SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Žene dobile brijačicu, vodičicu, vatrogasicu i roniteljicu

Muško-ženska klasifikacija uvedena je na temelju Nacionalne politike za promicanje ranopravnosti spolova, ali s godinu dana zakašnjenja

pilotica_JLZAGREB – Predsjednica Republike, guvernerka HNB-a, glavna državna inspektorica, šefica kolodvora… neke su od ženskih inačica zanimanja koja kod nas u pravilu obavljaju muškarci.

No, prema izmjeni Nacionalne klasifikacije zanimanja sada i ta, kao i tisuće drugih zanimanja, osim “muških” oblika imaju i “žensku” inačicu.

Jezik brži od birokracije
Državni zavod za statistiku donio je “muško-žensku” klasifikaciju zanimanja na temelju Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova. Istina, s godinu dana zakašnjenja. Do sada je većina poslova bila samo u muškom rodu, iako mnoge od njih ravnopravno obavljaju i žene. Svakodnevni jezik, srećom, brže je od birokracije prihvaćao ženske inačice. Nova klasifikacija donosi mnogo novih pojmova.

Jutarnji_weblogoPrimjerice, rudar/rudarica, seljak/seljakinja, miner/minerica, tjelohranitelj/tjelohraniteljica, mornar/mornarka, lovac/lovkinja, ribar/ribarka, vatrogasac/vatrogasica, pilot/pilotkinja, ronitelj/roniteljica, vodič/vodičica, brijač/brijačica, klaun/klaunica, pečenjar/pečenjarica, monter/monterka, bravar/bravarica…

Ostala je diskriminacija
No, i dalje ne postoji ženski oblik za “drvosječu”, “knjigovežu”, “vođu palube”, “pazikuću”, “krupjea”, “diskdžokeja”, “tekstopisca”… S druge strane, neki poslovi i dalje su samo u ženskom rodu – “gatara”, “babica”, “sobarica”, “servirka”, “dadilja”, “striptizeta”, ” kućna pomoćnica”, “glačara”, “pralja”…

– Ostala je diskriminacija prema ženama, ali i prema muškarcima. Posebno je uvredljivo što su zanimanja koja su vrlo nisko rangirana ostala isključivo u ženskom rodu – upozorava Bojana Genov, koordinatorica Ženske mreže.
Piše: Veronika Rešković
Foto: Bruno Konjević/CROPIX

Komentar Inoslava Beškera: Ukopnica i mrtvica
Dovoljno je vidjeti bilježnicu kako bilježi u bilježnicu (a kamoli je zamisliti kao spavačicu u spavaćici), pa shvatiti koliko li se redaktori nomenklatura naših zanimanja i djelatnosti moraju gombati, makar nisu gombači, osobito žele li biti rodno korektni. Bogu hvala da se čeljad navikava i na monstruozne novogovorne tvorbe (- pojasniti, – osmisliti, ili pak – prepoznati, po engleskome – recognize, u smislu priznati, prihvatititi, shvatiti) pa je postalo normalnim ono što se nekad doimalo čudnim. Eto, primjerice, ministrica ili perilica. Spomenite današnjem 20-godišnjaku dopisnicu i on će pomisliti na novinarku, a ne na poštansku dopisnicu, potonulu u zaboravnik s vimom i bisom, ne ostavši ni u izreci (gdje su se skrasili bar opanci i obojci, ili još davnije mile lale, Lada i Lelja, naime, kraj svog oca, boga Jokina, suprotivnoga boga Jarca da ni ne spomenemo). Uz pečenjara uskrsla je tako pečenjarka, uz mornara eto i mornarke, jer je mornarica – kao pojam – već zauzeta.

Tvrdili nam da je ministarka ministrova žena a doktorka doktorova, te u nas da je žena s doktorskom titulom doktorica, a žena na ministarskoj dužnosti ministrica – ali, eto, ne vrijedi to za ribarku ni mornarku, a ni za lovkinju, koja nije lovica makar se sa zecom lovice igrala. Ipak je žena plaćena da vatru gasi – vatrogasica, a ona koja mrca ukapa – ukopnica. Jedino ne znamo je li joj mušterija, ako je žena, mrtvica, jer to još nije zanat.

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu