SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE
 

Sretan Uskrs želi Vam SDLSN!

MINISTAR KUŠČEVIĆ SA ŽUPANIMA RAZGOVARAO O DECENTRALIZACIJI

Županije od 1. siječnja preuzimaju dio poslova državne uprave


(GLAS SLAVONIJE, 17. travnja 2019.) Ministar uprave Lovro Kuščević razgovarao je u srijedu sa županima i predstavnicima županija o reformskoj mjeri povjeravanja poslova državne uprave županijama, koja treba stupiti na snagu 1. siječnja 2020., te je istaknuo da su tri cilja u njegovu mandatu - bolja državna uprava, decentralizacija i digitalizacija, a zakon o sustavu državne uprave pridonijet će ostvarenju dvaju ciljeva - podizanju učinkovitosti javne uprave i decentralizaciji.

Na taj način poslovi koje obavljaju uredi državne uprave prenose se na jedinice regionalne samouprave, to jest županije, rekao je Kuščević. Tu je riječ o više od 200 vrsta različitih poslova, poput rješavanja braniteljskih pitanja, rješavanja kategorizacije apartmana, otvaranja obrta i svih drugih pitanja bitnih za građane, istaknuo je, dodavši da će po načelu supsidijarnosti te usluge približiti građanima te kako vjeruje da će županije, budući da bolje poznaju teren i potrebe sugrađana, još bolje, kvalitetnije i učinkovitije rješavati sva ta dnevna pitanja.

Na pitanje o smanjenju broja zaposlenih u državnoj upravi, Kuščević je odgovorio kako danas u uredima državne uprave radi 2500 službenika, a u županijama oko 2000, i primit će ih još više, no, dodao je, budući da se vode načelom racionalnosti, žele da broj službenika koji će prijeći u županije bude što manji.

"U suradnji s Ministarstvom financija pripremili smo program stimulativnih otpremnina i očekujemo da će od 500 do 600 službenika iskoristiti pravo na otpremninu i županije će za toliko primiti manji broj osoba, u konačnici takva će kalkulacija za državni proračun biti zanemariva i bit će na postojećoj razini troška", smatra Kuščević.

Istaknuo je kako je to velik posao i reformska mjera te da je na temelju zakona potrebno promijeniti 75 zakona, devet uredaba i 46 pravilnika. "Županije se moraju pripremiti za preuzimanje svih tih 200-tinjak poslova, preuzeti službenike i predmete, moraju izraditi nove pravilnike za svoje ustrojbene jedinice i surađivati s resornim tijelima. Sastanak koji održavamo zamišljen je kao priprema županija na tehničke stvari kako bi se ostvarili preduvjeti da 1. siječnja 2020. cijeli sustav profunkcionira", rekao je Kuščević.


Analizirano je svako radno mjesto


Odgovarajući na novinarski upit, rekao je kako su analizirali svako radno mjesto i djelatnika po broju predmeta koje obrađuje na godišnjoj razini te kako vide da tu ima "jako puno mjesta za uštedu i da realno čine višak", posebice kad se uzme u obzir da u županiji ima određeni broj službenika. "I kad se ti poslovi fuziraju i kada ih budu obavljali sadašnji županijski djelatnici i javne uprave, koji će postati županijski djelatnici, onda tu imamo puno prostora za racionalizaciju i ne vidim zašto bi županije povećavale broj zaposlenih", rekao je ministar. "Ugovorom koji će Vlada sklopiti sa županijama osigurat će se sredstva za plaće za upravo toliki broj djelatnika koliki prelazi u županije", objasnio je Kuščević.

Sindikat: Državna tijela falsificiraju rješenja o ocjenjivanju, kako onda vjerovati u platni sustav u kojem će plaće ovisiti o ocjenama


(Narod.hr, 15. travnja 2019.) Novi platni sustav koji bi se u državnoj službi trebao uspostaviti Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika koji je u izradi, trebao bi počivati na ocjeni radnog učinka državnih službenika i namještenika, poručuju iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

Ocjenjivanje bi se pri tome trebalo u što većoj mjeri temeljiti na objektivnim i mjerljivim kriterijima koji osiguravaju ocjenjivanje prema rezultatima rada, odnosno koji predstavljaju objektivne pokazatelje stručnih znanja i vještina, sposobnosti, postignuća i uloženog rada i realno ukazuju na stupanj izvršenja i kvalitetu svih planiranih i neplaniranih zadataka, a sam postupak ocjenjivanja na načelima objektivnosti, kontinuiteta, transparentnosti i međusobnog povjerenja te pravednosti i nepristranosti.

Nažalost, način na koji se danas provodi postupak ocjenjivanja ne upućuje na postojanje međusobnog povjerenja između nadređenih službenika i onih koji se ocjenjuju, što u velikoj mjeri utječe i na nedostatak povjerenja u ocjenjivanje u budućnosti, posebice stoga što će o njemu ovisiti hoće li plaća rasti godišnje, nakon dvije godine ili tek nakon četiri godine, odnosno padati nakon negativne ocjene.

Naime, državna tijela danas postupak ocjenjivanja provode na način da obvezu zajedničkog razmatranja primjedbi koje službenik ima na predloženu ocjenu tretiraju kao formalnu obvezu koju izvršavaju na način da se u rješenju konstatira kako je nadređeni službenik razmotrio primjedbu sa službenikom, te uzimajući na znanje primjedbu ostaje ili ne ostaje pri prijedlogu ocjene, neovisno o tome je li primjedba zajednički razmotrena sa službenikom ili nije.

Da je tako, svjedoče brojni slučajevi u kojima službenici ukazuju na to da nadređeni službenik nikad s njima nije razgovarao o njihovoj primjedbi na ocjenu, ali se u rješenju o ocjeni svejedno navodi kako je to učinjeno.

Tako je, npr., nadređeni službenik službenice u Ministarstvu poljoprivrede, kojoj je prijedlog smanjene ocjene na očitovanje dostavljen „mailom“, dobio uputu ministarstva da ako službenica nema primjedbe uz svoj potpis nadopiše – nakon zajedničkog razmatranja suglasan sa prijedlogom ocjene ili ako ima primjedbe uz potpis upisati – nakon zajedničkog razmatranja ima primjedbu, potpisati, skenirati, potvrđujući time da se obvezni postupak zajedničkog razmatranja primjedbi službenika na ocjenu provodi lažnim utvrđenjem činjeničnog stanja, a da do razgovora sa službenikom nije ni došlo i, na kraju, falsificiranjem rješenja o ocjeni, u kojem se konstatira da se dogodilo nešto što se nije dogodilo.

U Poreznoj upravi jednako smjelo u rješenjima o ocjenjivanju navode formulaciju „sukladno članku 10. stavak 4. Uredbe neposredno nadređena službenica razmotrila je primjedbu sa službenikom, te uzimajući na znanje primjedbu ocjenjivanja službenika ostaje pri prijedlogu ocjene“, premda službenici tvrde da se s njima nikad na tu temu nije razgovaralo.

U prepisci koja je uslijedila između Sindikata i Porezne uprave nakon pritužbe službenika, Porezna uprava je dokumentirala kako do zajedničkog razmatranja primjedbi na ocjenu između nadređenog i ocjenjivanih službenika nikad nije došlo, ali ne smatra upitnim okolnost da u rješenju o ocjeni piše kako se zajedničko razmatranje primjedbi usprkos tome dogodilo.

Sindikat stoga postavlja pitanje kako državni službenici i namještenici mogu imati povjerenja da će oni koji ih ocjenjuju po donošenju novog zakona o plaćama najedanput početi postupak ocjenjivanja provoditi objektivno i sukladno pozitivnim propisima, kada danas, ne trepnuvši, falsificiraju činjenice temeljem kojih ih ocjenjuju i u službene isprave državnih tijela unose događaje koji se nisu dogodili.

Postavlja se i pitanje mogu li službenici i namještenici imati povjerenja u strukture koje službene dokumente državnih tijela „uštimavaju“ kako bi se „ispoštovao“ propisani postupak i time umanjuju vjerodostojnost postupanja državnih tijela u drugim i po posljedicama dalekosežnijim situacijama.

 

OCJENJIVANJE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Državna tijela falsificiraju rješenja o ocjenjivanju, kako onda vjerovati u platni sustav u kojem će plaće ovisiti o ocjenama

Državna tijela postupak ocjenjivanja provode tako da obvezu zajedničkog razmatranja primjedbi koje službenik ima na predloženu ocjenu tretiraju kao formalnu obvezu koju izvršavaju tako da se u rješenju konstatira kako je nadređeni službenik razmotrio primjedbu sa službenikom, neovisno o tome je li se to stvarno i dogodilo


(SDLSN, 15. travnja 2019.) Novi platni sustav koji bi se u državnoj službi trebao uspostaviti Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika koji je u izradi, trebao bi počivati na ocjeni radnog učinka državnih službenika i namještenika.

Ocjenjivanje bi se pri tome trebalo u što većoj mjeri temeljiti na objektivnim i mjerljivim kriterijima koji osiguravaju ocjenjivanje prema rezultatima rada, odnosno koji predstavljaju objektivne pokazatelje stručnih znanja i vještina, sposobnosti, postignuća i uloženog rada i realno ukazuju na stupanj izvršenja i kvalitetu svih planiranih i neplaniranih zadataka, a sam postupak ocjenjivanja na načelima objektivnosti, kontinuiteta, transparentnosti i međusobnog povjerenja te pravednosti i nepristranosti.

Nažalost, način na koji se danas provodi postupak ocjenjivanja ne upućuje na postojanje međusobnog povjerenja između nadređenih službenika i onih koji se ocjenjuju, što u velikoj mjeri utječe i na nedostatak povjerenja u ocjenjivanje u budućnosti, posebice stoga što će o njemu ovisiti hoće li plaća rasti godišnje, nakon dvije godine ili tek nakon četiri godine, odnosno padati nakon negativne ocjene.

Naime, državna tijela danas postupak ocjenjivanja provode na način da obvezu zajedničkog razmatranja primjedbi koje službenik ima na predloženu ocjenu tretiraju kao formalnu obvezu koju izvršavaju na način da se u rješenju konstatira kako je nadređeni službenik razmotrio primjedbu sa službenikom, te uzimajući na znanje primjedbu ostaje ili ne ostaje pri prijedlogu ocjene, neovisno o tome je li primjedba zajednički razmotrena sa službenikom ili nije.

Da je tako, svjedoče brojni slučajevi u kojima službenici ukazuju na to da nadređeni službenik nikad s njima nije razgovarao o njihovoj primjedbi na ocjenu, ali se u rješenju o ocjeni svejedno navodi kako je to učinjeno.

Tako je, npr., nadređeni službenik službenice u Ministarstvu poljoprivrede, kojoj je prijedlog smanjene ocjene na očitovanje dostavljen „mailom“, dobio uputu ministarstva da ako službenica nema primjedbe uz svoj potpis nadopiše – nakon zajedničkog razmatranja suglasan sa prijedlogom ocjene ili ako ima primjedbe uz potpis upisati – nakon zajedničkog razmatranja ima primjedbu, potpisati, skenirati, potvrđujući time da se obvezni postupak zajedničkog razmatranja primjedbi službenika na ocjenu provodi lažnim utvrđenjem činjeničnog stanja, a da do razgovora sa službenikom nije ni došlo i, na kraju, falsificiranjem rješenja o ocjeni, u kojem se konstatira da se dogodilo nešto što se nije dogodilo.

U Poreznoj upravi jednako smjelo u rješenjima o ocjenjivanju navode formulaciju „sukladno članku 10. stavak 4. Uredbe neposredno nadređena službenica razmotrila je primjedbu sa službenikom, te uzimajući na znanje primjedbu ocjenjivanja službenika ostaje pri prijedlogu ocjene“, premda službenici tvrde da se s njima nikad na tu temu nije razgovaralo.

U prepisci koja je uslijedila između Sindikata i Porezne uprave nakon pritužbe službenika, Porezna uprava je dokumentirala kako do zajedničkog razmatranja primjedbi na ocjenu između nadređenog i ocjenjivanih službenika nikad nije došlo, ali ne smatra upitnim okolnost da u rješenju o ocjeni piše kako se zajedničko razmatranje primjedbi usprkos tome dogodilo.

Sindikat stoga postavlja pitanje kako državni službenici i namještenici mogu imati povjerenja da će oni koji ih ocjenjuju po donošenju novog zakona o plaćama najedanput početi postupak ocjenjivanja provoditi objektivno i sukladno pozitivnim propisima, kada danas, ne trepnuvši, falsificiraju činjenice temeljem kojih ih ocjenjuju i u službene isprave državnih tijela unose događaje koji se nisu dogodili.

Postavlja se i pitanje mogu li službenici i namještenici imati povjerenja u strukture koje službene dokumente državnih tijela „uštimavaju“ kako bi se „ispoštovao“ propisani postupak i time umanjuju vjerodostojnost postupanja državnih tijela u drugim i po posljedicama dalekosežnijim situacijama. S. Kuhar

'Novi zakon ne mijenja ništa, neće biti depolitizacije uprave'

 

Novi Zakon o sustavu državne uprave predviđa da u organizacijama unutar ministara sada upravljaju ravnatelji. Sindikat kaže kako to ništa ne mijenja jer će se i dalje zapošljavati "razgovorom s ministrom"

 

(24sata, 11. travnaj 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske uoči rasprave u Hrvatskom saboru o novom Zakonu o sustavu državne uprave upozorava da to što će upravnim organizacijama unutar ministarstava umjesto dosadašnjih pomoćnika ministara upravljati ravnatelji kao najviši rukovodeći državni službenici neće dovesti do depolitizacije državne uprave, budući da se prijam najviših rukovodećih službenika u državnu službu obavlja putem krnjih javnih natječaja.

Na to je upozorio još u lipnju 2011. tadašnji pučki pravobranitelj Jurica Malčić, jer se rukovodeći službenici biraju tako što komisija utvrdi tko ispunjava formalne uvjete natječaja i s njima razgovara čelnik tijela i predlaže Vladi kandidate, ističe sindikat u priopćenju.

Time je izbjegnuta i najmanja mjera primjene objektivnih kriterija, ustvrdio je Malčić i dodao kako se na taj način omogućuje imenovanje po kriteriju političke podobnosti i lojalnosti umjesto po profesionalnim kriterijima, a politiziranost rukovodećih državnih službenika proizvodi klijentelizam i korupciju.

Stanje se od tada nije promijenilo pa se i danas glavnim tajnikom ministarstva ili glavnim tajnikom središnjeg državnog ureda, zamjenikom državnog tajnika središnjeg državnog ureda, zamjenikom ravnatelja državne upravne organizacije, ravnateljem ureda Vlade, ravnateljem ureda, agencije, direkcije i sl. postaje temeljem razgovora u četiri oka s ministrom, ali zato službenik u pisarnici mora proći "sito i rešeto" kako bi bio primljen u službu.

Ako će se razriješeni pomoćnici ministara ili drugi kandidati za položaje ravnatelja u ministarstvima i državnim upravnim orgnizacijama birati na takvim javnim natječajima, njihov "profesionalni" status vrlo vjerojatno će osporiti prva vlada koju neće činiti sadašnje stranke na vlasti.

To nas uči povijest, odnosno situacija koja je uslijedila nakon dolaska na vlast Milanovićeve Vlade, koja je, kako bi se riješila ravnatelja "profesionalaca" koje je proizvela prethodna Vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor, zakonom propisala nova pravila za njihovo imenovanje putem javnih natječaja i njihov mandat graničila na četiri godine, čime je stvorila pretpostavke za izbor rukovodećih službenika po svom ukusu.

Znakovito je kod preuzimanja vlasti bilo koje od dvije vodeće političke opcije okupljene oko HDZ-a i SDP-a da ni jedna od njih dosad nije pokušala promijeniti uvjete javnih natječaja za najviše rukovodeće službenike i tako stvoriti pretpostavke da ih iduća administracija ne pomete pri preuzimanju vlasti.

Stoga, ako Vlada premijera Andreja Plenkovića doista želi depolitizirati i profesionaliziratI državnu upravu, neophodno je promijeniti uvjete javnog natječaja za najviše rukovodeće službenike tako da se ne podvrgavaju "torturi" čavrljanja s ministrom ili osobom koju on odredi, već da se njihova znanja i sposobnosti podvrgnu provjeri koja će garantirati zapošljavanje najkompetentnijih stručnjaka na najvišim službeničkim pozicijama ravnatelja, kao i predvidjeti moguće neovisno vanjsko vrednovanje takvih natječaja, poručuje sindikat.

 

Sindikat državnih i lokalnih namještenika: ‘Novi Zakon o sustavu državne uprave neće depolitizirati upravu’


(Narod.hr, 11. travnja 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske uoči rasprave u Hrvatskom saboru o novom Zakonu o sustavu državne uprave upozorava da to što će upravnim organizacijama unutar ministarstava umjesto dosadašnjih pomoćnika ministara upravljati ravnatelji kao najviši rukovodeći državni službenici neće dovesti do depolitizacije državne uprave, budući da se prijam najviših rukovodećih službenika u državnu službu obavlja putem krnjih javnih natječaja.

Na to je upozorio još u lipnju 2011. tadašnji pučki pravobranitelj Jurica Malčić, jer se rukovodeći službenici biraju tako što komisija utvrdi tko ispunjava formalne uvjete natječaja i s njima razgovara čelnik tijela i predlaže Vladi kandidate, ističe sindikat u priopćenju.

Time je izbjegnuta i najmanja mjera primjene objektivnih kriterija, ustvrdio je Malčić i dodao kako se na taj način omogućuje imenovanje po kriteriju političke podobnosti i lojalnosti umjesto po profesionalnim kriterijima, a politiziranost rukovodećih državnih službenika proizvodi klijentelizam i korupciju.

Stanje se od tada nije promijenilo pa se i danas glavnim tajnikom ministarstva ili glavnim tajnikom središnjeg državnog ureda, zamjenikom državnog tajnika središnjeg državnog ureda, zamjenikom ravnatelja državne upravne organizacije, ravnateljem ureda Vlade, ravnateljem ureda, agencije, direkcije i sl. postaje temeljem razgovora u četiri oka s ministrom, ali zato službenik u pisarnici mora proći “sito i rešeto” kako bi bio primljen u službu.

Ako će se razriješeni pomoćnici ministara ili drugi kandidati za položaje ravnatelja u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama birati na takvim javnim natječajima, njihov “profesionalni” status vrlo vjerojatno će osporiti prva vlada koju neće činiti sadašnje stranke na vlasti.

To nas uči povijest, odnosno situacija koja je uslijedila nakon dolaska na vlast Milanovićeve Vlade, koja je, kako bi se riješila ravnatelja “profesionalaca” koje je proizvela prethodna Vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor, zakonom propisala nova pravila za njihovo imenovanje putem javnih natječaja i njihov mandat graničila na četiri godine, čime je stvorila pretpostavke za izbor rukovodećih službenika po svom ukusu.

Znakovito je kod preuzimanja vlasti bilo koje od dvije vodeće političke opcije okupljene oko HDZ-a i SDP-a da ni jedna od njih dosad nije pokušala promijeniti uvjete javnih natječaja za najviše rukovodeće službenike i tako stvoriti pretpostavke da ih iduća administracija ne pomete pri preuzimanju vlasti.

Stoga, ako Vlada premijera Andreja Plenkovića doista želi depolitizirati i profesionaliziratu državnu upravu, neophodno je promijeniti uvjete javnog natječaja za najviše rukovodeće službenike tako da se ne podvrgavaju “torturi” čavrljanja s ministrom ili osobom koju on odredi, već da se njihova znanja i sposobnosti podvrgnu provjeri koja će garantirati zapošljavanje najkompetentnijih stručnjaka na najvišim službeničkim pozicijama ravnatelja, kao i predvidjeti moguće neovisno vanjsko vrednovanje takvih natječaja, poručuje sindikat.

 

Sindikat: Zamjena pomoćnika ministara ravnateljima ne znači depolitizaciju državne uprave

(Hina, 11. travnja 2019.) - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske uoči rasprave u Hrvatskom saboru o novom Zakonu o sustavu državne uprave upozorava da to što će upravnim organizacijama unutar ministarstava umjesto dosadašnjih pomoćnika ministara upravljati ravnatelji kao najviši rukovodeći državni službenici neće dovesti do depolitizacije državne uprave, budući da se prijam najviših rukovodećih službenika u državnu službu obavlja putem krnjih javnih natječaja.

Na to je upozorio još u lipnju 2011. tadašnji pučki pravobranitelj Jurica Malčić, jer se rukovodeći službenici biraju tako što komisija utvrdi tko ispunjava formalne uvjete natječaja i s njima razgovara čelnik tijela i predlaže Vladi kandidate, ističe sindikat u priopćenju.

Time je izbjegnuta i najmanja mjera primjene objektivnih kriterija, ustvrdio je Malčić i dodao kako se na taj način omogućuje imenovanje po kriteriju političke podobnosti i lojalnosti umjesto po profesionalnim kriterijima, a politiziranost rukovodećih državnih službenika proizvodi klijentelizam i korupciju.

Stanje se od tada nije promijenilo pa se i danas glavnim tajnikom ministarstva ili glavnim tajnikom središnjeg državnog ureda, zamjenikom državnog tajnika središnjeg državnog ureda, zamjenikom ravnatelja državne upravne organizacije, ravnateljem ureda Vlade, ravnateljem ureda, agencije, direkcije i sl. postaje temeljem razgovora u četiri oka s ministrom, ali zato službenik u pisarnici mora proći "sito i rešeto" kako bi bio primljen u službu.

Ako će se razriješeni pomoćnici ministara ili drugi kandidati za položaje ravnatelja u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama birati na takvim javnim natječajima, njihov "profesionalni" status vrlo vjerojatno će osporiti prva vlada koju neće činiti sadašnje stranke na vlasti.

To nas uči povijest, odnosno situacija koja je uslijedila nakon dolaska na vlast Milanovićeve Vlade, koja je, kako bi se riješila ravnatelja "profesionalaca" koje je proizvela prethodna Vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor, zakonom propisala nova pravila za njihovo imenovanje putem javnih natječaja i njihov mandat graničila na četiri godine, čime je stvorila pretpostavke za izbor rukovodećih službenika po svom ukusu.

Znakovito je kod preuzimanja vlasti bilo koje od dvije vodeće političke opcije okupljene oko HDZ-a i SDP-a da ni jedna od njih dosad nije pokušala promijeniti uvjete javnih natječaja za najviše rukovodeće službenike i tako stvoriti pretpostavke da ih iduća administracija ne pomete pri preuzimanju vlasti.

Stoga, ako Vlada premijera Andreja Plenkovića doista želi depolitizirati i profesionalizirati državnu upravu, neophodno je promijeniti uvjete javnog natječaja za najviše rukovodeće službenike tako da se ne podvrgavaju "torturi" čavrljanja s ministrom ili osobom koju on odredi, već da se njihova znanja i sposobnosti podvrgnu provjeri koja će garantirati zapošljavanje najkompetentnijih stručnjaka na najvišim službeničkim pozicijama ravnatelja, kao i predvidjeti moguće neovisno vanjsko vrednovanje takvih natječaja, poručuje sindikat.

 

DANAS U SABORU RASPRAVA O ZAKONU O SUSTAVU DRŽAVNE UPRAVE

Zamjena pomoćnika ministara ravnateljima ne znači depolitizaciju državne uprave

Znakovito kod preuzimanja vlasti bilo koje od dvije vodeće političke opcije okupljene oko HDZ-a i SDP-a jest to da ni jedna od njih dosad nije pokušala promijeniti uvjete javnih natječaja za najviše rukovodeće službenike i tako stvoriti pretpostavke da ih iduća administracija ne pomete pri preuzimanju vlasti


(SDLSN, 11. travnja 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, uoči današnje rasprave u Saboru o novom Zakonu o sustavu državne uprave, skreće pozornost političkoj i stručnoj javnosti kako činjenica da će upravnim organizacijama unutar ministarstava, umjesto dosadašnjih pomoćnika ministara, upravljati ravnatelji kao najviši rukovodeći državni službenici, neće dovesti do depolitizacije državne uprave, budući da se prijam najviših rukovodećih službenika u državnu službu obavlja putem krnjih javnih natječaja.

Da je tako, upozorio je još u lipnju 2011. godine tadašnji pučki pravobranitelj Jurica Malčić,  temeljem činjenice da se rukovodeći službenici biraju tako što komisija utvrdi tko ispunjava formalne uvjete natječaja i s njima razgovara čelnik tijela te predlaže Vladi kandidate.

Time je izbjegnuta i najmanja mjera primjene objektivnih kriterija, ustvrdio je Malčić i dodao kako se na taj način omogućuje imenovanje po kriteriju političke podobnosti i lojalnosti umjesto po profesionalnim kriterijima, te kako politiziranost rukovodećih državnih službenika proizvodi klijentelizam i korupciju.

Na ovakvu praksu upozoravao je i Sindikat, ukazujući kako se u državnoj službi testiraju obični službenici, ali ne i njihovi šefovi.

Stanje se od tada nije promijenilo pa se i danas glavnim tajnikom ministarstva ili glavnim tajnikom središnjeg državnog ureda, zamjenikom državnog tajnika središnjeg državnog ureda, zamjenikom ravnatelja državne upravne organizacije, ravnateljem ureda Vlade, ravnateljem ureda, agencije, direkcije i sl. postaje temeljem razgovora u četiri oka s ministrom, ali zato službenik u pisarnici mora proći sito i rešeto kako bi bio primljen u službu.

Ovako izgledaju pravila za izbor kandidata za obična i rukovodeća službenička mjesta u državnoj upravi u Uredbi o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi (za uvećanje klikni na sliku)

 

Ukoliko će se razriješeni pomoćnici ministara ili drugi kandidati za položaje ravnatelja u ministarstvima i državnim upravnim orgnizacijama birati na takvim javnim natječajima, njihov „profesionalni“ status vrlo vjerojatno će osporiti prva vlada koju neće činiti sadašnje stranke na vlasti.

Da je to za očekivati uči nas povijest odnosno situacija koja je uslijedila nakon dolaska na vlast Milanovićeve Vlade, koja je, kako bi se riješila ravnatelja „profesionalaca“ koje je proizvela prethodna Vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor, zakonom propisala nova pravila za njihovo imenovanje putem javnih natječaja i njihov mandat graničila na četiri godine, čime je stvorila pretpostavke za izbor rukovodećih službenika po svom ukusu.

Ono što je znakovito kod preuzimanja vlasti bilo koje od dvije vodeće političke opcije okupljene oko HDZ-a i SDP-a, jest to da ni jedna od njih dosad nije pokušala promijeniti uvjete javnih natječaja za najviše rukovodeće službenike i tako stvoriti pretpostavke da ih iduća administracija ne pomete pri preuzimanju vlasti.

Stoga, ukoliko Vlada premijera Plenkovića doista želi depolitizirati i profesionaliziratu državnu upravu, neophodno je promijeniti uvjete javnog natječaja za najviše rukovodeće službenike na način da se pri njihovom prijmu ne podvrgavaju „torturi“ čavrljanja s ministrom ili osobom koju on odredi, već da se njihova znanja i sposobnosti podvrgnu provjeri koja će garantirati zapošljavanje najkompetentnijih stručnjaka na najvišim službeničkim pozicijama ravnatelja, kao i predvidjeti moguće neovisno vanjsko vrednovanje takvih natječaja. S. Kuhar

Sabor u četvrtak o racionalizaciji državne uprave, poslijepodne glasovanje


(Hina, 10. travnja 2019.)  - Saborski zastupnici u četvrtak će raspravljati o prijedlogu zakona o sustavu državne uprave kojim se, tvrde u Vladi, želi depolitizirati, profesionalizirati i racionalizirati državnu upravu, dok je za poslijepodne predviđeno glasovanje o dosad raspravljenim točkama.

Novi zakon predviđa ukidanje 20 tijela državne uprave, odnosno smanjivanje ukupnog broja tijela državne uprave s 52 na 32. Stvaraju se i uvjeti za obavljanje prvostupanjskih poslova državne uprave na razini najbližoj građanima, povjeravanjem poslova državnih ureda županijama.

“Novim Zakonom o sustavu državne uprave omogućavamo provedbu reformskih mjera Vlade - depolitizaciju državne uprave, decentralizaciju i digitalizaciju, i to digitalizacijom uredskog poslovanja”, istaknuo je ministar uprave Lovro Kuščević.

Zakonski prijedlog propisuje i da će upravnim organizacijama unutar ministarstava, umjesto dosadašnjih pomoćnika ministara, upravljati ravnatelji uprava kao rukovodeći državni službenici .

Na taj će se način, tvrdi ministar, smanjiti broj državnih dužnosnika za 96, što uz profesionalizaciju državne uprave predstavlja i značajnu uštedu novca u državnom proračunu. Time se, smatra, provodi i depolitizacija državne uprave jer će se osobe na navedena radna mjesta imenovati na temelju javnog natječaja.

Prije rasprave o tom zakonu, zastupnici će raspraviti izmjene Zakona o obvezama i pravima državnim dužnosnika kojim se predlaže da se kao dužnosnike utvrde glavni državni inspektor i glavni vatrogasni zapovjednik, a utvrđuje se i koeficijenti za obračun njihove plaće.

Osnovana sindikalna podružnica Agencije za osiguranje radničkih tražbina


(SDLSN, 10. travnja 2019.) Danas je u Zagrebu osnovana Sindikalna podružnica Agencije za osiguranje radničkih tražbina, čime su zaposleni u ovoj ustanovi stekli status socijalnog partnera i mogućnost rješavanja interesnih zaposleničkih pitanja specifičnih za AORT putem kolektivnih pregovora.

Na osnivačkoj skupštini za sindikalnu povjerenicu podružnice izabrana je Marija Tušetić, a izabrani su i zamjenica sindikalne povjerenice, blagajnica podružnice i nadzorni odbor.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Boris Pleša, koji je skupštini prisustvovao kao predstavnik višeg tijela Sindikata, članove je upoznao s radom Sindikata i pogodnostima članstva te ih pozvao da sudjeluju u radu Sindikata kroz socijalni dijalog s poslodavcem i sindikalna tijela.

BIT ĆE I ZAPOŠLJAVANJA

Sabor raspravlja o sustavu plaća državnih službenika, evo što će se mijenjati


Hrvatski sabor ovotjedno zasjedanje počinje raspravom o konačnim izmjenama Zakona o državnim službenicima


(Tportal.hr, 9. travnja 2019.) Hrvatski sabor počinje ovotjedno zasjedanje raspravom o konačnim izmjenama Zakona o državnim službenicima, koji sa Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika čini paket normativnih rješenja za revidiranje sustava plaća, sukladno Nacionalnom programu reformi.

Umjesto sadašnjih pomoćnika ministara, koji su državni dužnosnici, predlažu se radna mjesta ravnatelja i glavnog inspektora koji bi upravljali upravnom organizacijom u sastavu ministarstava.

U državnoj službi omogućava se zapošljavanje na određeno zbog povećanog opsega poslova radi izvršenja preuzetih međunarodnih obveza, uključujući obveze vezane uz hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a ili obveza iz posebnih programa Vlade, ali samo do izvršenja tih obveza.

Uoči predsjedanja EU-om, polemike oko novih zapošljavanja


Saborska rasprava o Zakonu o državnim službenicima izazvala je polemike. Kada je riječ o novom zapošljavanju u državnim službama, a vezano uz hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a, oporba je isticala kako će to "biti nova prilima za zapošljavanje po stranačkoj iskaznici" te pozivaju na veću transparentnost.

 

(HRT, 9. travnja 2019.) Što se tiče novog zapošljavanja, Katica Prpić, državna tajnica u Ministarstvu uprave, kaže da je riječ o zapošljavanju na određeno vrijeme samo za vrijeme dok traje predsjedanje EU-om.

- Na tim će poslovima raditi izrazito stručne osobe, a ovdje je riječ o zapošljavanju njihovih zamjena na njihovim radnim mjestima.

Lideri na političkoj sceni ne razumijevaju potrebu da se određena radna mjesta u državnoj službi popune.

- Ovo je vrlo osjetljivo pitanje, radi se o predsjedanju Europskom unijom. To nadilazi stranačke stvari te bismo trebali realno procjenjivati koliko nam ljudi treba. Kada Hrvatska završi s predsjedanjem, ti ljudi neće imati status u državnoj službi, ističe predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša navodeći i primjer Državnog inspektorata gdje se uglavnom pričalo o čelnom čovjeku, umjesto da se govorilo o samoj suštini.

Ministarstvo vanjskih poslova donijelo je odluku o zapošljavanju 320 ljudi, dok će osobe koje su već zaposlene biti korištene u našem ministarstvu u Europskoj uniji, ističe Katica Prpić.

- Plaća službenicima koji ostaju u RH ista je kao i drugim službenicima.

Postavlja se i pitanje pomoćnika ministara. Oni bi se ubuduće trebali birati putem javnoga natječaja, a postat će rukovodeći državni službenici.

- Očito je da će ostati dvije političke osobe, a to su ministar i državni tajnik, dodaje Pleša ističući da o procesu depolitizacije slušamo dugi niz godina.

- Nažalost, nakon svakih izbora, karte se ponovno miješaju. Imamo dojam da se Uprava bavi sama sobom, a ne ono što je primarno, da bude servis građanima.

Govori se stalno o reformi Uprave, zbog sporosti i tromosti državnog aparata, hoće li se vući neki drugi potezi.

- Dijelom smo izmijenili Zakon o državnim službenicima, kako bi građanima ona bila dostupnija, da oni budu prepoznatljiviji, trebali bi imati mogućnosti napredovanja, ali i nazadovanja, kaže državna tajnica u Ministarstvu uprave.

Pleše se slaže da bi oni koji su kvalitetni da bi trebali biti nagrađeni i da bi trebali napredovati što se tiče plaće.

- To nije lagan i jednostavan posao, temeljno je pitanje kako donijeti kvalitetnu uredbu o ocjenjivanju kojom bi se na objektivan način procjenjivao rad svakog djelatnika, zaključuje Boris Pleša.

Mijenjat će se regulativa i oko državnog stručnog ispita.

- On bi se približio službenicima u četiri regionalna centra, polagao bi se u pisanom obliku, na način da izrađujemo i digitalni način polaganja. Tako bi bilo jednako transparentno, pravično i dostupno svima, dodaje Prpić.

NEUGODNI PRIZORI

Prijetnje smrću u Saboru: Branimir Bunjac još nije ispitan, ali jesu pripadnici saborske straže

Piše Josipa Krajinović


Prijetnje smrću Branimira Bunjca upućene saborskom stražaru dovele su do kaznene prijave HNS-a i izvida Državnog odvjetništva. Kako doznaje Dnevnik Nove TV, Bunjac još nije ispitan, ali jesu pripadnici saborske straže. Od ponedjeljka policija nastavlja s tim poslom. Neugodni prizori pokazali su i kako je straži sve teže držati mir u Saboru.


(Dnevnik.hr, 7. travnja 2019.) Detalje incidenta u Saboru provjeravaju policija i Državno odvjetništvo. Jesu li već zbog izrečenog ispitali i Branimira Bunjca? Šef stranke Ivan Vilibor Sinčić se ograđuje: "To morate njega pitati, svatko može svakoga prijaviti za bilo što"

Bunjac, ali i Ivan Pernar sve će morati i objasniti policiji. Kako Dnevnik Nove TV doznaje, još nisu ispitani. Ali jest saborska straža. Trebaju napisati i svoja izvješća. U Saboru šutnja. Dok traju izvidi Državnog odvjetništva, poručuju, ne žele ništa komentirati.

U Saboru podsjećaju na propis - zabranjeno je snimati postupanje straže. Oni su zaduženi za red i mir. A posla, čini se, imaju sve više.

Sindikat upozorava na težinu posla straže, apelira na zastupnike - poštujte Poslovnik. "Onda sigurno ne bismo bili svjedoci ovakvih događanja koji se događaju da saborska straža mora iznositi ljude i sabora i onda to postaje medijska vijest", rekao je Boris Pleša iz sindikata.

Prema poslovniku - šef Sabora od straže može zatražiti da zastupnike udalje sa sjednice i da mu ne dopuste ulazak dok je kažnjen.

Neki od pripadnika saborske straže žale se da su potplaćeni. Za plaću od 7000 kuna kažu i unosili bi saborske zastupnike, a ne samo iznosili.

Plaće su im ispod hrvatskog prosjeka - osnovica oko 5000 kuna. "Oni rade u turnusnom obliku rada i sukladno kolektivnom ugovoru za državne službenike imaju plaću koja je sasvim solidna", kaže Pleša.

Sabor je inače štićeni objekt prve kategorije. Straža je odgovorna za osiguranje, pa ako netko i unese oružje. Nadziru ulaske osoba, robe, vozila.

Kuhar: Što će biti ako budu Grbina morali iznositi? Mogu im se leđa ukliještiti


Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika u Newsromu je komentirao sinoćnji incident u Saboru i obrazložio zašto je sindikat najavio da će tražiti dodatak na plaću za saborsku stražu zbog učestalih iznošenja Ivana Pernara iz sabornice.

 

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika tražio je od predsjednika Sabora da pripadnicima Saborske straže dodijeli "dodatak za iznošenje Pernara iz Sabora", jer su tijekom sjednica na kojima sudjeluje Ivan Pernar izloženi posebnim uvjetima rada u vidu podizanja, nošenja i spuštanja tereta s nepredvidljivom autonomnom voljom.

"Kad imate situaciju da jedan saborski zastupnik rjeđe izlazi na nogama, a češće ga iznose pripadnici saborske straže, onda treba razmisliti o dodatku", rekao je Kuhar dodavši da je njihov zahtjev ozbiljan koliko je bio ozbiljan i sinoćnji incident u Saboru.

"Možda bi gospodin Jandroković trebao pozvati Ivana Pernara i njegove roditelje na razgovor da u budućnosti iz učionice izlazi sam", nastavio je Kuhar i pitao što će se dogoditi kada bude trebalo iznositi nekog većeg poput Peđe Grbina. " Prvo uhvatite pa iznesere, mogu vam se ukliještiti leđa, pa treba razmisliti o dodatku na otežane uvjete rada", rekao je.

Dodao je da je na scenu u Saboru trebao reagirati DORH: "Saborska straža ne postupa iz osobnog animoziteta. Neka se barem policija i DORH izjasne ima li osnove da postupaju po službenoj dužnosti. Ako nema, onda ostaje na pripadnicima straže da privatno pokrenu postupak protiv zastupnika. Prijetnje smrću su stvarno neprimjerene i mi to osuđujemo".

Pitao je i kako će saborska straža, nakon mirovinske reforme, nekoga iznositi kad budu imali 67 godina.

"Ako u sto posto slučajeva devedeset posto slučajeva otpada na Pernara, možda je u njemu problem. Etički kodeks može predvidjeti što u situacijama kad se zastupnik opire stegovnim mjerama koje su predviđene Poslovnikom Hrvatskog sabora. Radilo se o udaljenju i zastupnik bi trebao prihvatiti tavku sankciju, a ne raditi od toga cirkus", poručio je Kuhar.

 

PERNAR – Sindikati su u pravu, nije isto iznositi mene ili Ivana Šukera


(Totalinfo.hr, 5. travnja 2019.) Nakon što su ga noćas iznijeli iz sabornice oko čega je bilo mnogo buke, Ivan Pernar je danas nasmijao mnoge kada je rekao kako podržava sindikate da djelatnici za iznošenje dobiju dodatak.

Pojasnio je to u detalje, a na Facebooku je uz snimku objavio:

[PODRŽAVAM PRIJEDLOG SINDIKATA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA]

Predlažem da se napravi koeficijent po kilogramima i da se jednostavno uz slikanje zastupnika obavi i vaganje i to ne samo na početku već i na kraju mandata i da se zapravo vidi kako je ovaj rad utjecao na njih.

Dodatak bi trebalo postupno povećavati u slučaju učestalog iznošenja nekog zastupnika korpulentnije građe.

Oni su pod korpulentnijeg naveli recimo primjer Mire Bulja, ali ja smatram da uistinu nije svejedno hoće li se iz Sabora iznositi nekog mršavog zastupnika, ili recimo nekog tko nije možda da tako kažem mršav, poput recimo gospodina Ivana Šukera.

Lako je mene iznijeti iz sabora, ali ima ovdje ljudi koje bi bilo mnogo teže iznijeti i iz tog razloga u potpunosti podržavam prijedlog Sindikata.

 

'Malo smo se našalili, ali postoji realna opasnost od povrede'


(24sata, 5. travnja 2019.) - Malo smo se našalili jer se ni jedan saborski zastupnik ne iznosi sa sjednica Sabora toliko koliko gospodin Pernar. Moguće rješenje za to je da predsjednik Sabora pozove njega i njegove roditelje i da zajedno s njim pokušaju utjecati na to da ga se ne iznosi iz razreda, odnosno iz sabornice. A ukoliko se to nastavi, onda stvarno treba razmisliti o uvođenju dodatka na uvjete rada jer se to njegovo iznošenje obavlja u stvarno ergonomski nepovoljnim uvjetima i može doći do povrede leđa. Sabornica je stepenasta, trebaju ti ljudi doći do njega, između stolica ga ugrabiti, jedan uloviti za noge, drugi za ruke i trebaju ga iznijeti i tom prilikom stvarno može doći do neke trzajne povrede. To je sigurno realna opasnost. Tu se javlja i problem kako će saborski stražari raditi taj posao ako budu morali raditi sa 67 godina - rekli su nam u razgovoru iz Sindikata ističući kako djelatnici saborske straže samo rade svoj posao.

- Oni tamo ne postupaju jer imaju osobni animozitet prema bilo kome već po nalogu predsjedavajućeg,a sad im se već prijeti i smrću. Danas, sutra će još nekome biti zapaljen i auto pred njegovom kućom jer je samo radio svoj posao - ističu.

 

Sindikat traži 'dodatak za iznošenje Pernara'


(HRT, 5. travnja 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika zatražio je od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da službenicima saborske straže dodijeli "dodatak za iznošenje Pernara iz Sabora", budući da su tijekom sjednica na kojima sudjeluje saborski zastupnik Ivan Pernar izloženi posebnim uvjetima rada u vidu podizanja, nošenja i spuštanja tereta s nepredvidljivom autonomnom voljom.

Dodaju kako bi iznos trebalo postotno povećati "u slučaju učestalog iznošenja nekog korpulentnijeg saborskog zastupnika, poput npr. Mire Bulja".

- Moguće rješenje te situacije je da gospodin Jandroković pozove zastupnika Ivana Pernara i njegove roditelje da zajedno popričaju o razlogu tog njegovog ponašanja - da ga se više ne iznosi iz sabornice. Ako se to nastavi, treba priznati saborskoj straži pravo na dodatak za posebne uvjete rada jer može doći do povrede leđa, izjavio je tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Siniša Kuhar.

 

POLITIKA & KRIMINAL

Sindikat za stražare traži dodatak za iznošenje Pernara iz Sabora. OK, nisu skroz ozbiljni, ali argumenti im stoje


U ironičnom priopćenju sindikat upozorava na realan problem

 

(Telegram.hr, 5. travnja 2019.) Nakon što je saborska straža sinoć ponovo imala posla s iznošenjem Ivana Pernara iz sabornice, jutros su se iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske požalili na uvjete rada. Medijima su poslali priopćenje u kojem piše kako od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića traže „dodatak za iznošenje Pernara iz Sabora“. I, zapravo, imaju legitimno objašnjenje za svoj zahtjev: tijekom sjednica na kojima sudjeluje Pernar, saborska straža izložena je posebnim uvjetima rada u vidu podizanja, nošenja i spuštanja tereta s nepredvidljivom autonomnom voljom.

U priopćenju se pozivaju na pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta. “Sukladno Pravilniku, primjereni uvjeti pri prenošenju tereta su ako je držanje tijela pri prenošenju ergonomski primjereno, prostor za kretanje i hodanje dovoljno velik, tlo ravno i da teret ima primjereno hvatište”, pišu iz Sindikata i dodaju kako im takvi uvjeti pri prenošenju Pernara naprosto nisu osigurani. “Pri iznošenju Pernara iz Sabora nemoguće ih osigurati, budući da ga se prvo mora dohvatiti iz saborske klupe, u skučenom i stepenastom prostoru, pri čemu saborski stražari tijelo drže u položaju dubokog pretklona u kojem postoji opasnost od oštećenja leđa”, kažu.

 

IZ SINDIKATA KAŽU DA SU POLUOZBILJNI


Dodali su i kako je, budući da im poslodavac zbog konfiguracije sabornice ne može ručno prenošenje tereta (Pernara) zamijeniti primjerenom radnom napravom, jedino rješenje se stražarima prizna dodatak za posebne uvjete rada u vidu “dodatka za iznošenje Pernara iz Sabora”. Napomenuli su i da bi se “dodatak trebalo postotno povećati u slučaju učestalog iznošenja nekog korpulentnijeg saborskog zastupnika, poput npr. Mire Bulja.”

Čuli smo se kratko s glavnim tajnikom Sindikata Sinišom Kuharom koji nam kaže kako su u svom priopćenju, zapravo, poluozbiljni. “Na ironičan način želimo ukazati da se radi o nezgodnoj situaciji. Nije isto kada dižete vreću cementa ili kada nosite čovjeka.” Na pitanje je li se itko od saborske straže do sada žalio na tegobe rekao je da “za sada nije, ali da su reagirali sada jer je ovo postalo preučestalo i jer Pernara iznose van na gotovo svakoj sjednici.”

 

Sindikat državnih službenika

Traže dodatak na plaću za saborsku stražu zbog iznošenja Pernara: "To su posebni uvjeti rada"

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske od predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića traži da službenicima saborske straže dodijeli „dodatak za iznošenje Pernara iz Sabora“

 

Poručuju kako su tijekom sjednica na kojima sudjeluje zastupnik Ivan Pernar izloženi "posebnim uvjetima rada u vidu podizanja, nošenja i spuštanja tereta s nepredvidljivom autonomnom voljom".

"Sukladno Pravilniku o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN 42/05), primjereni uvjeti pri prenošenju tereta su ako je držanje tijela pri prenošenju ergonomski primjereno, prostor za kretanje i hodanje dovoljno velik, tlo ravno i da teret ima primjereno hvatište, što je pri iznošenju Pernara iz Sabora nemoguće osigurati, budući da ga se prvo mora dohvatiti iz saborske klupe, u skučenom i stepenastom prostoru, pri čemu saborski stražari tijelo drže u položaju dubokog pretklona u kojem postoji opasnost od oštećenja leđa", poručuju iz Sindikata.

Predsjednik Sindikata Siniša Kuhar poručuje kako iznošenje saborskih zastupnika iz sabornice predstavlja posebne uvjete rada.

"Budući da poslodavac zbog konfiguracije sabornice ne može ručno prenošenje tereta (Pernara) zamijeniti primjerenom radnom napravom, pomagalima i primjerenim mehaničkim pomagalima, jedino rješenje za saborske stražare koji učestalo iznose Pernara iz Sabora je priznavanje dodataka na posebne uvjete rada u vidu dodatka za iznošenje Pernara iz Sabora, uz napomenu da bi dodatak trebalo postotno povećati u slučaju učestalog iznošenja nekog korpulentnijeg saborskog zastupnika, poput npr. Mire Bulja", kažu u Sindikatu.

Podsjetimo, straža je sinoćkrenula nositi Pernara van Sabornice, a Bunjac je izgubio živce. Počeo je vikati i naguravati se sa Stražom. "Dosta toga, smradovi! Nemate pravo na to! Mrš, još mi jednom uzmi nešto iz ruke, kunem ti se, nećeš živ izaći odavde! Mrš, smeće, mrš!", vikao je. Više pročitajte ovdje.

 

Sindikat traži dodatak za iznošenje Pernara iz Sabora


(Hina, 5. travnja 2019.)  - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika zatražio je u petak od predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića da službenicima saborske straže dodijeli "dodatak za iznošenje Pernara iz Sabora", budući da su tijekom sjednica na kojima sudjeluje saborski zastupnik Ivan Pernar izloženi posebnim uvjetima rada u vidu podizanja, nošenja i spuštanja tereta s nepredvidljivom autonomnom voljom.

Sindikat u priopćenju ističe da su, sukladno Pravilniku o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta, primjereni uvjeti pri prenošenju tereta ako je držanje tijela pri prenošenju ergonomski primjereno, prostor za kretanje i hodanje dovoljno velik, tlo ravno i da teret ima primjereno hvatište.

Napominju da je pri iznošenju Pernara iz Sabora to nemoguće osigurati, budući da ga se prvo mora dohvatiti iz saborske klupe, u skučenom i stepenastom prostoru, pri čemu saborski stražari tijelo drže u položaju dubokog pretklona u kojem postoji opasnost od oštećenja leđa.

"Budući da poslodavac zbog konfiguracije sabornice ne može ručno prenošenje tereta (Pernara) zamijeniti primjerenom radnom napravom, pomagalima i primjerenim mehaničkim pomagalima, jedino rješenje za saborske stražare koji učestalo iznose Pernara iz Sabora je priznavanje dodataka na posebne uvjete rada u vidu dodatka za iznošenje Pernara iz Sabora, uz napomenu da bi dodatak trebalo postotno povećati u slučaju učestalog iznošenja nekog korpulentnijeg saborskog zastupnika, poput npr. Mire Bulja", zaključuje u priopćenju Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Sinoć kratko iza ponoći potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić zatražio je izbacivanje zastupnika Živog zida Ivana Pernara nakon što je i poslije dvije opomene nastavio govoriti o Ivi Sanaderu.

Pernar je pozvao Sanadera da prestane šutjeti i progovori o HDZ-ovim crnim fondovima, da "kaže istinu i bude pokajnik". Brkić je u dva navrata opomenu Pernara da se drži teme, a to je bila SDP-ova interpelacija o radu vlade, no on se oglušio, pa je na koncu opomenut i udaljen sa sjednice.

 

POSEBNI UVJETI RADA

Sindikat traži dodatak za iznošenje Pernara iz Sabora


(SDLSN, 5. travnja 2019.) Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske od predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića traži da službenicima saborske straže dodijeli „dodatak za iznošenje Pernara iz Sabora“, budući da su tijekom sjednica na kojima sudjeluje uvaženi saborski zastupnik Ivan Pernar izloženi posebnim uvjetima rada u vidu podizanja, nošenja i spuštanja tereta s nepredvidljivom autonomnom voljom.


Naime, sukladno Pravilniku o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN 42/05), primjereni uvjeti pri prenošenju tereta su ako je držanje tijela pri prenošenju ergonomski primjereno, prostor za kretanje i hodanje dovoljno velik, tlo ravno i da teret ima primjereno hvatište, što je pri iznošenju Pernara iz Sabora nemoguće osigurati, budući da ga se prvo mora dohvatiti iz saborske klupe, u skučenom i stepenastom prostoru, pri čemu saborski stražari tijelo drže u položaju dubokog pretklona u kojem postoji opasnost od oštećenja leđa.


Budući da poslodavac zbog konfiguracije sabornice ne može ručno prenošenje tereta (Pernara) zamijeniti primjerenom radnom napravom, pomagalima i primjerenim mehaničkim pomagalima, jedino rješenje za saborske stražare koji učestalo iznose Pernara iz Sabora je priznavanje dodataka na posebne uvjete rada u vidu dodatka za iznošenje Pernara iz Sabora, uz napomenu da bi dodatak trebalo postotno povećati u slučaju učestalog iznošenja nekog korpulentnijeg saborskog zastupnika, poput npr. Mire Bulja. S. Kuhar

anketa

U pripremi je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Od Zakona očekujem…

Rezultati

Loading ... Loading ...

Administratio Publica
Hrvatska i komparativna javna uprava
Site logo Institut za javnu upravu