SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

PRAVNA DRŽAVA Što kad Vrhovni sud nejednako primjenjuje zakon

Vrhovni sud Republike Hrvatske kao instrument pravne nesigurnosti

Kad se božica pravde nakrivi od slučaja do slučaja građanima se crno piše

Kad se božica pravde nakrivi od slučaja do slučaja građanima se crno piše

(SDLSN, 23. rujna 2008.) Ustav Republike Hrvatske kaže kako sudbenu vlast u RH obavljaju sudovi, koji su kao dio sudbene vlasti samostalni i neovisni te sude na temelju ustava i zakona.
Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.
Laički rečeno, uloga je Vrhovnog suda da, u slučaju kad županijski sudovi donose različite presude u istovrsnim sudskim sporovima, svojom presudom ujednači sudsku praksu na području Republike Hrvatske tako što u predmetu u kojem se pojavi različita sudska praksa presudom uspostavi pravnu praksu koja od tog trenutka postaje obvezujuća za sve sudove nižeg reda.
No, što se događa kad sam Vrhovni sud u istovrsnom sudskom sporu zauzme dijametralno različita stajališta?
Zdrav razum, pravna logika i raison d’etre Vrhovnog suda ne dopuštaju takvu mogućnost, ali Hrvatska je pravna država neobična i pravnim načelima neodgovorna tvorevina pa naša pravna praksa bilježi i takve slučajeve s ozbiljnim posljedicama po pravnu sigurnost građana.
Kad Vrhovni sud svojom presudom dovede u zabludu hrvatske građane presudom kojom im  priznaje neko materijalno pravo i oni se temeljem takve presude odluče tražiti ga u sudskom postupku, ostvare ga i naplate, a zatim im taj isti Vrhovni sud svojom novom presudom poništi pravo i dovede ih u situaciju da jednom naplaćeno državi moraju vratiti i to s kamatama, onda je upitno ostvaruje li takav vrhovni sud svoju ustavom propisanu zadaću.
Takav se slučaj dogodio kada je 50-tak državnih službenika iz Iloka odlučilo, temeljem presude Vrhovnog suda iz 2004. godine, zatražiti naknadu uvećanja plaće zbog rada na području od posebne državne skrbi, u iznosu od 50%.

Presuda Vrhovnog suda iz 2004. kojom se službenicima priznaje pravo na 50% uvećanja plaće rezultirala je sudskom praksom temeljem koje im je RH morala isplatiti od 30 - 70.000 kuna

Presuda Vrhovnog suda iz 2004. kojom se službenicima priznaje pravo na 50% uvećanja plaće rezultirala je sudskom praksom temeljem koje im je RH morala isplatiti od 30 – 70.000 kuna

vsrh1

Naime, citiranom presudom Vrhovni sud je zauzeo stajalište da se područje na kojem tužitelji rade smatra područjem od posebne državne skrbi i u vrijeme dok od strane Vlade nije bilo razvrstano kao takvo jer to proistječe iz odredbi Zakona o područjima posebne državne skrbi. Za Vrhovni je sud nemar Vlade da Hrvatsko Podunavlje razvrsta kao područje od posebne državne skrbi irelevantan kad je u pitanju pravo na potraživanje uvećanja plaće od 50 posto za rad na području od posebne državne skrbi.

Županijski sud u Vukovaru je 2006. godine, pozivajući se na stajalište Vrhovnog suda iz 2004. godine, potvrdio presudu Općinskog suda u Vukovaru prema kojoj je Republika Hrvatska iločkim državnim službenicima dužna isplatiti iznose u rasponu od 30.000 do 70.000 kuna po službeniku, odnosno u vrijednosti od preko 1.100.000 kuna uvećane za zakonske zatezne kamate i parnični trošak od gotovo pola milijuna kuna.
Sretni i pravdom zadovoljni službenici novac su dobili i uglavnom ga potrošili ili uložili, kako se već radi s novcem koji ste vlastitim radom zaradili, a u njihovom slučaju je neprijeporno da su ga zaradili radom na području od posebne državne skrbi.

Presuda Vrhovnog suda iz 2006. za posljedicu je imala pljenidbu dijela plaće službenika kojem je prethodno, zahvaljujući stavu VS iz 2004. godine, dosuđen iznos od 39.000 kuna. Sada, zahvaljujući obratu u razmišljanju VS, mora vratiti taj iznos uvećan za zakonsku zateznu kamatu.

Presuda Vrhovnog suda iz 2006. za posljedicu je imala pljenidbu dijela plaće službenika kojem je prethodno, zahvaljujući stavu VS iz 2004. godine, dosuđen iznos od 39.000 kuna. Sada, zahvaljujući obratu u razmišljanju VS, mora vratiti taj iznos uvećan za zakonsku zateznu kamatu.

vsrh2
Međutim, tada na scenu ponovno stupa Vrhovni sud i presudom 2006. godine uspostavlja novu i dijametralno suprotnu sudsku praksu, kojom činjenicu da je Vlada RH propustila razvrstati Hrvatsko Podunavlje u područje od posebne državne skrbi u razdoblju od 1998. do 2000. godine, označava kao pravno relevantnu i dozvoljava reviziju protiv presuda kojima je službenicima na tom području priznato pravo na uvećanje plaća za 50 posto za to razdoblje.
Nakon toga Općinski sud preinačuje svoje ranije presude i nalaže protuovrhu za već dosuđena i, u najvećoj mjeri, potrošena ranije dosuđena sredstva koja su priznata 50-torici državnih službenika, dakako uvećana za zakonsku zateznu kamatu.

Povjerenje u Vrhovni sud moglo bi Vas skupo stajati, jer je njegova sudska praksa neovisna i od vlastitih odluka

Povjerenje u Vrhovni sud moglo bi Vas skupo stajati, jer je njegova sudska praksa neovisna i od vlastitih odluka

Vrhovni je sud svojim stajalištem iz 2004. kojim je državnim službenicima priznao pravo na 50 posto uvećanja plaće i kasnijom presudom iz 2006. godine, kojom je srušio temelj na kojem je počivalo njegovo prethodno stajalište, prouzročio izravnu materijalnu štetu hrvatskim građanima koji su nasjeli na njegovo prvo pravno stajalište, prouzročio ogroman parnični trošak državi i tužiteljima i, što je najgore od svega, stvorio pravnu nesigurnost i kaos u kojem se hrvatski građani ne mogu pouzdati u vrhovnu sudsku instancu.
Posljedica takvog rada Vrhovnog suda je da službenike sada čeka dugogodišnja ovrha plaće u iznosu od najmanje jedne trećine plaće, kako bi namirili dugovanje Republici Hrvatskoj, zateznu kamatu i parnični trošak. I to sve zato jer ih je Vrhovni sud svojom prvotnom odlukom doveo u zabludu da im nešto pripada, a zatim odlučio osporiti im takvo pravo.
Kakva je svrha Vrhovnog suda koji sam proizvodi nejedinstvenu primjenu zakona i unosi zbrku u hrvatski pravosudni sustav?
Možda je i hrvatsko pravosuđe u takvom stanju u kakvom jest kad mu Vrhovni sud ne drži do vlastite sudske prakse?
Samo tako su mogući gore navedeni slučajevi, kao i već raniji sramotni primjeri različite sudske prakse kad je državnim službenicima, ovisno o tome na području koje županije rade, priznato ili nije priznato pravo na božićnicu i dar za djecu za 2000. godinu iz istog kolektivnog ugovora, koji su doveli u pitanje teritorijalnu cjelovitost Hrvatske i jednakost građana pred zakonom.
Pa ti sad vjeruj u pravnu državu. Malo morgen.

Sindikat: Vrhovni sud nejednako primjenjuje zakon

hina_print_logoZAGREB, 23. rujna 2008. (Hina) – Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske ustvrdio je u današnjem priopćenju da Vrhovni sud, koji bi trebao osiguravati jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, nejednako primjenjuje zakon.

Sindikalci navode slučaj pedesetak državnih službenika iz Iloka koji su se odlučili, temeljem presude Vrhovnog suda iz 2004. godine, zatražiti povećanje plaće za 50 posto zbog rada na području od posebne državne skrbi.

Tom je presudom Vrhovni sud zauzeo stajalište da se područje na kojem tužitelji rade smatra područjem od posebne državne skrbi i u vrijeme dok ga Vlada nije razvrstala kao takvo, jer to proistječe iz odredbi Zakona o područjima posebne državne skrbi.

vsrh_zgradaZa Vrhovni sud je nemar Vlade da Hrvatsko Podunavlje razvrsta kao područje od posebne državne skrbi irelevantan kad je u pitanju pravo na potraživanje uvećanja plaće za 50 posto za rad na području od posebne državne skrbi.

Županijski sud u Vukovaru je 2006. godine, pozivajući se na stajalište Vrhovnog suda iz 2004. godine, potvrdio presudu Općinskog suda u Vukovaru da je Hrvatska iločkim državnim službenicima dužna isplatiti od 30.000 do 70.000 kuna po službeniku, odnosno u vrijednosti od preko 1.100.000 kuna uvećanih za zatezne kamate i parnični trošak od gotovo pola milijuna kuna.

No, nakon što su službenici dobili taj novac na scenu je ponovno stupio Vrhovni sud te presudom 2006. godine uspostavio novu i dijametralno suprotnu sudsku praksu, ističe sindikat.

Tom presudom činjenicu da je Vlada propustila razvrstati Hrvatsko Podunavlje u područje od posebne državne skrbi u razdoblju od 1998. do 2000. godine označava kao pravno relevantnu i dozvoljava reviziju protiv presuda kojima je službenicima na tom području priznato pravo na 50-postotno povećanje plaća za to razdoblje.

Nakon toga Općinski sud preinačuje svoje ranije presude i nalaže protuovrhu za već dosuđena sredstva, dakako uvećana za zakonsku zateznu kamatu, stoji u priopćenju.

vsrh_SD230908

Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske ustvrdio je u današnjem priopćenju da Vrhovni sud, koji bi trebao osiguravati jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, nejednako primjenjuje zakon.

Sindikalci navode slučaj pedesetak državnih službenika iz Iloka koji su se odlučili, temeljem presude Vrhovnog suda iz 2004. godine, zatražiti povećanje plaće za 50 posto zbog rada na području od posebne državne skrbi.

Tom je presudom Vrhovni sud zauzeo stajalište da se područje na kojem tužitelji rade smatra područjem od posebne državne skrbi i u vrijeme dok ga Vlada nije razvrstala kao takvo, jer to proistječe iz odredbi Zakona o područjima posebne državne skrbi.

judgeeZa Vrhovni sud je nemar Vlade da Hrvatsko Podunavlje razvrsta kao područje od posebne državne skrbi irelevantan kad je u pitanju pravo na potraživanje uvećanja plaće za 50 posto za rad na području od posebne državne skrbi.

Županijski sud u Vukovaru je 2006. godine, pozivajući se na stajalište Vrhovnog suda iz 2004. godine, potvrdio presudu Općinskog suda u Vukovaru da je Hrvatska iločkim državnim službenicima dužna isplatiti od 30.000 do 70.000 kuna po službeniku, odnosno u vrijednosti od preko 1.100.000 kuna uvećanih za zatezne kamate i parnični trošak od gotovo pola milijuna kuna.

No, nakon što su službenici dobili taj novac na scenu je ponovno stupio Vrhovni sud te presudom 2006. godine uspostavio novu i dijametralno suprotnu sudsku praksu, ističe sindikat.

Tom presudom činjenicu da je Vlada propustila razvrstati Hrvatsko Podunavlje u područje od posebne državne skrbi u razdoblju od 1998. do 2000. godine označava kao pravno relevantnu i dozvoljava reviziju protiv presuda kojima je službenicima na tom području priznato pravo na 50-postotno povećanje plaća za to razdoblje.

Nakon toga Općinski sud preinačuje svoje ranije presude i nalaže protuovrhu za već dosuđena sredstva, dakako uvećana za zakonsku zateznu kamatu, stoji u priopćenju.

vsrh_dnhr230908

Sindikalci navode slučaj pedesetak državnih službenika iz Iloka koji su se odlučili, temeljem presude Vrhovnog suda iz 2004. godine, zatražiti povećanje plaće za 50 posto zbog rada na području od posebne državne skrbi.

Tom je presudom Vrhovni sud zauzeo stajalište da se područje na kojem tužitelji rade smatra područjem od posebne državne skrbi i u vrijeme dok ga Vlada nije razvrstala kao takvo, jer to proistječe iz odredbi Zakona o područjima posebne državne skrbi.

sudstvo_cekicZa Vrhovni sud je nemar Vlade da Hrvatsko Podunavlje razvrsta kao područje od posebne državne skrbi irelevantan kad je u pitanju pravo na potraživanje uvećanja plaće za 50 posto za rad na području od posebne državne skrbi.

Županijski sud u Vukovaru je 2006. godine, pozivajući se na stajalište Vrhovnog suda iz 2004. godine, potvrdio presudu Općinskog suda u Vukovaru da je Hrvatska iločkim državnim službenicima dužna isplatiti od 30.000 do 70.000 kuna po službeniku, odnosno u vrijednosti od preko 1.100.000 kuna uvećanih za zatezne kamate i parnični trošak od gotovo pola milijuna kuna.

No, nakon što su službenici dobili taj novac na scenu je ponovno stupio Vrhovni sud te presudom 2006. godine uspostavio novu i dijametralno suprotnu sudsku praksu, ističe sindikat.

Tom presudom činjenicu da je Vlada propustila razvrstati Hrvatsko Podunavlje u područje od posebne državne skrbi u razdoblju od 1998. do 2000. godine označava kao pravno relevantnu i dozvoljava reviziju protiv presuda kojima je službenicima na tom području priznato pravo na 50-postotno povećanje plaća za to razdoblje.

Nakon toga Općinski sud preinačuje svoje ranije presude i nalaže protuovrhu za već dosuđena sredstva, dakako uvećana za zakonsku zateznu kamatu, stoji u priopćenju.

vsrh_net230908

Sindikalci navode slučaj pedesetak državnih službenika iz Iloka koji su se odlučili, temeljem presude Vrhovnog suda iz 2004. godine, zatražiti povećanje plaće za 50 posto zbog rada na području od posebne državne skrbi.

Tom je presudom Vrhovni sud zauzeo stajalište da se područje na kojem tužitelji rade smatra područjem od posebne državne skrbi i u vrijeme dok ga Vlada nije razvrstala kao takvo, jer to proistječe iz odredbi Zakona o područjima posebne državne skrbi.

Za Vrhovni sud je nemar Vlade da Hrvatsko Podunavlje razvrsta kao područje od posebne državne skrbi irelevantan kad je u pitanju pravo na potraživanje uvećanja plaće za 50 posto za rad na području od posebne državne skrbi.

Županijski sud u Vukovaru je 2006. godine, pozivajući se na stajalište Vrhovnog suda iz 2004. godine, potvrdio presudu Općinskog suda u Vukovaru da je Hrvatska iločkim državnim službenicima dužna isplatiti od 30.000 do 70.000 kuna po službeniku, odnosno u vrijednosti od preko 1,100.000 kuna uvećanih za zatezne kamate i parnični trošak od gotovo pola milijuna kuna.

No nakon što su službenici dobili taj novac na scenu je ponovno stupio Vrhovni sud te presudom 2006. godine uspostavio novu i dijametralno suprotnu sudsku praksu, ističe sindikat.

Tom presudom činjenicu da je Vlada propustila razvrstati Hrvatsko Podunavlje u područje od posebne državne skrbi u razdoblju od 1998. do 2000. godine označava kao pravno relevantnu i dozvoljava reviziju protiv presuda kojima je službenicima na tom području priznato pravo na 50-postotno povećanje plaća za to razdoblje.

Nakon toga Općinski sud preinačuje svoje ranije presude i nalaže protuovrhu za već dosuđena sredstva, dakako uvećana za zakonsku zateznu kamatu, stoji u priopćenju.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu