Djelotvorna zaštita službenih osoba redukcijom, a ne proširenjem Kaznenog zakona

STROŽE KAZNE ZA NAPADE

Sindikat: Zaštititi službene osobe redukcijom, a ne proširenjem Kaznenog zakona


Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske u ponedjeljak je u povodu učestalih napada na službene osobe predložio da se u Kazneni zakon ne ubacuju poimence sve posebne skupine službenika, već da se provede njegova redukcija tako da se definiraju isključivo prisila i napad na službenu osobu, a pod službenom osobom razumijevaju sve osobe koje Kazneni zakon već definira kao takve, odnosno koje obavljaju javnu službu

Sindikat također predlaže da se građanima koji napadnu službene osobe počnu izricati egzemplarne kazne koje će javnosti poslati poruku da se napadi na one koji služe građanima neće tolerirati. Jednako tako, smatraju da treba razmisliti i o tome treba li jačati stalno rastuću vojsku zaštitara ili ulagati u policiju, kao jedino ovlašteno redarstveno državno tijelo.

Sindikat u priopćenju ističe da u Kaznenom zakonu već postoje posebne odredbe koje definiraju prisilu prema pravosudnom dužnosniku, prisilu prema zdravstvenom radniku, prisilu prema službenoj osobi i napad na službenu osobu, koji se događaju samo kad se napadne vojna osoba, policijski službenik, vojni policajac ili zatvorski čuvar.

‘Zakon istovremeno široko definira službenu i vojnu osobu, da bi zatim uredio prisilu i napad samo na neke od njih, pa tako ispada da za uvrštenje pojedinih kategorija službenih osoba u krug subjekata koje Kazneni zakon posebno tretira kada je u pitanju prisila i napad treba čekati da se nekoga prebije, napadne, rani ili ubije kako bi ih Kazneni zakon ‘prepoznao”, ističe sindikat.

Sindikat upozorava da takva praksa prigodnog ubacivanja novih ‘štićenika’ u odredbe Kaznenog zakona, uz odgovarajuću podršku resornog ministra ili ministrice, kao posljedicu ima to da neka od službenih osoba uvijek ostaje nezaštićena i neprimijećena, barem dok se ne dogodi napad baš na tu skupinu službenika.

 

Sindikat: Zaštititi službene osobe redukcijom, a ne proširenjem Kaznenog zakona

ZAGREB, 4. veljače 2019. (Hina) – Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske u ponedjeljak je u povodu učestalih napada na službene osobe predložio da se u Kazneni zakon ne ubacuju poimence sve posebne skupine službenika, već da se provede njegova redukcija tako da se definiraju isključivo prisila i napad na službenu osobu, a pod službenom osobom razumijevaju sve osobe koje Kazneni zakon već definira kao takve, odnosno koje obavljaju javnu službu.

Sindikat također predlaže da se građanima koji napadnu službene osobe počnu izricati egzemplarne kazne koje će javnosti poslati poruku da se napadi na one koji služe građanima neće tolerirati. Jednako tako, smatraju da treba razmisliti i o tome treba li jačati stalno rastuću vojsku zaštitara ili ulagati u policiju, kao jedino ovlašteno redarstveno državno tijelo.

Sindikat u priopćenju ističe da u Kaznenom zakonu već postoje posebne odredbe koje definiraju prisilu prema pravosudnom dužnosniku, prisilu prema zdravstvenom radniku, prisilu prema službenoj osobi i napad na službenu osobu, koji se događaju samo kad se napadne vojna osoba, policijski službenik, vojni policajac ili zatvorski čuvar.

“Zakon istovremeno široko definira službenu i vojnu osobu, da bi zatim uredio prisilu i napad samo na neke od njih, pa tako ispada da za uvrštenje pojedinih kategorija službenih osoba u krug subjekata koje Kazneni zakon posebno tretira kada je u pitanju prisila i napad treba čekati da se nekoga prebije, napadne, rani ili ubije kako bi ih Kazneni zakon ‘prepoznao'”, ističe sindikat.

Sindikat upozorava da takva praksa prigodnog ubacivanja novih “štićenika” u odredbe Kaznenog zakona, uz odgovarajuću podršku resornog ministra ili ministrice, kao posljedicu ima to da neka od službenih osoba uvijek ostaje nezaštićena i neprimijećena, barem dok se ne dogodi napad baš na tu skupinu službenika.

 

NAPADI NA SLUŽBENE OSOBE

Djelotvorna zaštita službenih osoba redukcijom, a ne proširenjem Kaznenog zakona

… za uvećanje klikni na sliku

(SDLSN, 4. veljače 2019.) Učestali napadi na liječnike, zdravstvene radnike, nastavnike, socijalne radnike, vatrogasce, policijske službenike odnosno državne dužnosnike, službenike – javne, državne i lokalne, prilikom obavljanja službene dužnosti u pravilu rezultiraju zahtjevima za propisivanje oštrih i posebnih sankcija u Kaznenom zakonu i kvalificiranje napada na baš tu vrstu službenika kao napada na službenu osobu.

Strukovni sindikati, komore i udruge traže da se Kazneni zakon dopuni i napadom na službenu osobu proglasi napad na nastavnika, liječnika, socijalnog radnika i drugog nevoljnika kojeg je neki nezadovoljni građanin napao nožem, šakom, mačetom, bombom ili nogom, a osim strožeg zakonodavstva upućuju se zahtjevi za angažiranje zaštitara i postavljanje videonadzora.

Tako u Kaznenom zakonu već postoje posebne odredbe koje definiraju prisilu prema pravosudnom dužnosniku, prisilu prema zdravstvenom radniku, prisilu prema službenoj osobi i napad na službenu osobu, koji se, međutim, događa „samo“ kad se napadne vojna osoba, policijski službenik, vojni policajac, zatvorski čuvar.

Zakon istovremeno široko definira službenu i vojnu osobu, da bi zatim uredio prisilu i napad samo na neke od njih pa tako ispada da je za uvrštenje pojedinih kategorija službenih osoba u krug subjekata koje Kazneni zakon posebno tretira kada je u pitanju prisila i napad potrebno čekati da se nekoga prebije, napadne, rani ili ubije kako bi ih Kazneni zakon „prepoznao“.

No, takva praksa prigodnog ubacivanja novih „štićenika“ u odredbe Kaznenog zakona, uz odgovarajuću podršku resornog ministra ili ministrice, za posljedicu ima to da je neka od službenih osoba uvijek ostala nezaštićena i ne primijećena, barem dok se ne dogodi neki napad baš na tu skupinu službenika.

Stoga bi vrijedilo razmisliti o tome da se u Kazneni zakon ne ubacuju poimence sve posebne skupine službenika, već izvrši njegova redukcija, na način da se njime definira isključivo prisila prema službenoj osobi i napad na službenu osobu, a da se pod službenom osobom razumijevaju sve osobe koje Kazneni zakon već definira kao takve, odnosno koje obavljaju javnu službu, te građanima koji napadnu službene osobe počnu izricati egzemplarne kazne koje će javnosti poslati poruku da se napadi na one koji služe građanima neće tolerirati.

Jednako tako treba razmisliti i o tome treba li jačati stalno rastuću vojsku zaštitara ili ulagati u policiju, kao jedino ovlašteno redarstveno državno tijelo.

Ako postoji koncept kvartovskih policajaca, zašto u velikim javnim službama ne bi bili prisutni policijski službenici zaduženi isključivo za sigurnost kliničke bolnice ili studentskog kampusa, a ne slabo plaćeni zaštitari koji za minimalac koji primaju imaju obvezu prvo sačuvati vlastiti život i zdravlje. S. Kuhar