Bitne odluke – zatvorena vrata

Bitne odluke – zatvorena vrata

ZATVORENOST PROTOKA INFORMACIJA BOLJKA JE SVIH RAZINA DRŽAVNE UPRAVE, LOKALNIH JEDINICA, ZAVODA I JAVNIH PODUZEĆA
Mnoštvo važnih Vladinih odluka donosi se na zatvorenim sjednicama. Na nižim razinama stanje je mnogo gore, u nekim upravama ne žele ni razgovarati o mogućnosti da pojasne svoje poteze ili odluke

novilist_logoZAGREB – U želji da pokaže kako ništa ne želi skrivati, riječko je gradsko poglavarstvo prošlog tjedna odlučilo prestati s praksom zatvorenih sjednica. No, za politiku otvorenosti Poglavarstvo se odlučilo tek nakon što su naši novinari otkrili da je gradska vlast mjesecima šutjela o odluci o otpisu dugova tvrtkama čiji su vlasnici rodbinski povezani s članovima poglavarstva. Negdje u isto vrijeme Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti na zatvorenoj je izbornoj skupštini odlučivala o novim članovima, a čelništvo te učene institucije čudilo se danima zašto ih novinari stalno ispituju o tome kako i zašto su donijeli pojedine odluke.

Zagreb 10.05.2006.NOVOSTI  sjednica Vlade   snimio D.Lovrovic ------ 5 st.Samo ta dva najsvježija primjera pokazala su da u Hrvatskoj tijela javne vlasti i institucije koje žive na proračunskom novcu nemaju potrebu same od sebe objasniti poreznim obveznicima na što troše njihov novac, nego to čine tek kada ih netko »stisne«. Takva je situacija na svim razinama vlasti, od Vlade, preko ministarstva, pa do pojedinih uprava, zavoda, ali i lokalnih vlasti.

Kopanje po Narodnim novinama

NL240506_okvirVlada zasad sastanči na otvorenim i zatvorenim sjednicama, a nisu rijetke ni one telefonske, izvanredne, na kojima se često donose odluke koje se javnosti najviše i tiču. U tom slučaju iz Vlade stignu tek štura priopćenja. O onome što se događa na zatvorenim sjednicama Sanaderovog tima javnost se informira iz Narodnih novina, ali samo ako se radi o pravilnicima i uredbama koje i moraju biti objavljene i ako novinari imaju dovoljno strpljenja svaki dan »kopati« po izdanjima toga glasila. Ostale odluke uglavnom su tehničke, tvrde iz Vlade, naravno dok se ne pojavi neki transkript kao što je slučaj s dugom Vlade Zeca i Kamen Ingrada. Još na početku svog mandata Vlada je razmišljala o tome da u potpunosti zatvori svoje sjednice, jer tako je u većini zemalja Europske unije, no srećom da se od toga odustalo jer su otvorene sjednice jedino mjesto gdje se barem nešto može saznati o radu Vlade. No, one nisu garancija da će javnost saznati sve što Vlada radi.
Što se tiče ministarstva, tu je situacija različita, od one pozitivne s Ministarstvom poljoprivrede, gde se može dobiti odgovor na svako pitanje u istom danu, do one u Ministarstvu zdravstva odakle odgovori stižu nakon mjesec dana i to poštom. Takav se apsurd može izbjeći jedino izravnim kontaktom s ministrom Ljubičićem, ali to nije moguće baš u svakom trenutku.

Moguće špekulacije

Na nižim razinama situacija je još gora, tako primjerice u pojedinim upravama ne žele ni razgovarati o mogućnosti da bi možda javnosti morali objasniti neki svoj potez ili odluku.
Što se događa u zavodima, primjerice mirovinskom i zdravstvenom, prava je enigma jer se najobičniji podaci iz tih institucija tretiraju kao vrući CIA-ini materijali i na njih se čeka tjednima.
Ništa bolja nisu ni sveučilišta. Sjednice Senata su zatvorene, doduše nakon njih se može dobiti zapisnik, ali u njemu po običaju nema najinteresantnijih detalja o tome da netko, primjerice, drukčije misli i predlaže drukčije rješenje. Javna poduzeća, od kojih su mnoga na grbači države, također ne smatraju važnim objasniti javnosti što oni to rade, ali to ne čudi jer neka od njih prijašnjih godina (ACI) nisu vodila računa ni o tome da svom vlasniku, Vladi, dostave izvješća o poslovanju.
– Tijela javne vlasti nerado daju informacije, čine to samo kada moraju. Nerijetko se događa da su tijela javne vlasti na nižoj razini zatvorenija od državnih jer su pod manjim pritiskom javnosti i medija, kaže Zorislav Petrović, predsjednik Transparency Internationala. On napominje da je šteta što se ne osigura protok informacija od tijela javne vlasti do birača, jer se na taj način povećava mogućnost za špekulacije kako se radi o korupciji. Jagoda MARIĆ

Pročitajte još…