Ministar financija Zdravko Marić: Otvorit će se i tema otkaza u javnoj upravi

“NEMA DIRANJA MIROVINA I PLAĆA”
Ministar financija Zdravko Marić: Otvorit će se i tema otkaza u javnoj upravi

maric_vl050316

AUTOR: Ljubica Gatarić

(VEČERNJI LIST/SDLSN, 5. ožujka 2016.) Nakon što je Vlada objavila smjernice i prve projekcije državnog proračuna, naišla je na kritike da se nije dovoljno hrabro uhvatila u koštac s troškovima i rashodnom stranom proračuna. Ministar financija Zdravko Marić odgovara na kritike i otkriva najvažnije Vladine ekonomske planove nakon što idućeg tjedna predstavi proračun za 2016. godinu i uputi ga u Sabor.

Zašto niste išli s većim smanjenjem rashoda kao što su stranke vladajuće koalicije najavljivale?

vl_logo170214Kritike su uvijek dobrodošle, dobrim su dijelom i konstruktivne. Pri sastavljanju proračuna paralelno smo vodili računa o dva osnovna prioriteta – fiskalnoj konsolidaciji i gospodarskom rastu. Smjernicama smo zadali smjer da nećemo povećavati rashodnu stranu proračuna iz općih izvora, odnosno iz dijela koji se puni iz poreza i doprinosa. Svima nam je u interesu dio proračuna koji će rasti, a to je korištenje novca fondova EU. Rast prihoda iskoristit ćemo za smanjenje deficita. Zamrzavanje rashoda iz općih izvora u kombinaciji s pozitivnim efektima blagog rasta od dva posto pridonijet će ukupnoj fiskalnoj konsolidaciji i smanjenju deficita ispod 3 posto BDP-a. Za najmanje 2,5 milijardi kuna rashoda koji su rasli po automatizmu ili nekim drugim kriterijima morali smo provesti uštede i racionalizacije.

S ozbiljnih vam adresa stižu prigovori što niste smanjili izdatke za plaće?

Naš je stav da nema diranja mirovina i plaća. Vjerujemo da je planirani rast od dva posto održiv, no postoji puno rizika koji su vezani uz njega, posebno eksternih, na koje ne možemo utjecati. Ideja je da se rast dodatno ne ugrožava fiskalnom prilagodbom. Investicije, nastavak oporavka osobne potrošnje i blagi doprinos neto izvoza bit će generatori rasta. Državna potrošnja neće biti generator rasta, ali ga ne želimo ugroziti pretjeranom fiskalnom prilagodbom.

Hoće li proračun donijeti korekcije u odnosu na objavljeno u smjernicama? Kako ministri reagiraju na smanjenje budžeta?

Blaga je promjena u strukturi moguća, ali to neće ugroziti zacrtani smjer. Uspjeli smo u kratkom roku identificirati 2,5 milijardi kuna za uštede, a na svakom od ministara je da i dalje traži mjere racionalizacije i strukturne iskorake koji će se vidjeti u proračunima koji dolaze. Reforme ne moraju uvijek podrazumijevati rezove, nego efikasniju i u konačnici pravedniju raspodjelu novca.

Potpredsjednik Vlade Petrov rekao je da bi za godinu-dvije uštede na novom ustroju javne uprave mogle biti od tri do četiri milijarde kuna.

Zadali smo rokove, ne bih komentirao ukupne iznose dok ne vidimo prijedloge povjerenstva. Adekvatan sustav plaća ne može se ustrojiti preko noći, no vrlo smo jasni i odlučni da u tom smjeru idemo, kao i u cjelokupnu reformu državne i javne administracije.

Hoće li rezultat tih analiza biti otkazi i smanjenje broja zaposlenih?

Mislim da će se i ta tema otvoriti. Otvoreno ću reći, iz proračunske perspektive masu plaća vidim kao problem. Ne smatram da su liječnici, profesori, policajci ili moji kolege u Ministarstvu preplaćeni. Ljudi moraju biti stimulirani, moraju imati poticaj za bolju uslugu. Nisam sklon načelima linearnih mjera jer ima prostora da se utječe na ukupnu masu plaća i broj zaposlenih. Primjeri iz naše prakse primijenjeni u sustavu obrane pokazali su da ima modela koji nisu bili loše prihvaćeni. Nitko ne treba od danas do sutra ostati na cesti, ali postoje brojni oblici doškolovanja, prekvalifikacije i aktivne politike zapošljavanja.

Je li Svjetska banka spremna poduprijeti taj proces osiguravanjem novca za otpremnine?

Rekao bih da jest, mislim da i s Europskom komisijom možemo otvoriti tu temu. Naš udio mase plaće iznosi više od 11 posto BDP-a i među višim je u usporedivim zemljama. Više od 380 tisuća osoba ili svaki četvrti zaposleni u državi radi u javnom sektoru kad se u širi spektar javnog sektora smjeste i javna poduzeća te lokalna uprava. Otvorili smo dijalog s predstavnicima sindikata i nadam se konstruktivnim i održivim rješenjima.

Hoće li biti promjena u sustavu umirovljenja?

Kad naš mirovinski sustav uspoređujemo s drugima i standardima u EU, prilično smo daleko od prosječnog sustava penaliziranja odlaska u prijevremenu mirovinu, no ja ne zazivam da te razine treba dosegnuti u brzom roku. Naš je interes da se radnicima omogući da što dulje ostanu u radnom odnosu, a strože mjere penalizacije na neki način dodatno štite sustav. Svi znamo brojke, imamo jako mali broj zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika, cijela Europa ima problem sveopćeg trenda starenja. Bilo je korekcija po pitanju radnog vijeka, što u jednom dijelu treba ubrzati. Ministrica rada i mirovinskog sustava ubrzo će izići s analizama i prijedlozima za posebne uvjete rada.