SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

ZAKON O PLAĆAMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Izvješća sa sjednica saborskih odbora

sdlsn_www220(SDLSN, 4. veljače 2009.) Donosimo izvješća sa sjednica saborskih odbora na kojima je razmatran prijedlog Zakona o plaćama državnih službenika. Izvješća su preuzeta u cijelosti, bez kraćenja i bilo kakvih intervencija u tekst, s internet stranica Hrvatskog sabora, uz napomenu da je predstavnik sindikata državnih službi i sudionik u raspravi na sjednici Odbora za ravnopravnost spolova i Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina bio glavni tajnik SDLSN Siniša Kuhar, dok su na sjednici Odbora za obranu u raspravi sudjelovali predstavnici sva tri sindikata koji djeluju u MORH i OSRH, a SDLSN je kao jedan od sindikata u sustavu obrane zastupao predsjednik Sindikata Boris Pleša.

Izvješće Odbora za ravnopravnost spolova o Prijedlogu zakona o plaćama državnih službenika, prvo čitanje, P.Z.E. br. 244

sabor2

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 14. sjednici održanoj 29. siječnja 2009. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o plaćama državnih službenika, P.Z.E. br. 244, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. prosinca 2008. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Gordana Sobol

Gordana Sobol

Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio Prijedlog zakona. Tim Prijedlogom uređuje se sustav plaća u državnoj službi i druga materijalna prava državnih službenika.
Predlaže se jedinstveno uređivanje sustava plaća u državnoj službi, radna mjesta razvrstavaju se u platne razrede. Osnovna novina je zamjena instituta minulog rada institutom promicanja temeljem ocjene rada i učinkovitosti.
Na početku rasprave izraženo je zadovoljstvo što će se o ovako važnom zakonu ipak raspravljati u dva čitanja. Nadalje, u raspravi je upozoreno na negativne učinke promicanja kojem je jedini kriterij ocjena rada i učinkovitosti državnih službenika. Naglašeno je da dosadašnja iskustva s ocjenjivanjem pokazuju kako je teško osigurati objektivnost ocjenjivanja, što otvara prostor za manipulacije.
Također, nejasne su odredbe o stimuliranju putem dodatka za pojedine vrste poslova i nagradama za izniman učinak.
Nakon provedene rasprave članovi/ce Odbora jednoglasno su odlučili Hrvatskom saboru predložiti sljedeće zaključke:

1) Prihvaća se Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika, P.Z.E. br. 244
2) Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju, radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.
Predsjednica Odbora
Gordana Sobol

Izvješće Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o Prijedlogu zakona o plaćama državnih službenika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 244

sabor2

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 17. sjednici, održanoj 27. siječnja 2009. godine, Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom 19. prosinca 2009. godine.

Odbor je ovaj zakon razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Većina članova Odbora predložila je da se rasprava o ovom Prijedlogu zakona provede u prvom čitanju, s obzirom da ne postoje razlozi za hitnost njegova donošenja budući je stupanje na snagu ovoga zakona predviđeno za početak 2010., dok je rok za donošenje uredbi koje Vlada treba donijeti kraj prosinca 2009. godine. Osim toga, članovi Odbora su naglasili da se ovim prijedlogom zakona znatno mijenja sustav plaća državnih službenika o čemu se ni socijalni partneri nisu u potpunosti usuglasili, a kako se on odnosi na veliki broj državnih službenika, mišljenja su da je prijedlog zakona potrebno temeljito raspraviti.

Furio Radin

Furio Radin

U raspravi su članovi Odbora posebnu pozornost obratili na temeljnu promjenu koju u sustavu plaća državnih službenika unosi prijedlog ovog zakona, a to je zamjena instituta minulog rada institutom promicanja temeljem ocjena rada i učinkovitosti, odnosno  na uvjetovanje rasta plaća isključivo ocjenama rada kao i na predloženi način nagrađivanja za iznimne rezultate.

Istaknuto je da predloženi model promicanja u plaći temeljem ocijene rada nije dovoljno objektiviziran kako bi se ostvario cilj ovog zakona, a to je poboljšanje kvalitete rada državnih službenika i njihova motivacija za bolji rad i učinkovitost. Naglašeno je da dosadašnja višegodišnja praksa ocjenjivanja pokazuje da je vrlo teško osigurati objektivnost ocjenjivanja, koje je u većem dijelu državnih službi podložno subjektivnim procjenama, često na granici arbitrarnosti, te se stoga otvara prostor za moguće manipulacije koje mogu biti usmjerene na promoviranje, kako je istaknuto, podobnih, a ne stručnih i učinkovitih službenika. Izneseno je i mišljenje da bi predloženi model mogao biti u praksi različito primjenjivan ovisno i o stanju proračuna, odnosno tako što bi se kriteriji ocjenjivanja podešavali prema sredstvima koja se u proračunu osiguraju za plaće.
Zbog svega toga je predloženo da se zadrži dodatak na minuli rad jer on predstavlja ne samo jedan oblik stečenog prva već i vrednovanja radnog iskustva, što samo po sebi ne isključuje napredovanje službenika kroz platne razrede, kako to, uostalom, pokazuje praksa više europskih zemalja s dugogodišnjim iskustvom u ovoj problematici.

Upozoreno je, također, da predloženi model ocjenjivanja sužava prava pojedinih skupina službenika, kao što su rodilje i osobe koje su na bolovanju dužem od šest mjeseci (npr. zbog neke teže bolesti čija terapija traje duže od 6 mjeseci u tijeku godine). Naime, kako je Zakonom o državnim službenicima propisano (čl. 82.) da se  ne ocjenjuju službenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od 6 mjeseci, bez obzira na razloge, promicanje u plaći službenika  koji se nađu u navedenim situacijama bilo bi zamrznuto na sljedećih pet, moguće i deset godina. Isto tako treba imati u vidu da porodiljni dopust mogu uzeti i muškarci, čime se širi broj službenika koji bi bili pogođeni primjenom ovakvog sustava. Potrebno je stoga uvesti odredbe kojima bi se izbjegla mogućnost diskriminiranja, imajući pritom u vidu i odredbu čl. 9. Zakona o ravnopravnosti spolova kojom je utvrđeno da se mjere usmjerene zaštiti žena, osobito u vezi s trudnoćom i materinstvom, ne smatraju diskriminacijom.

U svezi mogućnosti nagrađivanja državnih službenika za iznimne rezultate, predloženo je da se ono u zakonu uredi tako da bude javno, s transparentnim kriterijima, kako bi bilo motivirajuće i predstavljalo primjerno nagrađivanje službenika koji ostvare rezultate od iznimne važnosti za rad državnog tijela.

Nakon rasprave Odbor je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

1. O Prijedlogu zakona o plaćama državnih službenika, s Konačnim prijedlogom zakona, provest će se prvo čitanje.
2. Prihvaća se Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika.
3. Stajališta, prijedlozi i mišljenja iznijeti u raspravi o prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin

Izvješće Odbora za obranu o Prijedlogu zakona o plaćama državnih službenika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. E. br. 244

sabor2

Odbor za obranu, Hrvatskog sabora na 11. sjednici održanoj 27. siječnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. prosinca 2008. godine, uz prijedlog da se sukladno odredbi članku 161. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao zainteresirano radno tijelo.

Boris Sprem

Boris Sprem

Predstavnik predlagatelja u uvodnom obrazloženju istaknuo je da u izvješću projekta “Ocjena sustava plaća i naknada u državnoj službi” su utvrđene glavne karakteristike postojećeg sustava plaća i njegovi nedostaci, kao što su: fiksna plaća državnog službenika, nemogućnost nagrađivanja službenika koji ostvaruje izvrsne rezultate rada, klasifikacija radnih mjesta i koeficijenti za izračun plaće utvrđeni su bez jasnih kriterija i uvažavanja složenosti posla, odgovornosti i samostalnost državnog službenika te problem niskih plaća visoko obrazovanih kadrova, uz naznaku da se privlačenje i zadržavanje visoko obrazovanih kadrova u državnoj službi te motivacija službenika za bolji rad i učinkovitost, po mišljenju ekspertnog tima, može ostvariti samo ukoliko se unaprijedi razina plaća i razlike u plaći unutar strukture (dekompresija plaća).

U skladu s navedenim mišljenjima, predstavnik predlagatelja naglasio je, da se u Prijedlogu zakona između ostalog jedinstveno uređuje sustav plaća u državnoj službi, sukladno načelu “jednaka plaća za jednaki rad”, radna mjesta razvrstavaju se u platne razrede i to na temelju klasifikacije radnih mjesta državnih službenika u kategorije, potkategorije i razine potkategorija, zamjenjuje se institut minulog rada institutom promicanja temeljem ocjene rada i učinkovitosti, uvodi se bolje vrednovanje nekih rukovodećih i visoko stručnih radnih mjesta, te promicanje državnih službenika temeljem ocjene rada, učinkovitosti i višeg stupnja obrazovanja.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnici sindikata u raspravi iznijeli su mišljenje da se Prijedlog zakona ne treba donijeti po hitnom postupku, već da se isti treba vratiti na ponovni postupak radi dorade. Kao osnovni razlog za navedeni prijedlog istakli su da sa poslodavcem nisu postigli suglasnost da osnovni kriterij za promicanje u viši platni stupanj bude ocjena, budući da ocjena predstavlja subjektivni kriterij, predložili su da se kao korektiv zadrži i minuli rad za promicanje državnih službenika u viši platni razred.

Nadalje, predložili su da je potrebno doraditi odredbe članka 24. i 25. Prijedloga zakona, na način da se navedenim odredbama detaljno propišu poslovi na kojima državni službenici imaju pravo na poseban dodatak, te unesu kriteriji (npr. profesionalnost, ažurnost, korektnost …) koje bi državni službenik trebao ispuniti da bi mu se mogla isplatiti nagrada.

Predložili su da se djelatne vojne osobe, glede minulog rada izjednače sa državnim službenicima, ukoliko institut minulog rada ne zadrži u predloženom Zakonu.

Na kraju rasprave, naglasili su potrebu da Prijedlog zakona, ide u redovnu proceduru, samim time što će isti stupiti na snagu tek 1. siječnja 2010. godine. U daljnjoj raspravi članovi Odbora iznijeli su različita stajališta.

Tako je s jedne strane ocijenjeno da je intencija Prijedloga zakona dobra, jer se u istom kao temelj za promicanje u plaći uzima kvaliteta rada a ne dužina rada, odnosno minuli rad. Stoga je potrebno u samom Prijedlogu zakona propisati i precizirati kriterije za napredovanje, te što će se ocjenjivati i na temelju čega, isto iz razloga što je u članku 5., članku 23. i članku 24. Predloženog zakona data ovlast Vladi RH da predlaže mjesečnu osnovicu te da donosi uredbe, stoga iz samog zakona nije vidljivo kako će navedena pitanja biti uređena. Poradi potrebe da se predmetna pitanja detaljno urede zakonom, predloženo je da isti ide u redovnu proceduru, samim time što isto neće biti od utjecaja na otvaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja, ukoliko Prijedlog zakona bude donijet do ljeta ove godine.

Podržan je prijedlog da predloženi zakon ide u redovnu proceduru, jer isti treba stupiti na snagu tek 1. siječnja 2010. godine, te je predloženo da se visina plaće, odnosno platni razred i platni stupanj utvrde kombinacijom minulog rada i ocjene, te da se propiše omjer koliki bi bio utjecaj minulog rada a koliki ocjene na visinu plaće, čime bi stupac iz članka 10. Prijedloga zakona izgledao sasvim drugačije nego što isti izgleda sada.

Nadalje, naglašeno je da je predloženi zakon blizu “dobrog zakona”, upravo iz tog razloga potrebno je da isti ide u redovnu proceduru, kako bi se pojedine odredbe Prijedloga zakona doradile, čime bi se izbjegla mogućnost da imamo tzv. “falični” zakon s kojim bi svi bili nezadovoljni. Kao primjer navedeno je da bi se u članku 25. stavku 1. Predloženog zakona, riječi: “može se isplatit nagrada”, trebalo zamijeniti riječima: “isplatit će se nagrada”.

S druge strane iznijeto je stajalište da se Prijedlog zakona treba donijeti po hitnom postupku, te da se navedene primjedbe u samom postupku mogu eliminirati, podržan je i prijedlog da se plaća djelatnim vojnim osobama ne uvećava za 0,5 posto za svaku godinu minulog rada, odnosno da se plaće u tom dijelu izjednače s plaćama državnih službenika.

Sukladno naprijed iznijetim primjedbama glede hitnosti postupka, Odbor je većinom glasova (šest glasova “ZA” i pet glasova “PROTIV”) odlučio da se Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika, s Konačnim prijedlogom zakona, donese po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave i glasovanja o hitnosti postupka, Odbor je većinom glasova (šest glasova “ZA”, četiri glasa “PROTIV” i jedan glas “SUZDRŽAN”) odlučio Hrvatskom saboru predložiti da donese

ZAKON O PLAĆAMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Borisa Šprema, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Boris Šprem

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu