SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

mirovine_24sata270114

(24sata, 27. siječnja 2014.) Sindikat državnih službenika optužuje Vladu da novim zakonima pokušava službenicima uskratiti pravo da sami biraju kada će ići u mirovinu.

24sata_logo– Zaposlenik ima pravo birati hoće li iskoristiti mogućnosti iz Zakona o mirovinskom osiguranju i otići u mirovinu sa 60 ili 65 godina koje se postavljaju kao prepreka, odnosno uvjet za ostanak u službi – tvrdi Siniša Kuhar, tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.
Zaposleni drugdje imaju pravo odlučiti hoće li raditi do 65. godine ako imaju uvjete za prijevremenu mirovinu, a državni službenici nemaju, požalili su se sindikati.
Umjesto spolne, sada je na redu diskriminacija usmjerena protiv svih državnih službenika, uvjereni su u Sindikatu. Od pučke pravobraniteljice tražit će očitovanje o trećem prijedlogu Zakona o državnim službenicima.
Ako Sabor usvoji ovaj prijedlog, zakinuti će biti svi državni namještenici u odnosu na zaposlene u javnoj službi, lokalnoj upravi i samoupravi te u privatnom sektoru, uvjereni su sindikati. Najviše im smeta odredba o prestanku državne službe za sve zaposlene koji imaju uvjete za starosnu ili prijevremenu mirovinu.
Napominju kako bi država na prijevremenom umirovljenju 1417 službenika, koji će uskoro ostvariti uvjete za prijevremenu mirovinu, uštedjeti oko 25 milijuna kuna. Nadležni ministar uprave Arsen Bauk kaže da su sindikati u pravu, ali samo ako se gleda isključivo ovaj prijedlog zakona.
– Međutim, oni ne znaju da će usporedno s njim u proceduru ići i drugi zakoni kojima će se prava i obveze državnih službenika uskladiti sa zaposlenima u javnoj službi – rekao je ministar Bauk.
Tvrdi kako će se ista odredba o umirovljenju odnositi na državne i javne službenike, a niti jedan zakon ne ide odmah u proceduru.
– Ako i tada budu smatrali da su zakinuti, nemam ništa protiv toga da se pravobraniteljica očituje. Što se tiče tvrdnje da su službenici diskriminirani u odnosu na privatni sektor, neka o tome prosude građani – rekao je ministar Bauk.

mirovine_indexhr270114

(Index.hr, 27. siječnja 2014.) PREDLOŽENIM zakonskim promjenama uvodi se segregacija i diskriminacija na tržištu rada, jer bi jedino zaposlenima u državnim tijelima služba odnosno rad prestao po sili zakona kad napune 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža, dok bi zaposleni u javnim službama i privatnom sektoru i nadalje mogli raditi do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, odnosno 65 godina života.

Je li “istočni grijeh” državnih službenika taj što moraju raditi da bi preživjeli?

indexHR_logo290612Nakon dva neuspjela pokušaja stvaranja zakonskog okvira za smanjenje broja zaposlenih kroz ranije umirovljenje državnih i javnih službenika i namještenika, propisivanjem uvjeta za prestanak službe po sili zakona ranije od uvjeta propisanog Zakonom o radu, prema kojem ugovor o radu prestaje kada radnik navrši 65 godina života i 15 mirovinskog staža, Ministarstvo uprave po treći puta predlaže izmjene službeničkog zakonodavstva s ciljem onemogućavanja ostanka u državnoj službi do 65 godine života određenim skupinama zaposlenika.

Prva dva pokušaja prisilnog umirovljenja propala

Kako podsjećaju, iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, prvi pokušaj bio je u obliku izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima, kojima je državna služba trebala prestati s danom ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, odnosno s datumom navršenja 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a ne zadnjeg dana godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

No, za žene bi ova odredba značila prestanak službe po sili zakona već sa 60 godina i 9 mjeseci života, sukladno prijelaznim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, čime bi došle u neravnopravan položaj u odnosu na muškarce, jer bi im bila zapriječena mogućnost rada do 65 godine života.

U drugom pokušaju, Ministarstvo uprave sastavilo je poseban zakonski prijedlog, kojim je trebalo propisati uvjete za prestanak službe odnosno rada u državnoj i javnim službama, a tako se i zvao – Zakon o prestanku službe i ugovora o radu u državnim i javnim službama, no bio je, kao i prvi prijedlog, uperen uglavnom protiv žena, jer je prestanak službe odnosno ugovora o radu po sili zakona vezao uz prijelazne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se ženama pruža mogućnost ranijeg odlaska u mirovinu sve dok se 2030. godine ne izjednače po uvjetima za mirovinu s muškarcima, s time što je diskriminacija trebala obuhvatiti i javne, a ne samo državne službe.

Treća sreća?

“Zadnji, a vidjet ćemo je li i posljednji, treći pokušaj administrativnog reza kojim bi se preko noći smanjila brojka zaposlenih čije se plaće isplaćuju iz državnog proračuna ponovno cilja samo zaposlene u državnim službama, a etiketu spolno diskriminirajućeg akta izbjegava propisivanjem jedinstvenih eliminirajućih uvjeta za ostanak u službi, odnosno na radu u državnim tijelima za muškarce i žene.”, stoji u priopćenju Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

Po novom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima ministra uprave Arsena Bauka, državna služba bi po sili zakona trebala prestati svima koji su navršili uvjete za starosnu mirovinu (65+15), s danom ispunjenja uvjeta, kao i onima koji imaju uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu i to 60 godina života i 41 godinu mirovinskoga staža, pri čemu se, sukladno novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, zbog dugotrajnog staža osiguranja ne primjenjuje umanjeni polazni faktor za izračun mirovine. Međutim i ovdje se, kao i kod prethodna dva prijedloga, osobno pravo zaposlenika da bira hoće li iskoristiti određene mogućnosti iz Zakona o mirovinskom osiguranju i otići u mirovinu sa 60 ili 65 godina života, postavlja kao administrativna prepreka, odnosno eliminirajući uvjet za ostanak u službi.

Također, predlagatelj zanemaruje činjenicu da zaposleni u državnoj službi, kao i većina zaposlenih građana u Hrvatskoj, rade da bi preživjeli, odnosno plaćali račune, kredite ili uzdržavali svoje članove obitelji, bilo da su stari i s nedovoljnom mirovinom, bolesni, nezaposleni ili premladi da rade, školuju se, a to više neće moći ukoliko ih otjeraju u mirovinu, koja iznosi manje od 40 posto plaće.

Ova mjera pogađa upravo one s najmanjim primanjima u državnoj službi – zaposlene sa SSS i nižom stručnom spremom, koji ranije stupaju u svijet rada i imaju najmanje mirovine kad iz njega izlaze.

U čemu se sastoji diskriminacija

No, iako ovoga puta Zakon nije spolno diskriminirajući, prijedlog ima diskriminirajuće učinke jer je uperen protiv 63000 zaposlenih u državnim tijelima, čime ih stavlja u bitno različit položaj u odnosu na zaposlene u javnim službama, lokalnoj i područnoj samoupravi i privatnom sektoru, koji mogu raditi do 65 godine bez obzira imaju li uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu po osnovi dugotrajnog mirovinskog staža, stvarajući od državne službe geto u kojem vrijede drugačija – diskriminirajuća pravila.

Posebno je zabrinjavajuće to što Zakon predviđa da onima koji su uvjete koji se tek uvode kao kriterij za prestanak službe po sili zakona stekli prije njegova donošenja, državna služba prestaje s danom stupanja na snagu zakona, što znači da pored diskriminirajućih ima i retroaktivne učinke.

Ovime se, prema mišljenju Sindikata, diskriminacija ostvaruje na osnovi društvenog položaja, odnosno pripadnosti državnoslužbeničkom korpusu i usmjerena je jedino protiv državnih službenika i namještenika te će s obzirom na to tražiti očitovanje Pučke pravobraniteljice.

Država bi, prema obrazloženju predlagatelja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koji se namjerava uputiti u hitnu saborsku proceduru, trebala na ranijem umirovljenju 1417 državnih službenika i namještenika uprihoditi razliku između 42.345.155,13 kuna koliko bi koštale njihove plaće i 17.065.852,05 kuna koliko bi trebala isplatiti za tri proračunske osnovice koje zaposlenima pripadaju prilikom odlaska u mirovinu.

“Dakle, u Republici Hrvatskoj država je spremna pribjeći diskriminaciji svojih građana za nešto malo više od 25 milijuna kuna. Što je tek spremna učiniti za dupli iznos?”, pita se Siniša Kuhar iz SDLSN.

mirovine_dnevnikhr270114

(Dnevnik.hr, 27. siječnja 2014.) Predloženim zakonskim promjenama uvodi se segregacija i diskriminacija na tržištu rada, jer bi jedino zaposlenima u državnim tijelima rad prestao po sili zakona kad napune 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža, dok bi zaposleni u javnim službama i privatnom sektoru i dalje mogli raditi do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, odnosno 65 godina života, tvrdi sindikat u priopćenju.

dnevnikHR_logo2012Nakon dva neuspjela pokušaja, Ministarstvo uprave po treći puta predlaže izmjene službeničkog zakonodavstva s ciljem onemogućavanja ostanka u državnoj službi do 65 godine života određenim skupinama zaposlenika, ističe sindikat. Ta dva pokušaja propala su jer bi njima bile diskriminirale žene, pa treći pokušaj administrativnog reza nastoji etiketu spolno diskriminirajućeg akta izbjeći propisivanjem jedinstvenih eliminirajućih uvjeta za muškarce i žene.
Po novom prijedlogu ministra uprave Arsena Bauka, državna služba bi po sili zakona trebala prestati svima koji su navršili uvjete za starosnu mirovinu s danom ispunjenja uvjeta, kao i onima koji imaju uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, i to 60 godina života i 41 godinu mirovinskoga staža, pri čemu se, sukladno novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, zbog dugotrajnog staža osiguranja ne primjenjuje umanjeni polazni faktor za izračun mirovine.
Međutim ovdje se, kao i kod prethodna dva prijedloga, osobno pravo zaposlenika da bira hoće li iskoristiti mogućnosti iz Zakona o mirovinskom osiguranju i otići u mirovinu sa 60 ili 65 godina života, postavlja kao administrativna prepreka, odnosno eliminirajući uvjet za ostanak u službi, upozorava sindikat. Ta mjera pogađa one s najmanjim primanjima u državnoj službi – zaposlene sa SSS i nižom stručnom spremom, koji ranije stupaju u svijet rada i imaju najmanje mirovine kad iz njega izlaze.
Iako ovoga puta zakon nije spolno diskriminirajući, on ima diskriminirajuće učinke jer je uperen protiv 63.000 zaposlenih u državnim tijelima, čime ih stavlja u bitno različit položaj u odnosu na zaposlene u javnim službama, lokalnoj i područnoj samoupravi i privatnom sektoru, koji mogu raditi do 65 godine bez obzira imaju li uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu po osnovi dugotrajnog mirovinskog staža.
Sindikat smatra da se time diskriminacija ostvaruje na osnovi društvenog položaja, odnosno usmjerena je jedino protiv državnih službenika i namještenika, pa će tražiti očitovanje Pučke pravobraniteljice, najavljeno je u priopćenju.

mirovine_pd270114

(POSLOVNI DNEVNIK, 27. siječnja 2014.) SDLSN poslao je priopćenje u kojem navodi kako Vlada tjera 1417 državnih službenika i namještenika u prijevremenu mirovinu radi uštede od 25 milijuna kuna.

pd_logo_noviSindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske poslao je priopćenje u kojem navodi kako Vlada tjera 1417 državnih službenika i namještenika u prijevremenu mirovinu radi uštede od 25 milijuna kuna. Priopćenje Sindikata prenosimo u cijelosti:

“Nakon dva neuspjela pokušaja stvaranja zakonskog okvira za smanjenje broja zaposlenih kroz ranije umirovljenje državnih i javnih službenika i namještenika, propisivanjem uvjeta za prestanak službe po sili zakona ranije od uvjeta propisanog Zakonom o radu, prema kojem ugovor o radu prestaje kada radnik navrši 65 godina života i 15 mirovinskog staža, Ministarstvo uprave po treći puta predlaže izmjene službeničkog zakonodavstva s ciljem onemogućavanja ostanka u državnoj službi do 65 godine života određenim skupinama zaposlenika.

Prva dva pokušaja prisilnog umirovljenja propala

Podsjećamo, prvi pokušaj bio je u obliku izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima, kojima je državna služba trebala prestati s danom ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, odnosno s datumom navršenja 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a ne zadnjeg dana godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

No, za žene bi ova odredba značila prestanak službe po sili zakona već sa 60 godina i 9 mjeseci života, sukladno prijelaznim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, čime bi došle u neravnopravan položaj u odnosu na muškarce, jer bi im bila zapriječena mogućnost rada do 65 godine života.

U drugom pokušaju, Ministarstvo uprave sastavilo je poseban zakonski prijedlog, kojim je trebalo propisati uvjete za prestanak službe odnosno rada u državnoj i javnim službama, a tako se i zvao – Zakon o prestanku službe i ugovora o radu u državnim i javnim službama, no bio je, kao i prvi prijedlog, uperen uglavnom protiv žena, jer je prestanak službe odnosno ugovora o radu po sili zakona vezao uz prijelazne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se ženama pruža mogućnost ranijeg odlaska u mirovinu sve dok se 2030. godine ne izjednače po uvjetima za mirovinu s muškarcima, s time što je diskriminacija trebala obuhvatiti i javne, a ne samo državne službe.

Treća sreća?

Zadnji, a vidjet ćemo je li i posljednji, treći pokušaj administrativnog reza kojim bi se preko noći smanjila brojka zaposlenih čije se plaće isplaćuju iz državnog proračuna ponovno cilja samo zaposlene u državnim službama, a etiketu spolno diskriminirajućeg akta izbjegava propisivanjem jedinstvenih eliminirajućih uvjeta za ostanak u službi, odnosno na radu u državnim tijelima za muškarce i žene.

Po novom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima ministra uprave Arsena Bauka, državna služba bi po sili zakona trebala prestati svima koji su navršili uvjete za starosnu mirovinu (65+15), s danom ispunjenja uvjeta, kao i onima koji imaju uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu i to 60 godina života i 41 godinu mirovinskoga staža, pri ćemu se, sukladno novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, zbog dugotrajnog staža osiguranja ne primjenjuje umanjeni polazni faktor za izračun mirovine.

Međutim i ovdje se, kao i kod prethodna dva prijedloga, osobno pravo zaposlenika da bira hoće li iskoristiti određene mogućnosti iz Zakona o mirovinskom osiguranju i otići u mirovinu sa 60 ili 65 godina života, postavlja kao administrativna prepreka, odnosno eliminirajući uvjet za ostanak u službi.

Također, predlagatelj zanemaruje činjenicu da zaposleni u državnoj službi, kao i većina zaposlenih građana u Hrvatskoj, rade da bi preživjeli, odnosno plaćali račune, kredite ili uzdržavali svoje članove obitelji, bilo da su stari i s nedovoljnom mirovinom, bolesni, nezaposleni ili premladi da rade, školuju se, a to više neće moći ukoliko ih otjeraju u mirovinu, koja iznosi manje od 40 posto plaće.

Ova mjera pogađa upravo one s najmanjim primanjima u državnoj službi – zaposlene sa SSS i nižom stručnom spremom, koji ranije stupaju u svijet rada i imaju najmanje mirovine kad iz njega izlaze.

U čemu se sastoji diskriminacija

No, iako ovoga puta Zakon nije spolno diskriminirajući, prijedlog ima diskriminirajuće učinke jer je uperen protiv 63000 zaposlenih u državnim tijelima, čime ih stavlja u bitno različit položaj u odnosu na zaposlene u javnim službama, lokalnoj i područnoj samoupravi i privatnom sektoru, koji mogu raditi do 65 godine bez obzira imaju li uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu po osnovi dugotrajnog mirovinskog staža, stvarajući od državne službe geto u kojem vrijede drugačija – diskriminirajuća pravila.

Posebno je zabrinjavajuće to što Zakon predviđa da onima koji su uvjete koji se tek uvode kao kriterij za prestanak službe po sili zakona stekli prije njegova donošenja, državna služba prestaje s danom stupanja na snagu zakona, što znači da pored diskriminirajućih ima i retroaktivne učinke.

Ovime se, prema mišljenju Sindikata, diskriminacija ostvaruje na osnovi društvenog položaja, odnosno pripadnosti državnoslužbeničkom korpusu i usmjerena je jedino protiv državnih službenika i namještenika te će s obzirom na to tražiti očitovanje Pučke pravobraniteljice.

Država bi, prema obrazloženju predlagatelja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koji se namjerava uputiti u hitnu saborsku proceduru, trebala na ranijem umirovljenju 1417 državnih službenika i namještenika uprihoditi razliku između 42.345.155,13 kuna koliko bi koštale njihove plaće i 17.065.852,05 kuna koliko bi trebala isplatiti za tri proračunske osnovice koje zaposlenima pripadaju prilikom odlaska u mirovinu.

Dakle, u Republici Hrvatskoj država je spremna pribjeći diskriminaciji svojih građana za nešto malo više od 25 milijuna kuna. Što je tek spremna učiniti za dupli iznos?”

Sindikat: Vlada tjera 1417 državnih službenika i namještenika u prijevremenu mirovinu

SLOBODNA DALMACIJA, 27. siječnja 2014.) – Nakon dva neuspjela pokušaja stvaranja zakonskog okvira za smanjenje broja zaposlenih kroz ranije umirovljenje državnih i javnih službenika i namještenika, propisivanjem uvjeta za prestanak službe po sili zakona ranije od uvjeta propisanog Zakonom o radu, prema kojem ugovor o radu prestaje kada radnik navrši 65 godina života i 15 mirovinskog staža, Ministarstvo uprave po treći puta predlaže izmjene službeničkog zakonodavstva s ciljem onemogućavanja ostanka u državnoj službi do 65 godine života određenim skupinama zaposlenika – navode iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještnika i nastavljaju:

SD_logo240– Podsjećamo, prvi pokušaj bio je u obliku izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima, kojima je državna služba trebala prestati s danom ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, odnosno s datumom navršenja 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a ne zadnjeg dana godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

No, za žene bi ova odredba značila prestanak službe po sili zakona već sa 60 godina i 9 mjeseci života, sukladno prijelaznim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, čime bi došle u neravnopravan položaj u odnosu na muškarce, jer bi im bila zapriječena mogućnost rada do 65 godine života.

U drugom pokušaju, Ministarstvo uprave sastavilo je poseban zakonski prijedlog, kojim je trebalo propisati uvjete za prestanak službe odnosno rada u državnoj i javnim službama, a tako se i zvao – Zakon o prestanku službe i ugovora o radu u državnim i javnim službama, no bio je, kao i prvi prijedlog, uperen uglavnom protiv žena, jer je prestanak službe odnosno ugovora o radu po sili zakona vezao uz prijelazne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se ženama pruža mogućnost ranijeg odlaska u mirovinu sve dok se 2030. godine ne izjednače po uvjetima za mirovinu s muškarcima, s time što je diskriminacija trebala obuhvatiti i javne, a ne samo državne službe.

Zadnji, a vidjet ćemo je li i posljednji, treći pokušaj administrativnog reza kojim bi se preko noći smanjila brojka zaposlenih čije se plaće isplaćuju iz državnog proračuna ponovno cilja samo zaposlene u državnim službama, a etiketu spolno diskriminirajućeg akta izbjegava propisivanjem jedinstvenih eliminirajućih uvjeta za ostanak u službi, odnosno na radu u državnim tijelima za muškarce i žene.

Po novom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima ministra uprave Arsena Bauka, državna služba bi po sili zakona trebala prestati svima koji su navršili uvjete za starosnu mirovinu (65+15), s danom ispunjenja uvjeta, kao i onima koji imaju uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu i to 60 godina života i 41 godinu mirovinskoga staža, pri ćemu se, sukladno novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, zbog dugotrajnog staža osiguranja ne primjenjuje umanjeni polazni faktor za izračun mirovine.

Međutim i ovdje se, kao i kod prethodna dva prijedloga, osobno pravo zaposlenika da bira hoće li iskoristiti određene mogućnosti iz Zakona o mirovinskom osiguranju i otići u mirovinu sa 60 ili 65 godina života, postavlja kao administrativna prepreka, odnosno eliminirajući uvjet za ostanak u službi.

Također, predlagatelj zanemaruje činjenicu da zaposleni u državnoj službi, kao i većina zaposlenih građana u Hrvatskoj, rade da bi preživjeli, odnosno plaćali račune, kredite ili uzdržavali svoje članove obitelji, bilo da su stari i s nedovoljnom mirovinom, bolesni, nezaposleni ili premladi da rade, školuju se, a to više neće moći ukoliko ih otjeraju u mirovinu, koja iznosi manje od 40 posto plaće.

Ova mjera pogađa upravo one s najmanjim primanjima u državnoj službi – zaposlene sa SSS i nižom stručnom spremom, koji ranije stupaju u svijet rada i imaju najmanje mirovine kad iz njega izlaze – upozorili su iz SDLSN -a. PSD

mirovine_nl270114

…za čitanje klikni na sliku

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA
Vlada tjera 1417 državnih službenika i namještenika u prijevremenu mirovinu radi uštede od 25 milijuna kuna

Predloženim zakonskim promjenama uvodi se segregacija i diskriminacija na tržištu rada, jer bi jedino zaposlenima u državnim tijelima služba odnosno rad prestao po sili zakona kad napune 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža, dok bi zaposleni u javnim službama i privatnom sektoru i nadalje mogli raditi do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, odnosno 65 godina života

adam_eva

Je li “istočni grijeh” državnih službenika taj što moraju raditi da bi preživjeli?

(SDLSN, 27. siječnja 2014.) Nakon dva neuspjela pokušaja stvaranja zakonskog okvira za smanjenje broja zaposlenih kroz ranije umirovljenje državnih i javnih službenika i namještenika, propisivanjem uvjeta za prestanak službe po sili zakona ranije od uvjeta propisanog Zakonom o radu, prema kojem ugovor o radu prestaje kada radnik navrši 65 godina života i 15 mirovinskog staža, Ministarstvo uprave po treći puta predlaže izmjene službeničkog zakonodavstva s ciljem onemogućavanja ostanka u državnoj službi do 65 godine života određenim skupinama zaposlenika.

Prva dva pokušaja prisilnog umirovljenja propala

Podsjećamo, prvi pokušaj bio je u obliku izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima, kojima je državna služba trebala prestati s danom ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, odnosno s datumom navršenja 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a ne zadnjeg dana godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

sdlsn_www220No, za žene bi ova odredba značila prestanak službe po sili zakona već sa 60 godina i 9 mjeseci života, sukladno prijelaznim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, čime bi došle u neravnopravan položaj u odnosu na muškarce, jer bi im bila zapriječena mogućnost rada do 65 godine života.
U drugom pokušaju, Ministarstvo uprave sastavilo je poseban zakonski prijedlog, kojim je trebalo propisati uvjete za prestanak službe odnosno rada u državnoj i javnim službama, a tako se i zvao – Zakon o prestanku službe i ugovora o radu u državnim i javnim službama, no bio je, kao i prvi prijedlog, uperen uglavnom protiv žena, jer je prestanak službe odnosno ugovora o radu po sili zakona vezao uz prijelazne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se ženama pruža mogućnost ranijeg odlaska u mirovinu sve dok se 2030. godine ne izjednače po uvjetima za mirovinu s muškarcima, s time što je diskriminacija trebala obuhvatiti i javne, a ne samo državne službe.

Treća sreća?

Zadnji, a vidjet ćemo je li i posljednji, treći pokušaj administrativnog reza kojim bi se preko noći smanjila brojka zaposlenih čije se plaće isplaćuju iz državnog proračuna ponovno cilja samo zaposlene u državnim službama, a etiketu spolno diskriminirajućeg akta izbjegava propisivanjem jedinstvenih eliminirajućih uvjeta za ostanak u službi, odnosno na radu u državnim tijelima za muškarce i žene.
Po novom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima ministra uprave Arsena Bauka, državna služba bi po sili zakona trebala prestati svima koji su navršili uvjete za starosnu mirovinu (65+15), s danom ispunjenja uvjeta, kao i onima koji imaju uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu i to 60 godina života i 41 godinu mirovinskoga staža, pri ćemu se, sukladno novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, zbog dugotrajnog staža osiguranja ne primjenjuje umanjeni polazni faktor za izračun mirovine.
Međutim i ovdje se, kao i kod prethodna dva prijedloga, osobno pravo zaposlenika da bira hoće li iskoristiti određene mogućnosti iz Zakona o mirovinskom osiguranju i otići u mirovinu sa 60 ili 65 godina života, postavlja kao administrativna prepreka, odnosno eliminirajući uvjet za ostanak u službi.

Također, predlagatelj zanemaruje činjenicu da zaposleni u državnoj službi, kao i većina zaposlenih građana u Hrvatskoj, rade da bi preživjeli, odnosno plaćali račune, kredite ili uzdržavali svoje članove obitelji, bilo da su stari i s nedovoljnom mirovinom, bolesni, nezaposleni ili premladi da rade, školuju se, a to više neće moći ukoliko ih otjeraju u mirovinu, koja iznosi manje od 40 posto plaće.

Ova mjera pogađa upravo one s najmanjim primanjima u državnoj službi – zaposlene sa SSS i nižom stručnom spremom, koji ranije stupaju u svijet rada i imaju najmanje mirovine kad iz njega izlaze.

U čemu se sastoji diskriminacija

No, iako ovoga puta Zakon nije spolno diskriminirajući, prijedlog ima diskriminirajuće učinke jer je uperen protiv 63000 zaposlenih u državnim tijelima, čime ih stavlja u bitno različit položaj u odnosu na zaposlene u javnim službama, lokalnoj i područnoj samoupravi i privatnom sektoru, koji mogu raditi do 65 godine bez obzira imaju li uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu po osnovi dugotrajnog mirovinskog staža, stvarajući od državne službe geto u kojem vrijede drugačija – diskriminirajuća pravila.
Posebno je zabrinjavajuće to što Zakon predviđa da onima koji su uvjete koji se tek uvode kao kriterij za prestanak službe po sili zakona stekli prije njegova donošenja, državna služba prestaje s danom stupanja na snagu zakona, što znači da pored diskriminirajućih ima i retroaktivne učinke.
Ovime se, prema mišljenju Sindikata, diskriminacija ostvaruje na osnovi društvenog položaja, odnosno pripadnosti državnoslužbeničkom korpusu i usmjerena je jedino protiv državnih službenika i namještenika te će s obzirom na to tražiti očitovanje Pučke pravobraniteljice.
Država bi, prema obrazloženju predlagatelja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koji se namjerava uputiti u hitnu saborsku proceduru, trebala na ranijem umirovljenju 1417 državnih službenika i namještenika uprihoditi razliku između 42.345.155,13 kuna koliko bi koštale njihove plaće i 17.065.852,05 kuna koliko bi trebala isplatiti za tri proračunske osnovice koje zaposlenima pripadaju prilikom odlaska u mirovinu.
Dakle, u Republici Hrvatskoj država je spremna pribjeći diskriminaciji svojih građana za nešto malo više od 25 milijuna kuna. Što je tek spremna učiniti za dupli iznos? S. Kuhar

Pročitajte još…

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu