HEBRANG NAJAVIO POČETAK PREGOVORA O STRUKOVNOME KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA LIJEČNIKE

HEBRANG NAJAVIO POČETAK PREGOVORA O STRUKOVNOME KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA LIJEČNIKE

HRT_logo28. veljače – Ministar zdravstva Andrija Hebrang najavio je na skupštini Hrvatskoga liječničkog zbora da će uskoro početi pregovori o strukovnome kolektivnom ugovoru s Hrvatskim liječničkim sindikatom (HLS).

Hebrang je rekao kako su obje strane sastavile pregovaračke ekipe, te je pozvao sve liječničke udruge na suradnju i ustvrdio da će suradnja s liječnicima za njegova mandata biti bolja nego ikad. Skori početak pregovora o strukovnome kolektivnom ugovoru za liječnike najavio je danas i predsjednik HLS-a Ivica Babić. Rekao je kako je prvi zahtjev već ostvaren, a to je početak socijalnog dijaloga. Kad je riječ o zahtjevu liječnika za povišicom plaća, Babić je rekao da su liječnici svjesni stanja u društvu. Vlada i sindikati trebaju se dogovoriti o postupnoj povišici liječničkih plaća tijekom idućih nekoliko godina, dodao je Babić. (H/mb)

Boris Kunst više drži do svoje frizure nego do međusindikalnih dogovora, tako je i opravdao titulu sindikalnog Kena (ljepuškastog dečka Barbie)
Boris Kunst više drži do svoje frizure nego do međusindikalnih dogovora, tako je i opravdao titulu sindikalnog Kena (ljepuškastog dečka Barbie)

(SDLSN, 29. veljače) Uz vijest o početku pregovora o strukovnom kolektivnom ugovoru za liječnike podsjećamo da je šest sindikalnih središnjica nedavno postiglo dogovor o tome kako prava zaposlenih treba regulirati kolektivnim ugovorima djelatnosti, dok se specifičnosti pojedinih struka mogu urediti kroz anekse kolektivnih ugovora. O tome su središnjice napisale i zajedničko priopćenje. Jedna od njih, Udruga radničkih sindikata Hrvatske, na čijem čelu je sindikalni lider s političkim ambicijama Boris Kunst, ovaj dogovor veže koliko i lanjski snijeg. URSH-ovi sindikati ne prestaju naime zagovarati strukovne kolektivne ugovore, a da bi njihovi argumenti dobili i znanstvenu težinu angažirali su i putujućeg “neovisnog” stručnjaka, koji nevjerne sindikalne Tome usmjerava u strukovnom sindikalnom pravcu. Njihov je stav, naravno, demokratski i legitiman, izuzev činjenice da su u borbi za strukovne kolektivne ugovore spremni dati časnu pionirsku da će se uzdržati od njih i istovremeno ih tražiti na sve strane, od policije, carine, do liječničke struke. Zbog čega se onda ostale sindikalne središnjice s njima uopće dogovaraju i čemu uopće služe međusindikalni dogovori kad ih se neki uporno ne pridržavaju ili ih tumače na specifičan način, pitanje je s kojim će se sindikalne središnjice morati uhvatiti u koštac u skorije vrijeme. Ima li uopće smisla pregovarati o zajedničkim sindikalnim interesima, kad su ih potom sami sindikati spremni zanemariti zbog vlastitih parcijalnih interesa.

Pročitajte i Sindikati postigli dogovor o strukovnim ugovorima