopćenju.

Sukladno prijelaznim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, žene uvjete za starosnu mirovinu u 2013. navršavaju sa 60 godina i 9 mjeseci života. Istovremeno, sukladno Zakonu o radu i odluci Ustavnog suda iz 2007. godine, ženama su izjednačeni uvjeti za odlazak u mirovinu, te imaju pravo na rad do 65. godine.

To je pravo “trn u oku Vlade”, pa ministar financija Slavko Linić, govoreći o 12.000 ljudi koji imaju puni mirovinski staž ali ne žele u mirovinu jer im zakon dopušta da rade i dalje, najavljuje kako Vlada treba “presjeći” hoće li pokrenuti umirovljenje tih ljudi, kažu u sindikatu.

Muškarci su iz te mjere izuzeti jer im služba po sili zakona prestaje u godini u kojoj su navršili 65 godina života.

Vlada u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016. godine, kada govori o potrebi prilagodbe zakonskog okvira umirovljenju u državnim tijelima i javnim službama, misli isklučivo na žene. Time razmišlja o diskriminaciji većinske zajednice osoba ženskog spola, dok istovremeno u javnosti štiti manjinska prava i poziva građane da izađu na referendum o definiciji braka i izjasne se “protiv”.

Sindikat se stoga nada da će neka od nadležnih državnih institucija, koje promptno reagiraju na ekscese uperene protiv manjinskih zajednica, reagirati i na “udruženi pothvat s ciljem isključenja žena iz svijeta rada prije 65 godine života”.

Ironija je da je upravo žena, i to potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, zadužena za analizu broja zaposlenika koji su ispunili uvjete za starosnu mirovinu, ističe sindikat.

Sindikat: Vlada želi spriječiti žene da rade dulje od 61. godine života

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je danas na Vladinu namjeru da smanji broja zaposlenih u javnim i državnim službama kroz zakonsko sprječavanje rada žena dulje od 61. godine života.

zene_pd221113

(Poslovni.hr, 22. studenoga 2013.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je danas na Vladinu namjeru da smanji broja zaposlenih u javnim i državnim službama kroz zakonsko sprječavanje rada žena dulje od 61. godine života.

pd_logo_noviNajavljena Vladina mjera umirovljenja 12.000 zaposlenika u državnim tijelima i javnoj upravi naizgled je spolno neutralna, međutim, jedino na koga se može odnositi su žene, tvrdi sindikat u priopćenju.

Sukladno prijelaznim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, žene uvjete za starosnu mirovinu u 2013. navršavaju sa 60 godina i 9 mjeseci života. Istovremeno, sukladno Zakonu o radu i odluci Ustavnog suda iz 2007. godine, ženama su izjednačeni uvjeti za odlazak u mirovinu, te imaju pravo na rad do 65. godine.

To je pravo “trn u oku Vlade”, pa ministar financija Slavko Linić, govoreći o 12.000 ljudi koji imaju puni mirovinski staž ali ne žele u mirovinu jer im zakon dopušta da rade i dalje, najavljuje kako Vlada treba “presjeći” hoće li pokrenuti umirovljenje tih ljudi, kažu u sindikatu.

Muškarci su iz te mjere izuzeti jer im služba po sili zakona prestaje u godini u kojoj su navršili 65 godina života.

Vlada u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016. godine, kada govori o potrebi prilagodbe zakonskog okvira umirovljenju u državnim tijelima i javnim službama, misli isklučivo na žene. Time razmišlja o diskriminaciji većinske zajednice osoba ženskog spola, dok istovremeno u javnosti štiti manjinska prava i poziva građane da izađu na referendum o definiciji braka i izjasne se “protiv”.

Sindikat se stoga nada da će neka od nadležnih državnih institucija, koje promptno reagiraju na ekscese uperene protiv manjinskih zajednica, reagirati i na “udruženi pothvat s ciljem isključenja žena iz svijeta rada prije 65 godine života”.

Ironija je da je upravo žena, i to potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, zadužena za analizu broja zaposlenika koji su ispunili uvjete za starosnu mirovinu, ističe sindikat.

VLADA PLANIRA DISKRIMINACIJU VEĆINSKE ZAJEDNICE U HRVATSKOJ

Onemogućavanjem prava rada ženama do 65 godine Vlada dolazi pod udar članka 125. Kaznenog zakona, kojim je predviđena kazna zatvora do tri godine za onoga tko, između ostalog, na temelju razlike u spolu ograniči pravo na zapošljavanje i napredovanje

nejednakosst_ilustracija

(SDLSN, 22. studenoga 2013.) Dok Vlada u javnosti štiti manjinska prava i poziva građane da izađu na referendum o definiciji braka i izjasne se “protiv” braka kao ekskluzivne zajednice muškarca i žene, u potpredsjedničkim i ministarskim kabinetima razmišlja se o diskriminaciji većinske zajednice osoba ženskog spola.

sdlsn_www220Ovaj udruženi diskriminacijski pothvat razvidan je iz smjernica Vlade kojima se operacionalizira mjera po nazivom “umirovljenje zaposlenika u državnim tijelima i javnoj upravi”, a kojom je obuhvaćeno 12.000 zaposlenika, s uputom kako treba utvrditi točan broj i “po potrebi prilagoditi zakonski okvir”.
Ironija je da je upravo žena i to potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih, Milanka Opačić, zadužena za analizu broja zaposlenika koji su ispunili uvjete za starosnu mirovinu.
Iako je ova mjera naizgled spolno neutralna, jer se u njoj izrijekom ne spominju ni muškarci ni žene, iz činjenice da muškarci po pitanju umirovljenja ne predstavljaju “problem” budući da im služba po sili zakona prestaje u godini u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, za razliku od žena, koje uvjete za starosnu mirovinu navršavaju, sukladno prijelaznim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, sa 60 godina i 9 mjeseci života u 2013. godini, ali imaju pravo na rad do 65 godine života sukladno Zakonu o radu i odluci Ustavnog suda iz 2007. godine, kojom su izjednačeni uvjeti za odlazak u mirovinu muškaraca i žena, proizlazi da jedini “problem” predstavljaju osobe ženskog spola.
Ovo je pravo trn u oku Vlade pa ministar financija Slavko Linić, govoreći o 12.000 ljudi koji imaju puni mirovinski staž, ali ne žele u mirovinu jer im zakon dopušta da rade i dalje, najavljuje kako Vlada treba “presjeći” hoće li pokrenuti umirovljenje ili će zadržati iskusan kadar koji “nam” treba.
I tu se sad vraćamo na Smjernice ekonomske i fiskalne politike Vlade za razdoblje 2014. – 2016. godine, u kojima se govori o potrebi prilagodbe zakonskog okvira koji se odnosi na umirovljenje zaposlenika u državnim tijelima i javnim službama (čitaj: službenica i namještenica).
Kako Vlada zamišlja takav zakonski okvir može se vidjeti iz čak tri zakonska prijedloga izrađena u Ministarstvu uprave i Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, od kojih je jedan i službenim putem, dostavljen sindikatima državnih službenika i namještenika. Do drugog smo došli neformalno, zahvaljujući “zviždačici” kojoj se ovakvo zakonsko institucionaliziranje spolne diskriminacije nije svidjelo, a treći, kojim se priprema teren za prestanak službe ženama u državnoj i javnim službama upravo je u saborskoj proceduri u obliku Zakona o mirovinskom osiguranju.
Prvi prijedlog, u obliku Nacrta prijedloga Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o državnim službenicima datira iz rujna 2012. godine, a njime je Arsen Bauk “uredio” prestanak državne službe po sili zakona “stjecanjem prava na starosnu mirovinu prema općim propisima o mirovinskom osiguranju”, čime je muškarcima uskratio mogućnost rada do kraja godine u kojoj su napunili 65 godina života, ali je istovremeno ženama “skratio” mogućnost rada u državnoj službi za više od četiri godine, odnosno predvidio je da im državna služba prestane silom zakona sa 60 godina i 9 mjeseci života. Naravno, iza suhoparnih zakonskih odredbi pa čak i u obrazloženju zakona, žene se izrijekom ne spominju.
Drugi prijedlog, pod nazivom Zakon o prestanku službe i ugovora o radu u državnoj i javnim službama, također je nastao u Ministarstvu uprave, uz malu pomoć “mirovinaca”, ali iz njega još nije izašao službenim kanalima, govori o tome kako službeniku i namješteniku prestaje služba odnosno ugovor o radu kada navrši 35 godina mirovinskog staža i uvjet godina života za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.
Znakovito je da je ovaj drugi prijedlog usklađen s prijedlogom Zakona o mirovinskom osiguranju, koji uvodi novi pojam u hrvatski mirovinski sustav, tzv. “punu starosnu mirovinu” prema kojoj “pravo na punu starosnu mirovinu ima osiguranik s navršenih 35 godina mirovinskog staža i 65 godina života (muškarac), odnosno žena s navršenjem godina života iz članka 180. stavka 1. ovoga Zakona”, a to je u 2014. godini sa 61 godinom života.
Dakle, kada Sabor usvoji Zakon o mirovinskom osiguranju, žene će u “punu starosnu mirovinu” moći ići prema gore navedenim uvjetima, koji su istovremeno predviđeni prijedlogom Zakona o prestanku službe i ugovora o radu u državnoj i javnim službama kao uvjet za prestanak službe po sili zakona.
Iz svega ovoga, jasno je da Vlada diskriminaciju žena planira još od 2012. godine pri čemu se radi o koordiniranoj “akciji” više državnih tijela s ciljem osiguranja “zakonskih” (pred)uvjeta za sprječavanje rada žena u državnoj i javnim službama dulje od 61. godine života.
Sindikat se stoga nada da će neka od nadležnih državnih institucija, koje tako promptno reagiraju na ekscese uperene protiv manjinskih zajednica, reagirati i na ovaj udruženi pothvat s ciljem isključenja osoba ženskog spola iz svijeta rada prije 65 godine života.
Podsjećamo da je člankom 125. Kaznenog zakona predviđena kazna zatvora do tri godine za onoga tko, između ostalog, na temelju razlike u spolu ograniči pravo na zapošljavanje i napredovanje.
Priopćenje nismo poslali twiterom, ali se svejedno nadamo da će na njega netko reagirati. S. Kuhar

Pročitajte još…

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu