BECTI IZ KOMŠILUKA: Skupština Srbije donijela Zakon o državnim službenicima

BECTI IZ KOMŠILUKA: Skupština Srbije donijela Zakon o državnim službenicima

Srbija_MzDUiLS_logo

Skupština Srbije usvojila je Zakon o državnoj upravi, Zakon o državnim službenicima i Zakon o zaštitniku građana – 22.9.2005.

Skupština Srbije usvojila je Zakon o državnoj upravi, Zakon o državnim službenicima, Zakon o zaštiti konkurencije, Zakon o oglašavanju, Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o cenama i Zakon o zaštitniku građana.
Zakoni o državnoj upravi i o državnim službenicima treba da doprinesu depolitizaciji i profesionalizaciji i omoguće nastavak reforme državne uprave.
Zakonom o državnoj upravi je, po uzoru na evropska zakonodavstva, umesto zamenika ministra predviđena funkcija državnog sekretara, kojih može biti jedan ili više u svakom ministarstvu.

ZDS_SrbijaDržavnog sekretara postavlja Vlada na predlog ministra, a dužnost mu prestaje onda kada i mandat ministru. On je pored ministra jedini politički funkcioner u državnoj upravi kojeg postavlja Vlada. Državni sekretar podleže pravilima o nespojivosti sukoba interesa, ali za razliku od članova Vlade ne može biti ni poslanik.

Pomoćnici ministra su državni službenici a ne funkcioneri, koji se bave određenim oblastima i Vlada ih postavlja na pet godina. Zakonom se ministrima omogućava da imaju i po tri savetnika, koji će raditi po ugovoru i činiti deo političke strukture ministarstva, a ne upravnog aparata.
Poslove državne uprave ubuduće će obavljati ministarstva, organi uprave i posebne organizacije, ali će oni kao posebnu ulogu imati kreiranje politike Vlade kroz pripremu zakona, propisa, akata, strategija i drugih mera koje sprovodi Vlada. Pojedini poslovi državne uprave mogu se zakonom poveriti i organima pokrajine i lokalne samouprave, javnim preduzećima ili ustanovama.
Za Zakon o državnoj upravi glasalo je 127 poslanika, protiv su bila 83, uzdržana dva, a nije glasalo četiri od 216 prisutnih poslanika.
Skupština je usvojila i Zakon o državnim službenicima koji bi trebalo da se primenjuje od jula iduće godine, a kojim se karijera državnih službenika vezuje za stručnost, a radno-pravni status štiti od uticaja politike.
Najznačajnija novina ovog propisa odnosi se na podelu zaposlenih na državne službenike i nameštenike. Poslovi državnih službenika vezani su za delokrug rada državnih organa, dok će nameštenicima biti povereni prateći pomoćno-tehnički poslovi.
I jednima i drugima poslodavac će biti Republika, ali će se njihov status razlikovati utoliko što su službenici direktno povezani sa obavljanjem vlasti i odnos sa državom uspostavljaju na javno-pravni način, dok će položaj nameštenika biti sličniji zaposlenima u privatnom sektoru.
Ovim zakonom određuje se krug lica koja nisu državni službenici već funkcioneri, a u koji ulaze poslanici, predsednik Republike, sudije Ustavnog suda, članovi Vlade, sudije, javni tužioci, zamenici javnih tužilaca i druga lica koja na funkciju bira Skupština ili postavlja Vlada.

[symple_column size=”one-half” position=”first” fade_in=”false”]
Na što su Hrvati ponosni…

Povjeravanje poslova
Članak 62.

(1) Pojedini poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu, osim poslova koje obavljaju državni službenici iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona, mogu se na temelju ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe. Na odnos pružatelja usluga i državnog tijela primjenjuju se propisi kojima se uređuju obveznopravni odnosi.

(2) Izdaci za pružatelje usluga iz stavka 1. ovoga članka ne smiju prelaziti 2% ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranim za to tijelo.

(3) Pružatelji stručnih usluga na temelju ugovora o djelu ne mogu postati državni službenici bez provođenja postupka prijma u državnu službu prema pravilima redovitog ili izvanrednog postupka.

U hrvatskom zakonu prisutna je tendencija privatizacije svih poslova koji službenicima nisu povjereni Ustavom, zakonom i propisom. Sindikatu je rečeno kako se radi o zahtjevu EU eksperata, no budući da takvog rješenja nema u srpskom zakonu bojimo se da je prije riječ o utjecaju dužnosničkih rođaka ili prijatelja – vlasnika uslužnih servisa…
[/symple_column][symple_column size=”one-half” position=”last” fade_in=”false”]
Što Srbin imade…

Evidencija internog tržišta rada
Član 163.

Evidenciju internog tržišta rada za organe državne uprave i službe Vlade vodi Služba za upravljanje kadrovima.

Evidencija internog tržišta rada sadrži podatke o slobodnim radnim mestima, državnim službenicima koji žele trajni ili privremeni premeštaj na drugo radno mesto, podatke o neraspoređenim državnim službenicima i podatke o drugim kadrovskim potrebama.

Podaci o državnim službenicima upisuju se u evidenciju internog tržišta rada iz Centralne kadrovske evidencije.

Državni službenik ima pravo da dobije sve podatke o kadrovskim potrebama sadržane u evidenciji internog tržišta rada.

Nepostojanje interne burze rada u hrvatskoj državnoj upravi najveći je krivac neučinkovitosti instituta raspolaganja. Pače, ovo je rješenje u više navrata predlagano u diskusijama koje su vođene na razini Ureda za socijalno partnerstvo.

Kako to da je takvo rješenje ušlo u srpski, ali ne i hrvatski zakonski prijedlog?
[/symple_column]

 

Prema ovom zakonu, državni službenici moraju se pridržavati načela zakonitosti, nepristrasnosti i političke neutralnosti.
U pogledu sukoba interesa državni službenici imaju nešto drugačiji položaj od funkcionera jer im je omogućeno da se bave dodatnim radom, ali samo ako on ne postane izvor korupcije. Državnom službeniku zabranjeno je da osniva privredna društva, javne službe ili da se bavi preduzetništvom.