DOKUP MIROVINE: Sve što ste htjeli znati, a niste se usudili pitati

DOKUP MIROVINE: Sve što ste htjeli znati, a niste se usudili pitati

bulas_royal220(SDLSN, 5. travnja 2006.) Inicijativa Sindikata da se konačno osigura primjena odredbe članka 41. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike kojom je predviđena mogućnost dokupa mirovine, ovih je dana urodila prvim rezultatima.

Središnji je državni ured za upravu dopisom od 20. ožujka 2006. godine od državnih tijela zatražio podatke o broju državnih službenika i namještenika potencijalnih korisnika modela dokupa mirovine, pozivajući se upravo na inicijativu Sindikata, koji je i bio predlagatelj ove odredbe pri izradi teksta Kolektivnog ugovora.

Naime, državnim službenicima i namještenicima koji imaju uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.

O tome o čemu se zapravo radi i što to zapravo znači za zaposlene i poslodavca razgovarali smo s predsjednikom uprave Royal mirovinskog osiguranja d.d. Ivom Bulašem.

Koji državni službenici i namještenici mogu biti potencijalni korisnici modela dokupa mirovine?

Dokup mirovine primjenjiv je isključivo na zaposlenike koji ispunjavaju uvjete za prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Što je to dokup mirovine i ima li on prednosti u odnosu na klasične oblike zbrinjavanja zaposlenika, pri čemu prije svega mislimo na otpremninu koja se isplaćuje jednokratno i često u visokom novčanom iznosu?

Dokup mirovine je također oblik zbrinjavanja zaposlenika, ali je njegov krajnji učinak: doživotno poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika. Naime, česta posljedica gospodarskih reformi je da određeni broj zaposlenih “mora”, najčešće ne uvijek svojom voljom, ranije u mirovinu s posljedicama koje propisuje Zakon o mirovinskom osiguranju. A Zakon propisuje da se svako ranije umirovljenje “kažnjava”, tj. da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje mirovinu koja je za znatan postotak doživotno umanjena. Tako nastaju, zahvaljujući aktivnostima sindikata i umirovljeničkih udruga, u javnosti prepoznati “novi” umirovljenici. Njihov položaj ne može bitno popraviti niti uobičajena isplata jednokratne otpremnine, bez obzira na njen iznos, jer je to samo kratkoročna mjera, koja ne osigurava trajno umirovljeničko primanje, nego najčešće završava u potrošnji. Zaposlenici često lakomisleno prihvaćaju jednokratnu otpremninu, ne sagledavši u potpunosti što znači doživotni manjak na mirovinskom primanju, ali kada nekoliko stotina kuna počinje značiti trajni nedostatak, tada se to više nikada ne može nadoknaditi. Dokupom mirovine, u trenutku umirovljenja, pruža se prilika da poslodavac svom zaposleniku omogući, unatoč ranijem umirovljenju, doživotno primanje i onog dijela mirovine kojeg bi ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž, tako da u konačnici ipak nije kažnjen zbog  ranijeg umirovljenja. Na taj način, dokup mirovine koje se kao doživotno mjesečno mirovinsko primanje, u skladu sa Zakonom, povećava dva puta godišnje, a poslije smrti korisnika isplaćuje i obiteljska mirovina, u konačnici umirovljeniku donosi znatno veći iznos nego li jednokratna otpremnina. Na taj se način, ujedno uspješno rješava aktualni problem tzv. “novih” umirovljenika.

U javnosti se često pojam dokupa mirovine brka s pojmom dokupa staža. U čemu je razlika?

Bitna je razlika između nekadašnjeg dokupa staža i dokupa mirovine. Dokup staža je ukinut Zakonom o radu još 1996. godine. Nekad se dokupom staža dokupljivalo pravo na mirovinu, tako da su u mirovinu mogli ići i oni koji nisu ostvarivali zakonske uvjete za mirovinu, pa su umirovljenicima postali i jako mladi ljudi, koji su tako dodatno narušili odnos između osiguranika i umirovljenika. Dokup mirovine, naprotiv, primjenjuje se isključivo na one koji ostvaruju zakonom propisane uvjete za mirovinu (prijevremenu starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu) pa im se dokupljuje iznos mirovine i to točno definiran kao posljedica umanjenja nastalog zbog ranijeg umirovljenja, čime se ne povećava broj umirovljenika, nego broj zadovoljnijih umirovljenika. Dokup mirovine se provodi od 1990. godine.

Koje su prednosti dokupa mirovine za zaposlenike i poslodavce?

Poslodavci primjenjuju dokup mirovine zato jer smanjenje broja zaposlenih provode bez složene zakonske procedure (program zbrinjavanje viška radnika, savjetovanje s radničkim vijećem i HZZ-om, otkaz, otkazni rokovi, radni sporovi i sl.), budući da do prestanka radnog odnosa radi umirovljenja dolazi sporazumno. Omogućavanje starijim zaposlenicima da iz radnog odnosa otiđu dostojanstveno bez stresova i napetosti koje donose otkazi, a k tome s uvećanom mirovinom kao vrstom beneficije za minuli rad, dodatno je potaknuto poreznim propisima jer je poslodavcu uplata za dokup mirovine neoporeziva. Zaposlenicima koji odlaze u mirovinu uz dokup mirovine doživotno se poboljšava materijalni položaj u mirovini, izjednačavaju se u primanjima sa tzv. “starim” umirovljenicima jer im ukupno mirovinsko primanje unatoč ranijeg umirovljenja dostiže visinu i do pedesetak posto prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, čime su na neki način beneficirani, a ostaje im još dovoljno vremena da se posvete onim stvarima koje nisu stigli u tijeku svog radnog odnosa. Dokup mirovine najčešće se provodi u gospodarskim sredinama u državnom vlasništvu, u kojima poslodavac-država postaje aktivni nositelj socijalne politike na način da preusmjerava potrošnju u korist socijalne sigurnosti, pa se može kazati da je dokup mirovine socijalno i financijski prihvatljiv program i za poslodavca i za zaposlenika.

Zašto se radi o “izvornom hrvatskom proizvodu” i ima li na tržištu još tvrtki koje se bave dokupom mirovine?

Ne, dokupom mirovine se bavi isključivo Royal mirovinsko osiguranje i to mu je jedina djelatnost već šesnaestu godinu. Doduše, kod slabije upućenih određenu zbrku nedavno je unijelo jedno društvo, koje je osnovano s početkom mirovinske reforme u Hrvatskoj prije tri-četiri godine i u tržišnoj utakmici za članove 3. stupa, jedan dobrovoljni mirovinski program nazvalo istim imenom – dokupom mirovine, iako je taj naziv već od ranije zaštićen kao socijalni program i u takvom obliku reguliran Zakonom o porezu na dohodak. Nismo intervenirali, jer smatramo da je to stvar drugih službi i institucija, ali pokroviteljstvo Vlade Republike Hrvatske, podrška GSV-a, te petnaestogodišnja primjena kao sastavnog dijela socijalnih programa brojnih gospodarskih subjekata nedvojbeno govori da se radi o autentičnom hrvatskom socijalnom programu, koji je nastao kao plod hrvatske socijalne inicijative (socijalnog poduzetništva), socijalnog dijaloga i socijalnog partnerstva. Dokup mirovine je posljedica hrvatske tradicije obiteljskih vrednota koji njeguju odnos prema starijima, znanja i javno-privatnog partnerstva o čemu svjedoči i certifikat Hrvatske gospodarske komore prema kojemu je DOKUP MIROVINE – IZVORNO HRVATSKA VRSTA OTPREMNINE, a njegov pokretač i nositelj Royal mirovinsko osiguranje. Dokup mirovine ne spada niti u 2. niti u 3. stup reformiranog mirovinskog sustava, nego se naslanja na mirovinu iz 1. stupa, tj. sastavni je dio mirovinskog primanja na temelju generacijske solidarnosti.

Dokup_mirovine_Sanader220Na obilježavanju 15. godišnjice Royal mirovinskog osiguranja predsjednik hrvatske vlade dr. Ivo Sanader rekao je da bi bilo dobro projekt dokupa mirovine uključiti i u kolektivne ugovore za državne službenike. Međutim, premda je Sindikat odredbu o dokupu mirovine ugradio u kolektivni ugovor, u praksi je čelnici državnih tijela nevoljko primjenjuju, tražeći naputak odozgo. Ipak, Sindikat je zabilježio primjer dokupa mirovine u Državnoj geodetskoj upravi. Je li taj postupak kompliciran i koliko traje?

Uvijek je početak najteži, ali kada se jednom savlada potrebna procedura tada to postaje uobičajen pravni postupak kao i kod svakog umirovljenja. Postupak nije kompliciran, ali njegovo trajanje ovisi o dostupnosti podataka. Naime, za svakog pojedinca kojemu poslodavac želi ponuditi dokup mirovine potrebno je prikupiti podatke iz M-4 obrazaca za razdoblje od 1970. godine do 2005. godine, kako bi se mogla točno izračunati visina mirovine koju će umirovljenik primati iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Radi bržeg izračuna taj postupak provodimo mi u Royal mirovinskom osiguranju u dogovoru s poslodavcem. Uz taj podatak izračunavamo i visinu dokupljene mirovine, kako bi budući umirovljenik imao sve potrebne parametre za donošenje svoje konačne odluke. Poslodavcu pri tome dostavljamo visinu uplate za svakog pojedinca kojemu želi omogućiti doživotno primanje dokupljene mirovine.

Kako izgleda ugovor o dokupu mirovine i tko ga zaključuje?

Nakon postignutom dogovora, službenik/namještenik potpisuje sporazumni prestanak ugovora o radu, poslodavac i RMO zaključuju ugovor, a budući umirovljenik već od sljedećeg mjeseca po umirovljenju počinje doživotno dobivati mirovinu iz dva izvora ili dvije mirovine: iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i iz Royal mirovinskog osiguranja. Pri tome je još jednom dobro napomenuti da dokupljena mirovina, koja nadopunjuje mirovinu iz HZMO-a, ima i njena obilježja: isplaćuje se također doživotno mjesečno, usklađuje se dvaput godišnje u istom postotku, te se na isti zakonom propisani način ostvaruje pravo na obiteljsku mirovinu.

Hvala Vam na korisnim informacijama. Ipak, ukoliko naše članove budu zanimale dodatne informacije o dokupu mirovine, kome se mogu obratiti?

Odlazak u mirovinu vrlo je teška odluka samim tim što je to zadnja odluka iz radnog odnosa, a o njoj ovisi kvaliteta života u trećoj životnoj dobi. Dodatne poteškoće donose apsurdi postojećeg zakonodavstva prema kojem duži mirovinski staž može značiti i nižu mirovinu. Stoga je za pravilnu odluku potrebno imati što više informacija. S obzirom da se Royal mirovinsko osiguranje već šesnaestu godinu bavi isključivo dokupom mirovine, poznate su nam sve dileme i poteškoće kod donošenja ove odluke, pa ćemo rado odgovoriti i na pitanja svakog od vaših članova.

O dokupu mirovine i Royal mirovinskom osiguranju mogu se dobiti informacije na našoj web stranici: www.royal-mirovina.hr, na adresi: Zagreb, Trg Mažuranića 13 ili svakodnevno na telefon: 01/4828-494 i 4828-495.

Royal_jumbo

Pročitajte još…