KREŠIMIR SEVER U WASHINGTONU: “Nemam ništa protiv aranžmana s MMF-om!”

KREŠIMIR SEVER U WASHINGTONU: “Nemam ništa protiv aranžmana s MMF-om!”

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata ispred sjedišta MMF-a
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata ispred sjedišta MMF-a

(SDLSN, 21. svibnja) WASHINGTON – Bojazni predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa o mogućim negativnim posljedicama aranžmana hrvatske vlade i MMF-a otklonjene su na najbolji mogući način – pozivom u Washington. Naime, upravni je odbor MMF-a pozvao Severa na konzultacije i upoznavanje s detaljima ugovora, kako bi se ovaj sindikalni čelnik i osobno mogao uvjeriti u transparentnost rada ove ugledne financijske organizacije. “MMF- nema što kriti. Naše namjere nisu nikad bile usmjerene ni protiv hrvatskih ili građana bilo koje druge zemlje, a naročito radnika“, izjavio je za SDLSN Hans Flickenschild, koji je Severa upoznao i s razvojnom i humanitarnom dimenzijom aranžmana. Tako je MMF, kao dokaz da se ne radi o političkim floskulama i ispraznoj retorici, aranžmanu dodao aneks IC, s ciljem osnaživanja strukturalnih kapaciteta hrvatskog vladinog i civilnog sektora, uključujući i sindikate, za iskorjenjivanje siromaštva, razvoj socijalnog poduzetništva, uključivanje starijih radnika i žena u svijet rada, te pravednu preraspodjelu nacionalnog bogatstva.

Reklamna kampanja MMF-a i WV-a od koje sav prihod ide za gladnu i nezbrinutu djecu pokazala je novo lice ugledne međunarodne institucije...
Reklamna kampanja MMF-a i WV-a od koje sav prihod ide za gladnu i nezbrinutu djecu pokazala je novo lice ugledne međunarodne institucije…

Jedna od mjera za provedbu ovog ambicioznog programa jest i sustav kreditiranja školovanja nezaposlenih radnika za vrijeme prijave na zavodu za zapošljavanje u School of Work and Unemployment u Washingtonu. Kreditiranje će se odobriti za svakog radnika kojem Vlada RH izda jamstvo da će ga po povratku s školovanja za neko od deficitarnih zanimanja zaposliti na rok od dvije godine. Radnici će kredit otplaćivati doživotno, a u slučaju prerane smrti obvezu otplate pod povoljnim uvjetima mogu preuzeti potomci do trećeg koljena.

Posjet sjedištu Svjetske banke Krešimira Severa duboko je dirnuo
Posjet sjedištu Svjetske banke Krešimira Severa duboko je dirnuo

Po obavljenom razgovoru s predstavnicima MMF-a Krešimir Sever izjavio je: “Ja sam istinski sretan čovjek. Ovi dobri ljudi uvjerili su me u potpunu neosnovanost sumnji u ciljeve i sredstva MMF-a.“, nakon čega je pozvan na radni ručak u sjedište Svjetske banke. Poslije radnog ručka Sever je prisustvovao prezentaciji godišnjeg programa rada Zaklade “Joseph Stiglitz”, koju je osnovao Ured za održivi razvoj tranzicijskih zemalja Svjetske banke. Sever je tamo mogao čuti i saznati mnogo o argentinskom čudu i uspjesima politike MMF-a i Svjetske banke u ovoj dalekoj zemlji. “Mnogi su nas uvjeravali da je za Hrvatsku najprihvatljiviji irski model, ali on je plod nezasluženih investicijskih i financijskih injekcija EU. Hrvatska kao ponosna i neovisna demokracija ne može prihvatiti diktat i privilegije koji bi našu zemlju svrstali u bilo koju političku interesnu grupaciju. Stoga smatram da je argentinski model primjereniji hrvatskoj stvarnosti i pruža joj povoljne i otvorene perspektive za ekonomski rast i razvoj“, izjavio je Sever na presici upriličenoj u auli Workers Right Center u sjedištu Banke.

Prije povratka u Vodovodnu ulicu Sever je razgovarao s washingtonskim beskućnicima, korisnicima programa “Život po svome”, koji je pokret beskućnika učinio jednim od najpopularnijih u Americi.

Predsjednik udruge beskućnika "No Food no Game" John Streetlife dočekao je gosta iz Hrvatske u svom uredu na 37 Aveniji
Predsjednik udruge beskućnika “No Food no Game” John Streetlife dočekao je gosta iz Hrvatske u svom uredu na 37 Aveniji

Sever je predsjedniku udruge “No Food no Game” predao sliku Vlahe Bokca “Beskućnik u raju” i pozvao njezine predstavnike na akciju proljetnog čišćenja obronaka Medvednice u organizaciji udruge Bokci iz Zagreba.

Predsjednik NHS-a je svoj boravak u Americi ocijenio uspješnim i plodnim, pokazavši novinarima GMO krumpir veličine nogometne lopte koji je dobio na dar od domaćina.

Andrew Welfare dugogodišnji je dopisnik SDLSN iz Washingtona
Andrew Welfare dugogodišnji je dopisnik SDLSN iz Washingtona

Za SDLSN iz Washingtona, Andrew Welfare

Bilo bi dobro kad bi MMF uistinu bio “dobar dečko”, kako sam za sebe tvrdi, onda bi ova vijest možda i mogla biti stvarnost. Ovako vijest ostaje na razini fikcije, mašte iz koje je i izašla pa nam nažalost ipak i dalje ostaje druga istina o MMF-u koju možda najbolje oslikava članak Gregory Palasta pod nazivom “MMF-ova četiri koraka do prokletstva”, a koji je napravljen na osnovi razgovora sa gospodinom Josephom Stiglitzom,  bivšim glavnim ekonomistom Svjetske banke. Članak je za Nezavisne hrvatske sindikate priredila i prevela glavna tajnica NHS-a, Marija Hanževački, i u cijelosti Vam ga prenosimo pod opširnije.

MMF-ova četiri koraka do prokletstva

The Observer, 29. travnja 2001.god.

Observerr

 

 

 

Bilo je to poput scene iz Le Carreova romana: sjajan agent dolazi po hladnoći i, u satima razgovora, prazni svoje pamćenje o užasima počinjenim u ime ideologije koja se pokvarila. No on je bio bolja lovina od nekog iskorištenog hladnoratovskog agenta. Joseph Stiglitz bivši je glavni gospodarstvenik Svjetske banke (i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju za 2001., op. SDLSN). Novo svjetsko gospodarstvo bilo je ostvarenje njegove teorije. On je bio u Washingtonu povodom velikog savjetovanja Svjetske banke i MMF-a. Umjesto da predsjedava sastancima ministara i predstavnika središnjih banaka, bio je s druge strane redarstvenih kordona. Svjetska banka otpustila je Stiglitza prije dvije godine. Nije mu bilo dopušteno mirno umirovljenje već je bio izopćen samo zato što je izrazio blago neslaganje s globalizacijom na način Svjetske banke. Mi smo ovdje u Washingtonu napravili ekskluzivan intervju sa Stiglitzom za The Observer i Newsnight o unutarnjem radu MMF-a i Svjetske banke. Iz izvora koje ne možemo navesti (a nije Stiglitz) dobili smo paket dokumenata označenih sa “povjerljivo” i “zabranjeno”. Stiglitz nam je pomogao prevesti jedan – “strategija pomoći za zemlju”. Postoji strategija pomoći za svaku od siromašnih zemalja, koja je, kaže Svjetska banka, napravljena nakon pomnog ispitivanja zemlje. No prema “insideru” Stiglitzu, “inspekcija” Svjetske banke uključuje tek malo više od pomne provjere hotela s pet zvjezdica. Završava se sastankom s ministrom financija koji moli, i kojemu se predaje “sporazum o restrukturiranju”, ranije skiciran za dobrovoljni potpis. Gospodarstvo svake države se analizira, kaže Stiglitz, a onda Banka svakom ministru predaje isti program od četiri koraka. Prvi je korak privatizacija. Stiglitz kaže da su neki političari, umjesto prigovora rasprodaji državnih poduzeća, koristeći se zahtjevima Svjetske banke kako bi ušutkali lokalne kritičare, radosno prodavali svoju elektro i vodoprivredu. “Možete vidjeti kako im se rašire oči na mogućnost provizije ako se skine nekoliko milijardi od prodajne cijene. A Vlada SAD-a je to znala”, optužuje Stiglitz, barem u slučaju najveće privatizacije – ruske rasprodaje iz 1995. godine. Gledište je Ministarstva financija SAD-a bilo:”To je bilo odlično, jer smo željeli ponovni izbor Jeljcina. Nije nas briga ako su to korumpirani izbori.” Stiglitza se ne može odbaciti kao zavjereničkog luđaka. Čovjek je bio unutar igre, bio je član kabineta Billa Clintona, predsjedavatelj predsjedničkog vijeća gospodarskih savjetnika. Nakon privatizacije drugi je korak liberalizacija tržišta kapitala. To u teoriji investicijskom kapitalu omogućuje ulazak i izlazak iz zemlje. Na žalost, kao što je bio slučaj u Indoneziji i Brazilu, novac često samo izlazi. Stiglitz to naziva krugom “vrućeg novca”. Novac ulazi radi špekulacije nekretninama i valutom i onda bježi na prvi znak nevolje. Državne se pričuve mogu isušiti u nekoliko dana. A onda kada se to dogodi, kako bi se špekulante privuklo na povrat vlastitog državnog kapitala, MMF traži da države dignu kamatne stope na 30, 50 i 80 posto. “Rezultat je predvidljiv”, kaže Stiglitz. Veće kamatne stope uništavaju vrijednost imovine, razaraju industrijsku proizvodnju i isušuju nacionalne riznice. Tada MMF državu koja je na izdisaju uvlači u treći korak: tržišno određivanje cijena – lijepi izraz za dizanje cijena hrane, vode i plina za kućanstvo. To vodi u treći i pol korak, kojega Stiglitz naziva “MMF-ov prosvjed“. MMF-ov prosvjed bolno je predvidljiv. Kada je država uništena, MMF iz nje izvlači zadnju kap krvi. Pojačava vatru dok, konačno, cijeli kotao ne eksplodira – kao kada je MMF ukinuo subvencije za hranu i gorivo za siromašne u Indoneziji 1998. godine, a u Indoneziji su buknuli prosvjedi. Postoje i drugi primjeri, bolivijski nemiri u vezi cijena vode prošle godine, te u veljači prosvjedi u Ekvadoru zbog rasta cijena plina za kućanstva, kojega je nemetnula Svjetska banka. Skoro da povjerujete da su nemiri bili očekivani. A jesu. Ono što Stiglitz nije znao je da je Newsnight došao do nekoliko dokumenata iz same Svjetske banke. U jednom, prošlogodišnjoj Privremenoj strategiji za pomoć zemlji za Ekvador, Banka u nekoliko navrata kaže – sa hladnom točnošću – kako se očekuje da bi planovi mogli izazvati “socijalne nemire”. Što nije iznenađujuće. Tajni izvještaj kaže kako je plan po kojemu bi američki dolar postao ekvadorska valuta 51 posto stanovništva gurnuo ispod granice siromaštva. MMF-ovi prosvjedi (a pod prosvjedima mislim na mirne  prosvjede rastjerane metcima, tenkovima i suzavcem) uzrokuju novi bijeg kapitala i stečajeve vlada. Taj gospodarski palež ima i svoju svijetlu stranu – za strance, koji onda mogu preuzeti preostalu imovinu po cijenama panične rasprodaje. Pokazuje se obrazac. Postoji mnogo gubitnika, ali izgleda kako su jasni pobjednici zapadne banke i Ministarstvo financija SAD-a. Sada dolazimo do četvrtog koraka: slobodne trgovine. To je slobodna trgovina prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i Svjetske banke, što Stiglitz uspoređuje s Opijumskim ratovima. Oni su također bili za “otvaranje tržišta”, rekao je Stiglitz. Kao i u 19. stoljeću, i danas Europljani i Amerikanci ruše zapreke prema prodaji u Aziji, Latinskoj Americi i Africi dok barakadiraju naša vlastita tržišta od poljoprivrede Trećeg svijeta. U Opijumskim ratovima zapad je koristio vojne blokade. Danas Svjetska banka može narediti financijsku blokadu, koja je isto toliko djelotvorna, a katkada i isto toliko smrtonosna. Stiglitza zabrinjavaju dvije stvari kod planova MMF-a i Svjetske banke. Prvo je, kaže, zbog toga što se planovi stvaraju u tajnosti i vodi ih apsolutistička ideologija, nikada nisu otvoreni za raspravu i primjedbe, i “urušavaju demokraciju”. Drugo, nisu uspješni. Pod vodećom rukom MMF-ove strukturalne “pomoći” afrički je prihod pao za 23 posto. Postoji li zemlja koja je izbjegla ovu sudbinu? Da, kaže Stiglitz – Botswana. Njihov trik? “Rekli su MMF-u da se spakiraju”. Ono što je Stiglitza natjeralo da svoj posao stavi na kušnju bio je neuspjeh banaka i američkog Ministarstva financija da naprave promjene kada su se sukobili sa krizama, neuspjesima i patnjama koje su uzrokovala njihova monetaristička četiri koraka. “To je pomalo kao u Srednjem vijeku”, kaže ekonomist, “kada bi pacijent umro, oni bi rekli – zaustavili smo krvarenje prerano, još je uvijek imao malo krvi”. Možda je došlo vrijeme da se uklone pijavice. (Gregory Palast)

Prevela i pripremila:
Glavna tajnica NHS-a
Marija Hanževački, prof.

  • Prvi korak – privatizacija,
  • Drugi korak – liberalizacija tržišta kapitala,
  • Treći korak – tržišno određivanje cijena Þ Treći-i-pol korak – MMF-ovi prosvjedi,
  • Četvrti korak – slobodna trgovina