SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

I na Burzi do 20 posto manje plaće

burza_dalje291012

Neisplata božićnice i regresa, smanjenje putnih troškova, osnovice za jubilarne nagrade i dnevnice dio je onoga što čeka zaposlenike Zavoda za zapošljavanje, stoji u priopćenju Sindikata lokalnih i državnih službenika i namještenika RH (SDLSN RH)

dalje_comVlada je godinama, ističu iz SDLSN, sprječavala mogućnost radnicima HZZ-a sklapanje gradskog kolektivnog ugovora i tek je 2005. dopustila zaključenje “kućnog kolektivnog ugovora” čija je produžena primjena završila jučer. Nakon sedam godina primanja dodataka, zaposlenici HZZ-a opet ostaju bez njih.
Time će radnicima Zavoda plaća biti smanjena od 9 do 19 posto. Pravo na dodatak, odlučeno je iz Ministarstva rada i mirovinskog osiguranja, imat će samo oni zaposlenici s više od 20 godina radnog staža i to na temelju vjernosti poslodavcu.
Iz SDLSN-a ističu kako se spomenuti dodaci ne određuju Temeljnim kolektivnim ugovorom već, u ovom slučaju, kućnim kolektivnim ugovorom. Situacija je još gora ako se uzme u obzir da se u proteklih godinu dana broj prijavljenih na Zavod za zapošljavanje dodatno povećao čime su se i uvjeti rada zaposlenika Zavoda pogoršale. Na jednog savjetodavca, naime, spada i do 1000 nezaposlenih koji bi od njih trebali dobiti kvalitetnu uslugu savjetovanja i posredovanja pri zapošljavanju.
Iako je 1200 radnika ostalo bez svojih dodataka to se nije dogodilo ni s jednim od 80 000 zaposlenih u resoru zdravstva, upozoravaju iz SDLSN-a te ističu kako je takva politika nepravedna i diskriminirajuća.
U skladu s tim Sindikat će radnike HZZ-a pozvati da se o Mrsićevom modelu “uzmi ili ostavi” izjasne na referendumu.

Zaposlenicima HZZ-a od danas plaće manje 9 do 19 posto

dodaci_hzz

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je radnike Zavoda, kojima je Vlada godinama zaprječavala mogućnost sklapanja granskog kolektivnog ugovora, da bi tek 2005. godine dozvolila zaključenje “kućnog kolektivnog ugovora” za HZZ, ponovno dovelo u situaciju nemogućnosti utvrđivanja dodataka za posebne uvjete rada

(SDLSN, 29. listopada 2012.) Oko  1200 zaposlenika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od danas ima manju plaću od devet do 19 posto.

sdlsn_www220No, to nije sve. Uskoro ih čeka i gorka pilula smanjenja materijalnih prava, odnosno neisplata božićnice, regresa, smanjenje putnih troškova, osnovice za jubilarne nagrade, dnevnica i svega ostalog što je dio tvrde pozicije Vlade u pregovorima za Temeljni kolektivni  ugovor za službenike i namještenike u javnim  službama.
Naime, jučer je bio zadnji dan produžene primjene pravnih pravila sadržanih u tzv. kućnom kolektivnom ugovoru za HZZ.
To znači da će radnici Zavoda plaću za listopad primiti za razdoblje od 1. do 28. listopada prema kolektivnom ugovoru za HZZ kojim je ugovoren dodatak za uvjete rada od devet posto i dodatak za vjernost poslodavcu u rasponu od dva do 10 posto, a od 29. listopada po TKU-u, koji je ugovaranje ove vrste dodataka prepustio razini granskih kolektivnih ugovora.
Do svega ovoga je došlo usprkos tome što je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, u koji su učlanjeni zaposlenici HZZ-a, pokrenuo kolektivne pregovore sa Zavodom, odnosno  Ministarstvom rada  i mirovinskoga sustava u čiji resor spada djelatnost zapošljavanja, a prethodno i s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva.
Međutim, dok Đuro Popijač na zahtjeve Sindikata za potpisivanjem novog kolektivnog ugovora uopće nije reagirao, osudivši ga na produženu primjenu, ministar Mirando Mrsić je pristao na kolektivne pregovore, ali ne i na mogućnost ugovaranja bilo kakvih dodataka na uvjete rada, premda se oni, sukladno Zakonu o plaćama u javnim službama utvrđuju kolektivnim ugovorima, već samo na dodatak za vjernost poslodavcu od četiri, osam i deset posto za zaposlenike s više od 20 godina staža.

Međutim, od 1.200 zaposlenih više od 20 godina staža ima oko 300 zaposlenika, što znači da većina zaposlenih u Zavodu neće konzumirati ovaj dodatak.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava time je radnike Zavoda, kojima je Vlada godinama zaprječavala mogućnost sklapanja granskog kolektivnog ugovora, da bi tek 2005. godine dozvolila zaključenje “kućnog kolektivnog ugovora” za HZZ, ponovno dovelo u situaciju nemogućnosti utvrđivanja dodataka za posebne uvjete rada.

Naime, za razliku od državnih službenika kojima su posebni uvjeti rada propisani Uredbom o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi, a u nekim službama poput policije ili Porezne uprave posebnim uredbama, dodaci na uvjete rada u javnim službama utvrđuju se kolektivnim ugovorom i to ne TKU-om, već granskim, a u slučaju HZZ-a “kućnim kolektivnim ugovorom” i ukoliko se njime ne propišu onda znači da niti ne postoje.
Paradoks je tim veći što se broj korisnika usluga HZZ-a, odnosno nezaposlenih, od dolaska sadašnje Vlade dodatno povećao, što je dovelo do još većeg pogoršanja uvjeta rada zaposlenika Zavoda, koji po glavi savjetodavca imaju i do 1000 nezaposlenih, kojima bi trebali pružiti kvalitetne usluge savjetovanja i posredovanja pri zapošljavanju, a u praksi predstavljaju tampon između frustriranih i gnjevnih građana i vlasti, koji se na njima često iskaljuju zbog nezavidne situacije u kojoj se nalaze.

mrsic_ku

S druge strane u resorima zdravstva, zdravstvenog osiguranja i socijalne skrbi u kojima radi više od 80.000 zaposlenih na snazi su još uvijek granski kolektivni ugovori kojima su utvrđeni dodaci za uvjete rada i to u rasponu od pet do 50 posto i to za sve zaposlene.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, odnosno Vlada RH time su svoje “mišiće” pokazali na uzorku od 1200 zaposlenika HZZ-a, smatrajući valjda da ovako mali broj radnika ne zaslužuje dodatke koje su ostavili na snazi u “velikim” sustavima poput zdravstva i socijalne skrbi, ali i računajući na njihov neznatni štrajkački potencijal u odnosu na štrajkovima “sklone” zdravstvenjake i zaposlene u socijali.
Ako pak ovakvu nepravednu i diskriminirajuću politiku ministar Mrsić i Vlada namjeravaju pretvoriti u “principijelnu i pravednu”, brisanjem dodataka za uvjete rada i u zdravstvu i socijali, odnosno na razni javnih službi, onda je to znak za uzbunu sindikatima javnih službi i naznaka toga što im se sprema nakon eventualnog pristanka na smanjenje materijalnih prava u TKU-u.
Sada je očito da, usprkos Vladinim početnim uvjeravanjima kako se radi o “trampi” kojom se “privremenim” gubitkom materijalnih prava sprječavaju otkazi i zadiranje u visinu plaća, odricanje od materijalnih prava za Vladu predstavlja tek prvi “zalogaj”, nakon kojeg slijedi smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, bez obzira radilo se o prirodnom odljevu, outsourcingu, spin offu, promjeni radnopravnog statusa ili čistim otkazima, ali i reforma sustava plaća kojoj je jedini cilj smanjenje plaća zaposlenih i ukidanje dodataka koji su njezin sastavni dio, zvali oni to reformom ili usklađivanjem s pravnom stečevinom EU.
Sindikat će stoga radnike HZZ-a pozvati da se o Mrsićevom “uzmi ili ostavi” prijedlogu kućnog kolektivnog ugovora izjasne na referendumu, ali će istovremeno ovu prigodu iskoristiti i za izjašnjavanje o paketu odricanja od materijalnih prava koje Vlada traži u TKU-u, šireći tako radnički otpor politici odricanja kojoj se ne nazire kraja u javnom sektoru.
Neka poslodavcu koji im već danas smanjuje plaće barem u brk kažu što misle o tome da mu nakon smanjenja plaća još “oproste” božićnicu, regres, jubilarne nagrade i slične “tričarije”. S. Kuhar

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu